Sve se glasnije priča o tome da bismo na parlamentarne izbore mogli u ožujku ili travnju. Iako su u Koloni sjećanja koračale gotovo sve političke opcije, oko malo toga mogu se složiti. Apsolutnu pobjedu teško će netko ostvariti. Zato se već traže koalicijski partneri.
Je li moguća suradnja HDZ-a i Domovinskog pokreta nakon godina uvreda i prozivki? U Hrvatskoj politici jest, piše N1.
U ne baš uvjerljivom tekstu Ilije Radića spomenuta je HDZ-ova interna anketa. Pozivajući se na neslužbene izvore Radić piše da HDZ u njoj ne stoji dobro. HDZ-ove interne ankete im predviđaju tek oko 55 od 76 mandata potrebnih za saborsku većinu
To je čak 11 manje od 66, koliko su imali na prošlim izborima. Važna informacija je da su i pred prošle izbore ankete HDZ-u predviđale upravo 55 mandata, a osvojili su 66.
Simptomatična je izjava SDP-ovog Predraga Matića, koji se u izbornoj noći komentirao predizborne ankete.
“Sada tek vidimo da su ankete – tko plati, taj dobro i prođe na tim anketama”, rekao je. Na pitanje znači li to da je Restart koalicija platila ankete, odgovara: “Pa izgleda, da. Ne mogu to potvrditi ni demantirati, ali očito da je tako. Tko naruči anketu, njemu to bude dobro. Anketa je ova od 7 ujutro do 7 navečer”, kazao je Matić.
HDZ je na tim izborima ostvario najbolji rezultat (u postotku saborskih zastupnika), od izbora za Sabor 1995., i bez većih problema su složili većinu s obzirom na to da su odmah mogli računati osam zastupnika manjina.
Je li moguća suradnja HDZ-a i DP-a?
Iako se pitanje relativnog izbornog pobjednika čini izvjesnim, manjak koalicijskog potencijala mogao bi stvarati velike probleme HDZ-u ako ne ponovi rezultat kao prije četiri godine.
HDZ-ovci su posljednjih tjedana sa zastupnicima DP-a razmijenili teške riječi, iz DP-a uvraćaju uvredama, a moguće je da će im upravo oni biti najbolja šansa da opet formiraju većinu. Ili bar dio DP-a.
Na izborima 2020. ankete su HDZ-u predviđale 55 mandata, a osvojio je 66. SDP-ovoj kolaciji predviđale su 56 mandata, a osvojili su samo 41
Tu bi se mogla dogoditi i zanimljiva situacija ako, primjerice, sadašnji HDZ-ov partner, SDSS, bude nužan za uspostavljanje većine HDZ-u i DP-u. Nije tajna da je Domovinski pokret spremniji za razgovore s HDZ-om nakon izbora, no pitanje je hoće li Plenković htjeti razgovarati s njima.
“Dio ovih naših oporbenjaka nas mrzi i proglašava nas veleizdajnicima zato što surađujemo s nacionalnim manjinama pa i srpskom nacionalnom manjinom”, istaknuo je nedavno Plenković. Zato često biranim riječima priča o Socijaldemokratima koje je pohvalio da nisu sudjelovali u saborskom lupanju.
“Socijaldemokrati nisu sudjelovali u tome, to cijenim, njima je žao što se nije moglo osigurati normalno funkcioniranje Sabora”, rekao je premijer.
Plenković ne bi imao ništa protiv da mu bivši SDP-ovci okupljeni u najbrojnijem oporbenom klubu zastupnika postanu ono što je nekoć bio HNS. No, to nije realna opcija, poručuju iz te stranke. Oni s HSS-om i Laburistima žele rušiti HDZ.
“Savez Naša Hrvatska pod sloganom ‘Naša zemlja, naši ljudi’ upravo idu u direktan sukob s HDZ-om i idu u borbu da pobijede HDZ”, ističe socijaldemokrat Nikša Vukas.
Može li Most biti ključan faktor?
S druge strane, oporba nije ništa složenija. Nema riječi o nikakvog većoj koaliciji, a i tu postoji zanimljiva mogućnost: da SDP, Možemo i Most budu u situaciji da zajedničkim snagama sruše HDZ s vlasti.
Ujedinjenje od centra na lijevo je najbolja opcija, misle i u stranci Možemo. Iako su odbili SDP-ovu ponudu za zajednički izlazak na izbore, u postizbornoj križaljci računaju na svoje partnere iz Zagrebačke skupštine. U obzir im ne dolaze veće koalicije koje bi uključivale Most.
“Srušit ćemo HDZ na pet minuta, ali što ćemo onda u šestoj kada će trebati usvajati proračun? Most po nama nikako nije onaj partner koji je dobar partner da bi ovu zemlju stavio na pravi put”, govori Gordan Bosanac iz Možemo.
Most je dva puta bio u koaliciji s HDZ-om, ali nije dugo trajalo. Još 2019. im je Plenković poručio – nikad više: “Tu podvlačimo crtu. To su takvi politički akteri s kojima ni u kojoj varijanti nećemo surađivati.”
No, ako lijevi neće s Mostom, ako to neće ni Plenković, onda bi se lako mogla dogoditi situacija da bez Mosta većinu ne može ostvariti nitko. A Most tvrdi da neće ni s Možemo, ni s Domovinskim pokretom, ni s Plenkovićem. Bar dok matematka ne pokaže da jedna od tih opcija osigurava vlast. Tada bi svi ti nećemo mogli preko noći postati hoćemo.
Formula HDZ + 3
Za kraj treba reći da među 55 mandata iz navedene ankete nisu ubrojana tri očekivana HDZ-ova mandata u dijaspori te da je u posljednjih pet parlamentarnih izbora HDZ osvajao (najmanje) 3 posto više nego su mu ankete predviđale.
U mandatima je to bilo 4 do 8 zastupnika više od predviđanja u anketama.
Tablica: P. Š. Gavranović /Političke analize/ FPZ
Na zadnjim izborima uprosječene ankete tri agenecije (Promocija plus, 2×1 komunikacije, IPSOS) u zadnjem tjednu kampanje HDZ-u su predviđale 59 mandata (osvojio 63, plus 3 u dijaspori), a SDP-u predviđale 57 mandata, a osvoji je 41 mandat.
Matematika jasno potvrđuje da je HDZ u anketama podcijenjen, a SDP značajno precijenjen u odnosu na stvarne rezultate izbora.
U gornju analizu nije uključena agencija 2×1 komnukacije jer su oni rezulate projicirali bez neodlučnih birača, uzeli su samo one koji sigurno izlaze na izbore i znaju za koga će glasati. Po njihovoj procjeni SDP-ova Restart koalcija osvajala je 45,7%, HDZ 37 %, Domovinski pokret MŠ 10,7%, a Most 5,7%
S još jednom itekako važnom napomenom. Šest mjeseci prije izbora HDZ je (uprosječeno istraživanje tri agencije) imao rejting 24 posto, a SDP 27 posto.
Izbori su održani 5. srpnja 2020., HDZ je osvojio 37,26 posto ( mandati 63+3), a SDP 24,87 ( 41 mandat), a DP 10,89 (16 mandata).
Tablica: P. Š. Gavranović/ Političke analize/ FPZ
Izbori u svibnju iduće godine?
Po realnim i logičnim predviđanjima izbori će se održati u svibnju iduće godine. HDZ je u o objavi na Facebooku 18. rujna neslužbeno najavio parlamentarne izbore.
Objavili su da se Sabor raspušta pred Uskrs 2024. ( Uskrs je 31. ožujka), a raspusti li se Sabor u vrijeme Uskrsa, predsjednik države, po slovu Zakona, ima četiri datuma za raspisivanje izbora: 5., 12., 19. ili 26. svibnja 2024. godine. No, kad je Milanović u pitanju ništa nije sigurno.
Spomenimo da su izbori za EU parlament na razini svih zemalja EU najavljeni za drugi tjedan lipnja 2024. i za očekivati je da će u Hrvatskoj biti održani u nedjelju 9. lipnja 2024. godine.
M. Marković/Foto: pxll
