Premijer Andrej Plenković dao je veliki intervju za Večernji list kojem je komentirao goruće teme poput nadolazećih izbora, stanja u Ukrajini, ali i u susjednoj BiH
Premijer je, među ostalim, najavio da će i on osobno razgovarati s liječnicima, koji zahtijevaju da ih primi upravo premijer kako bi razgovarali o uvjetima u kojima rade. Kazao je da će s njima razgovarati sljedeći tjedan, točnije u utorak.
“Politička stabilnost preduvjet je razvoja i realizacije strateških ciljeva Vlade RH. Ni u jednom trenu nismo dopustili socijalnu frakturu. Nakon Schengen i Eurozone ove godine očekujemo viši rast od planiranog”, kaže premijer.
O izborima
Osvrnuo se i na velike izbore koji slijede 2024., kazavši da će biti “u roku i redoviti”, odnosno da nema potrebe za prijevremenim izborima.
“Nema potrebe za time. Mi smo išli na izbore u srpnju 2020. godine i dobili većinsko povjerenje zajedno s našim partnerima. HDZ je na tim izborima osvojio 66 mandata. To je najbolji rezultat što se tiče ovoga izbornoga sustava u RH za HDZ ikad. S partnerima, a to su liberalne stranke, umirovljenici, demokršćanske stranke i manjinski zastupnici, stvorili smo povjerenje i partnerstvo, u realizaciji programa Vlade.
Strateške ciljeve koje smo zacrtali ostvarujemo. U godini isporuke, integrirali smo Baranju koridorom 5C u mrežu hrvatskih autocesta, povezali jug Hrvatske s Pelješkim mostom, postali članica europodručja i schengenskog prostora, postali dio Programa izuzeća od američkih viza, produžili rok za korištenje Fonda solidarnosti za obnovu od potresa te smo trenutno realizirali 700 milijuna eura”, kazao je.
O izbornim jedinicama
Ustavni sud je kazao da zakon vrijedi do 30. rujna. Onda prestaje njegovo važenje. Treba voditi računa o tome da specifična težina jednoga zastupnika odgovara broju birača u toj izbornoj jedinici, a ne da negdje jedan mandat vrijedi manje, a negdje više. Mi smo u fazi da raspravljamo o različitim pristupima.
Doći će do modifikacije postojećeg sustava i na vrijeme će se donijeti novi zakon koji će, kad se iznjedri, proći javno savjetovanje i dva čitanja u Hrvatskom saboru.
O Ukrajini
“Politički stav Vlade prema Ukrajini je principijelan i jasan od samog početka. Kad sam postao premijer, moj prvi međunarodni posjet je bio u BiH. Drugi je bio Kijev. Tada sam već identificirao što je vanjskopolitički bitno za Hrvatsku.
Nama je kad gledamo susjedstvo, najbitnija situacija u BiH. Štitimo interese hrvatskog naroda u BiH, ali ne na način da stvaramo neprijatelje, nego da poboljšavamo njihov položaj, ali i da ujedno podržavamo cijelu BiH i približavamo je prema Europskoj uniji. Kroz dijalog nastojimo naći rješenja koja su najbolja za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.
Borjana Krišto postala je predsjednica Vijeća ministara. U lipnju ćemo imati zajedničku sjednicu vlada – Vijeća ministara i hrvatske Vlade u Zagrebu, staviti na stol sve teme i vidjeti kako unaprijediti odnose. Očekujemo što skorije formiranje i Vlade u Federaciji BiH”, kazao je za Večernji.
O BiH
Osvrnuo se i na činjenicu da su u Sarajevu protiv visokog predstavnika Schmidta održani prosvjedi na kojima se govori da Hrvati žele aparthejd u BiH.
“To nije točno. Protivim se takvim pritiscima na visokog predstavnika i tendencijama koje narušavaju položaj Hrvata suprotno od Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. On nije idealan, međutim, to je ono što postoji i što drži BiH skupa, a daje okvir Hrvatima da budu ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda. I zato su rješenja koja je donio visoki predstavnik Schmidt dobar iskorak prema zaštiti legitimnog interesa Hrvata, koji nisu u BiH manjina, nego konstitutivni narod.
Mnogim međunarodnim sugovornicima treba tumačiti da Hrvati zbog manje brojnosti u odnosu na Bošnjake i Srbe nisu manjina, nego da su jednakopravni u političkoj i ustavnoj arhitekturi BiH. U tom pogledu učinili smo ogromne iskorake snažnim političkim i diplomatskim lobiranjem na najvišoj razini.
Siguran sam da visoki predstavnik neće ni na koji način biti impresioniran prosvjedima koji su organizirani prije par dana, kao ni onima koji su bili organizirani prošlo ljeto protiv njega. Imamo i predsjednika države koji ga je napadao i vrijeđao, dok je za to vrijeme Schmidt pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata.To je glavna razlika između naše metodologije vanjskopolitičkog djelovanja, a rezultati se vide
Slična je stvar s Ukrajinom. Znamo da je Rusija agresor, da krši međunarodno pravo i da minira sve na čemu se bazira međunarodni poredak.
Mi kao država ne samo zato što imamo određene vrijednosti, nego i kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, ne trebamo ni sekunde dvojiti na kojoj strani trebamo biti. I zato je pozicija parlamentarne većine i Vlade, a rekao bih i respektabilnog dijela oporbenih stranaka, bila vrlo jasna u Hrvatskom saboru”, rekao je Plenković.
