Objavljen kompletan popis. Pao broj Srba i vjernika, porast ateista!

22 rujna, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.



Prema Popisu 2021., RH ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

U proteklih 10 godina Hrvatska je izgubila 396.360 stanovnika – više nego što ih ima Split.

U Hrvatskoj su 1.438.423 kućanstva, a stambenih jedinica je 2.350.444. Broj kućanstava smanjen je za 80.615 (5,31%), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61%).

Najveći pad stanovništva, bilježe Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, dok je najmanji pad ostvaren u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

Pad su svim županijama

Samo tri grada u Hrvatskoj – Zagreb (769.944), Split (161.312) i Rijeka (108.622) imaju više od 100.000 stanovnika, a njih samo osam ima više od 50.000 stanovnika.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Hrvata 91,6 posto, Srba 3,2 posto

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%.

Na popisu  1991. godine Hrvatska je imala  4.784.265 stanovnika, od toga  Srba  581.663  ili 12,16 posto. Na popisu iz 2001. godine, bilo ih je 201.631 i činili su 4,5 % stanovništva Hrvatske. Po popisu stanovništva iz 2011. godine, bilo ih je 186.633 i činili su 4,4 % stanovništva Hrvatske.

Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.

Manje vjernika, više ateista

Hrvatskoj se tijekom posljednjih deset godina povećao broj ateista, a smanjio broj vjernika – ponajviše katolika i pravoslavaca. Broj stranaca se povećao, a u najvećem postotku smanjio se broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.

Osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset posto stanovništva, naša populacija još je starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi.

– U svim zemljama s kršćanskom većinom udio vjernika pada. Iako se veći pad bilježi u protestantskim državama, broj vjernika smanjuje se i u katoličkim zemljama poput Irske, Poljske i Italije zbog brojnih skandala unutar Crkve. Kod nas skandala nije bilo toliko puno, ali sigurno će podaci pokazati smanjenje broja katolika, pa time i ukupnog broja vjernika.

S druge strane, porast će broj nevjernika, odnosno ateista – kaže Nenad Pokos, znanstvenik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vjernika.

– Za očekivati je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihova broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i općinama koje su doživjele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio – kaže Pokos.

Hina/Foto: press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •