Otkriven tajni dokument Udbe u kojem se predlaže ubojstvo Brune Bušića

14 studenoga, 2015 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

NA VISOKOM zemaljskom sudu u Münchenu ovoga je tjedna na suđenju bivšim jugoslavenskim obavještajcima Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaću, optuženima za ubojstvo Stjepana Đurekovića, pokazan dokument koji se može smatrati prijedlogom za likvidaciju poznatog hrvatskog emigranta Brune Bušića.



Iako taj dokument nema izravne veze s ubojstvom Đurekovića, za suđenje u Münchenu mogao bi biti vrlo značajan jer se iz njega jasno može vidjeti linija zapovijedanja, odnosno tko predlaže “neutralizaciju”, kome ide na odobrenje i tko potom provodi “predložene mjere”, objavio je Jutarnji list.

Bušić je ubijen u Parizu 1978., a prezentirani dokument sadrži zaključke s operativnog sastanka održanog 11. siječnja 1977. u republičkom SUP-u RH. Zanimljiv je već i sam sastav sudionika tog sastanka. Na njemu su bili prisutni operativci i načelnici nadležnih centara SDS-a u Karlovcu i Splitu, među ostalim i operativac koji je imao doušnika u Bušićevoj blizini, ali i njihovi nadređeni iz republičkog i saveznog SDS-a.

Radilo se o tadašnjim šefovima službe nadležnima za borbu protiv neprijateljske emigracije.

Većem dijelu sastanka prisustvovao je, kako se navodi, i zamjenik republičkog sekretara RH, odnosno prvi čovjek republičkog SDS-a. Na sastanku su prezentirani podaci o djelovanju većeg broja hrvatskih emigranata, pri čemu je Bruno Bušić označen kao u tom trenutku najopasnija osoba. Spominje se njegova povezanost s emigrantima i emigrantskim organizacijama koje su poduzimale ili planiraju poduzimati razne terorističke akcije protiv Jugoslavije. Među ostalim se spominje i njegova umiješanost u otmicu aviona.

U drugom dijelu dokumenta više se ne spominju konkretna imena, već se spominju akteri pod određenim rednim brojevima. No s obzirom na prethodni sadržaj jasno da je “akter pod brojem 1” Bruno Bušić.

Pritom se navodi kako je zaključeno da se, u cilju onemogućavanja namjera ekstremnih emigrantskih grupa i pojedinaca, uz ostalo poduzme i sljedeće. “1. Izvrše sve predradnje, kako bi se akter akcije pod brojem 1. neutralizirao, odnosno onemogućila njegova neprijateljska aktivnost na duže vrijeme.”

Pritom se traži da se ovaj prijedlog “razmotri od mjerodavnih i usvoji jer je, po njihovu mišljenju, to jedini izlaz iz postojeće situacije”. Prema iznesenim podacima tijekom suđenja u Münchenu, ovakve je mjere u to vrijeme u konačnici odobravao sam Josip Broz Tito, a nakon njegove smrti bio je nadležan Savjet za zaštitu ustavnog poretka. Zanimljivo je da sudionici ovog sastanka govore i o postupanju nakon što dobiju odobrenje. Pravna pomoć “Nakon što se predložene mjere odobre od mjerodavnih faktora, ponovo će se – posebno svaka radnja – dogovarati, kako bi realizacija ovih operativnih obrada bila što uspješnija”.

Ovaj dokument njemački je sud dobio zajedno s drugom opsežnom dokumentacijom iz Hrvatske putem međunarodne pravne pomoći, a njegovo izravno uvođenje kao dokaza predložili su sutužitelju u postupku, odvjetnici Đurekovićeve udovice Gizele Đureković.

Za Perkovića i Mustaća, čija obrana cijelo vrijeme pokušava provući tezu da je Đurekovića likvidirala Savezna služba, ovaj bi dokument ipak mogao biti neugodan jer pokazuje da su u jednoj usporedivoj “ofenzivnoj akciji” usmjerenoj “neutralizaciji neprijatelja”, pored saveznih, sudjelovali i ljudi iz republičkog SDS-a. I to upravo s onih pozicija na kojima su u vrijeme ubojstva Đurekovića bili Perković i Mustač. Mustač je bio zamjenik sekretara, odnosno šef republičke službe, dok je Perković vodio II. odjel za neprijateljsku emigraciju, a usto je vodio i doušnika, Krunoslava Pratesa, koji je špijunirao Đurekovića.

Pojavljivanje ovog dokumenta, koji je sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić poslao Nijemcima po spomenutom zahtjevu, zanimljivo je i stoga što “nije postojao” u vrijeme kad se na istom Županijskom sudu vodio postupak za ubojstvo Brune Bušića protiv optuženog i kasnije oslobođenog Vinka Sindičića. Odnosno, pitanje je je li taj, a možda i niz sličnih dokumenata bio skriven u domaćim arhivima ili ih nitko nije ni pokušavao pronaći.

MP/Jutarnjilist/foto:Arhiv


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •