Otkriveno tko je Srbin uhićen u Franfurtu zbog ratnog zločina u Hrvatskoj

kolovoz 22, 2020 maxportal
Share Button

Zbog ratnog zločina koji je počinjen prije 23 godine, na aerodromu u Frankfurtu 20. kolovoza uhićen je 55-godišnjak, izvijestila je njemačka policija.



Iako zbog “razloga privatnosti” nisu naveli njegov identitet, neslužbeno se doznaje da je riječ o Dušku Vujnoviću, bivšem pripadniku vojske tzv. Republike Srpske Krajine, doznaje Večernjji list 

U Hrvatskoj je bio optužen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi na području Drniša 1993. ubio jednog civila. Djelo je okvalificirano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva te je Vujnović 1997. bio osuđen na 10 godina zatvora.

U njemačkom pritvoru

U ovom trenutku nije poznato je li mu se sudilo u odsutnosti, no poznato da je on sve ovo vrijeme izbjegavao hrvatsko pravosuđe. Živio je u SAD-u, točnije u Chicagu, a u međuvremenu je dobio i američko državljanstvo. Uhićen je dok je preko Frankfurta iz SAD-a letio za Beograd, i to na osnovi europskog uhidbenog naloga (EUN) koji je Hrvatska raspisala za njim. Vujnović to vjerojatno nije znao jer, da jest, sigurno ne bi letio iz SAD-a za Srbiju.

S obzirom na to da izrečenu kaznu nikada nije odslužio, moguće je da je za njim mjerodavni sud, vjerojatno Županijski sud u Šibeniku, svojevremeno raspisao i međunarodnu tjeralicu. Vujnovića je njemačka policija nakon uhićenja odvela u pritvor, u kojem će ostati dok se ne odluči hoće li biti izručen Hrvatskoj.

Procedura izručenja

Dosadašnja praksa u ovakvim situacijama kaže da se uhićenim osobama odredi ekstradicijski pritvor, dok ih se na sudskom ročištu pita slažu li se ili ne s izručenjem zemlji koja ih traži.

Ta procedura u prosjeku traje mjesec do dva dana, a s obzirom na to da je Vujnović osuđen na 10 godina zatvora, ako bude izručen Hrvatskoj, vjerojatno će prvo biti smješten u zagrebački zatvor u Remetincu, prije no što bude upućen u neku od kaznionica na izdržavanje kazne.

Ako je za zločin koji je počinio osuđen u odsutnosti, imat će pravo tražiti obnovu postupka, odnosno suđenje u svojoj nazočnosti. U pravilu se takvi zahtjevi odobravaju jer Europski sud za ljudska prava (ESLJP) smatra da suđenja u odsutnosti ne doprinose pravičnosti sudskog postupka.

Kako je dobio američko državljanstvo

No kako on, prema onom što je do sada poznato, ima i američko državljanstvo, to bi možda moglo zakomplicirati hrvatski zahtjev za njegovo izručenje. Amerikanci će bez sumnje provjeriti kada i kako je dobio njihovo državljanstvo, a bez njega bi mogao i ostati ako se ustanovi da im je lagao, odnosno da im nije rekao što je radio za vrijeme Domovinskog rata.

Inače, Vujnović nije prvi, a vjerojatno ni posljednji osumnjičenik ili optuženik za ratne zločine koji se bijegom na drugi kraj svijeta pokušao spasiti od zatvora.

Izručenje Slobodana Muftića

U veljači 2018. SAD je Hrvatskoj izručio Slobodana Mutića, kojeg je Hrvatska tražila zbog ratnog zločina i ubojstva. Mutić je u SAD otišao 1999., a tamo je 2016. bio osuđen na dvije godine zatvora jer je lagao u imigracijskoj prijavi, odnosno jer je tvrdio da nije bio optuživan ni osuđivan te da nije bio umiješan u zločine protiv čovječnosti. No kada su američke savezne vlasti provjeravale njegove navode, otkrile su da je hrvatska policija za njim raspisala tjeralicu. Stoga je osuđen na dvije godine zatvora, a kada je kaznu odslužio, izručen je Hrvatskoj.

Teretilo ga se da je 1992. s Draganom Perenčevićem sudjelovao u ubojstvu Stjepana i Paule Cindrić te da je 1993. ubio svoju bivšu djevojku Aleksandru Živković. Prvo je okvalificirano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a drugo kao ubojstvo iz osobito niskih pobuda. Za prvi zločin sudilo mu se na zagrebačkom Županijskom sudu, na kojem je u prosincu 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza, dok je njegov suoptuženik Perenčević u odsutnosti nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.

Slučaj Kapetana Dragana

Osim Mutića, SAD je Hrvatskoj svojedobno izručio još nekoliko osoba koje je Hrvatska tražila zbog ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. Da se izručenja ratnih zločinaca mogu jako zakomplicirati, najbolje svjedoči primjer Dragana Vasiljkovića, poznatog kao Kapetan Dragan. On je nakon Domovinskog rata pobjegao u Australiju gdje je godinama mirno živio pod lažnim imenom.

Kada je 2006. razotkriven, Hrvatska je tražila njegovo izručenje. Ta je procedura trajala gotovo devet godina, prije no što je on 2015. izručen Hrvatskoj. Zbog počinjenih ratnih zločina 2017. je na Županijskom sudu u Splitu osuđen na 15 godina zatvora, a većinu te kazne pokrio mu je istražni zatvor te vrijeme koje je proveo u ekstradicijskom pritvoru u Australiji.

U ožujku ove godine odslužio je kaznu te je iz Hrvatske protjeran u Srbiju, gdje je dočekan kao heroj.

Milorad Barać, ubojica 13-godišnje Verice Nikšić

U travnju prošle godine Hrvatskoj je iz Nizozemske izručen osuđeni ratni zločinac Milorad Barać. Imao  je nizozemsko državljanstvo, a Hrvatskoj je izručen temeljem Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. godine

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim za teške ratne zločine i  osuđen na 15 godina zatvora.

U presui se navodi da je  tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli, kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine, iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću  Dane Oreškovića u čijem  podrumu su se sklonili civili.

Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam osoba, od toga sedam žena među kojima i 13-godišnja Verica Nikšić, najmlađa žrtva pokolja, i njena majka Mandica Nikšić. 

Osim njih dvije žrtve Milorada Baraća bile su: Nikica Orešković, Anka Orešković, Ana Orešković, Milan Orešković, Kata Orešković i Marija Nikšić.

Srpske vlasti na okupiranom području tada su, uz nadzor Unprofora, slikala mrtva tijela posložena uz cestu i objavili da je riječ o  “ustaškim zločinima nad nedužnim srpskim civilima i djecom”.

Marko Nikšić, otac Verice Nikšić, preminuo je 25. travnja 2019., dan prije izručenja ratnog zločinca Milorada Baraća.

R.I. /Foto: Ilustracija

 

Komentari
Share Button