Uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj nakon gotovo dva desetljeća izazvalo je snažan odjek u međunarodnim medijima. Prisega prve generacije ročnika nakon 18 godina, održana na više lokacija diljem zemlje, prikazuje se kao dio šireg europskog trenda jačanja obrane u vrijeme rastućih sigurnosnih izazova.
Channel 4 News: Hrvatska jača obrambenu spremnost
Britanski Channel 4 News ističe da Hrvatska, vraćajući obvezni vojni rok, slijedi primjer niza europskih i NATO država koje su već reaktivirale ili pojačale sustav ročnika zbog pogoršane sigurnosne situacije u Europi.
U izvještaju se naglašava da Hrvatska planira pozivati oko 4.000 ročnika godišnje, a nova generacija završit će osnovnu obuku 9. svibnja.
Prema njihovoj interpretaciji, Hrvatska se pozicionira kao država koja želi ojačati vlastitu obrambenu spremnost u kontekstu rata u Ukrajini i sve napetije geopolitičke klime.
AP News: Sigurnosne prijetnje i povratak pričuve
Američki AP News fokusira se na sigurnosne razloge povratka vojnog roka. Navodi se da je Hrvatska, kao članica NATO-a, procijenila da joj nedostaje dovoljno obučenih rezervista te da je povratak ročnika odgovor na “nestabilnost u Europi”.
U tekstovima se spominju i regionalne napetosti na Balkanu, koje dodatno potiču jačanje obrambenih kapaciteta.
Deutsche Welle: Rat u Ukrajini promijenio percepciju sigurnosti
Njemački Deutsche Welle naglašava da se rat u Ukrajini “osjeća preblizu” te da je incident s dronom koji je 2022. pao u Zagrebu dodatno potaknuo raspravu o obrani. DW ističe i da u Hrvatskoj postoji visoka razina javne podrške povratku vojnog roka, kao i politički konsenzus oko potrebe jačanja pričuve.
Croatia Week: Fokus na ceremoniji i odazivu mladih
Portal Croatia Week, koji prati hrvatske teme za međunarodnu publiku, detaljno opisuje samu ceremoniju prisege. Navodi se da je prisegnulo 800 ročnika, među njima 82 žene, te da je odaziv bio gotovo stopostotan. Posebno se ističe simbolika preleta borbenih aviona Rafale tijekom svečanosti.
Šira slika: Europa ponovno jača obranu
Strani mediji u svojim analizama Hrvatsku smještaju u kontekst europskih država koje su posljednjih godina vratile ili pojačale obveznu vojnu službu — poput Švedske, Litve, Norveške i Danske.
U većini tekstova naglašava se da je povratak ročnika dio šireg procesa prilagodbe europskih vojski novim sigurnosnim izazovima.
Međunarodni mediji uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj prikazuju kao strateški potez u vremenu kada se Europa ponovno suočava s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama. Hrvatska se pritom ističe kao država koja želi ojačati svoje obrambene kapacitete, modernizirati sustav i osigurati stabilnu pričuvu, dok istodobno prati trendove unutar NATO saveza.
M.M: /Foto: Morh
