Foto: pa

Od ‘bolesnika’ Europe do supersile: Pet stvari pokazuju koliko je Merkel promijenila Njemačku

1 listopada, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Njemačka je trenutno najveće i najuspješnije europsko gospodarstvo,  a krajem ’90ih i početkom 2000-ih bila ‘bolesnik’ Europe.  Njemačka ekonomija snažno je porasla dok je zemlju posljednjih 16 godina vodila kancelarka Angela Merkel.




No, njezinu karijeru nije obilježio samo gospodarski rast, ona korjenito promijenila njemačko društvo

Američki CNBC izdvojio je pet svari koje ne govore samo o ekonomskom napretku, već i greškama i propuštenim prilikama za vrijeme vladavine Angele Merkel.

Snažan rast BDP-a

Njemačko izvozno orijentirano gospodarstvo, koje se uvelike temelji na proizvodnji, tijekom Merkeline vladavine konstantno je raslo i daleko je nadmašilo svoje konkurente u Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Dvije godine prije nego što je Merkel došla na vlast 2005. Njemačka je doživjela recesiju. U godini kada je ona preuzela dužnost, njemački BDP, pokazuju podaci njemačkog zavoda za statistiku, bio je 2,3 bilijuna eura, dok je 2020. iznosio preko 3,3 bilijuna eura.

U godini prije početka pandemije koronavirusa – 2019. četvrtina ili 24,7 posto od ukupnog BDP-a Europske unije generirala je Njemačka, podaci su Eurostata.

Pad nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti također je pala dok je Merkel bila na dužnosti, s 11,1 posto u 2005. na 3,8 posto u 2020. što je jedna od najnižih stopa u EU.

Analitičari Goldman Sachsa, ocjenjujući naslijeđe Merkel, primijetili su da, iako je Merkel imala ‘veliki uspjeh’ u smanjenju stope nezaposlenosti, ‘velik dio strukturne nezaposlenosti vjerojatno je posljedica reformi njezina prethodnika Gerharda Schroedera, a nakon toga je uslijedilo desetljeće stagniranja realnih plaća. ‘

Analitičari su primijetili da su vlade Merkel ipak ‘održavale zdrave javne financije i usvojile ustavnu kočnicu duga, te su snažno reagirale u vrijeme krize, uspješno štiteći tržište rada 2008. i 2020. programom ‘Kurzarbeit’ u periodu od početka recesije 2008. do 2020.

‘Kurzarbeit’ podrazumijeva to da poslodavci skrate radno vrijeme, umjesto da otpuštaju radnike tokom krize, kakva je ona izazvana pandemijom koronavirusa.

Kontraverzna imigracijska politika

Na vrhuncu europske migracijske krize 2014.-2015., stotine tisuća migranata ušlo je u EU, mnogi od njih bježeći od građanskog rata u Siriji. Unutar EU došlo je do žustre rasprave kako tražitelje azila pravedno rasporediti među europskim državama. Istočnoevropske države odbijale su prihvatiti izbjeglice i migrante te su zatvorile granice.

Merkel je tada donijela za jednu hrabru, a za druge pogrešnu odluku da otvori njemačke granice i dopusti ulazak više od milijun izbjeglica.

U to vrijeme politički analitičari upozoravali su kako je to dovelo do snažnog jačanja krajnje desne stranke AfD. No, na ovogodišnjim parlamentarnim izborima AfD je dobio manji broj glasova u odnosu na prethodne izbore.

Rast raspoloživog dohotka kućanstava

Raspoloživi dohodak kućanstva u Njemačkoj također se povećavao u vrijeme mandata Angele Merkel. Kad je 2005. prvi put sjela u kancelarsku fotelju, razine prihoda kućanstava u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj nisu bile toliko različite, ali s vremenom se jaz povećao s tim što je Njemačka osjetno odmakla.

U Njemačkoj je, prema podacima Eurostata, prilagođeni bruto raspoloživi prihod kućanstava po stanovniku iznosio 30.142 eura u 2019. , dok je u Velikoj Britaniji iznosio 25.155 eura, a u Francuskoj 26.158 eura,

Ali, i u Njemačkoj je sve izraženiji jaz između bogatih i siromašnih. I dalje postoji razlika u bogatstvu istočnog i zapadnog dijela države, a što je posljedica razjedinjenosti zemlje do početka 90-ih.

U Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj država (OECD) su naveli da su se razlike u bogatstvu njemačkih regija povećavale u posljednjih 18 godina. To se prije svega odnosi na BDP po stanovniku – primjera radi, on je u Hamburgu dva puta veći nego li u susjednoj saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern.

Zanemarena ulaganja u infrastrukturu

Jedna od glavnih kritika upućenih Merkelovoj vladi je ta da nije dovoljno ulagala u javna dobra i infrastrukturu. Ističe se da je to posljedica strogog pridržavanja pravila da budžet mora biti uravnotežen, odnosno pravila ‘crna nula’ (schwarze Null) koji podrazumijeva, kako piše CNBC, opsesivno ubiranje novca.

Njemačka se kritizira da je nedovoljnim javnim investicijama izazvala pad potražnje, a da je to za posljedicu imalo neravnotežu u eurozoni. Shodno navedenom, očekuje se da će nova vlast morati više ulagati u javnu infrastrukturu, piše CNBC.

Foto:epa


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •