Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je Bruxellesu, gdje je otputovao na summit Europskog vijeća, komentitao hrvatske zahtjeve prema Crnoj Gori u njezinu pristupnom procesu Europskoj uniji.
Hrvatska dostavila dokument članicama Europske unije u kojem je navela osam otvorenih pitanja koja Crna Gora treba riješiti tijekom pristupnih pregovora. Naglasio je da su posebno važna pregovaračka poglavlja 23 i 31, koja se odnose na temeljna prava te vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
“Mi smo sasvim transparentno nabrojili osam točaka koje su dugi niz godina predmetom neriješenih pitanja, a vezanih za europske vrijednosti, a oko kojih Crna Gora do sada nije napravila iskorak”, rekao je.
Istaknuo je da Hrvatska prema Crnoj Gori vodi konstruktivnu politiku te da joj želi pomoći u napredovanju prema članstvu. Premijer je hrvatski pristup usporedio s dugogodišnjim zastojima Sjeverne Makedonije na europskom putu.
“Dakle, imate primjer Sjeverne Makedonije koja je 2000. bila ispred Hrvatske u institucionalnom pogledu, a još nisu otvorili pregovore. Postoje dvije države koje su od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije EU-u. Hrvatska nije zauzela taj pristup”, rekao je. Dodao je da Zagreb, unatoč teškom povijesnom nasljeđu, nastoji pronaći rješenja za konkretne probleme.
Među hrvatskim zahtjevima posebno je izdvojio obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj tijekom agresije na Hrvatsku.
“Tu smo stavili pitanja sporazuma o obeštećenju logoraša. I to na način da reflektira realnosti koje su se dogodile početkom 1990-ih’, rekao je.
Spomenuo je i spomen-ploču u Morinju te bazen u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, koji je bio stražar u logoru Morinj.
“Stavili smo pitanje koje se odnosi na ploču u logoru Morinj, gdje su hrvatski branitelji bili zatočeni, neki ubijeni, maltretirani i mučeni. S tim u vezi, jedan od ljudi koji je vodio straže tamo dobio je, valjda da mu daju počast nakon što je preminuo, da ima u Kotoru bazen njegovo ime”, izjavio je Plenković.
Prema njegovim riječima, riječ je o pitanjima koja crnogorske vlasti mogu riješiti bez većih poteškoća. “To su male stvari koje oni mogu riješiti: da se ploča poštuje, da se to ime riješi”, dodao je.
Nestali, ratni zločini, imovina, granica…
Plenković je podsjetio da Hrvatska od Crne Gore traži i suradnju u procesuiranju ratnih zločina te rasvjetljavanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana. Otvoreno je i pitanje imovinskih prava Hrvata u Crnoj Gori, uključujući provedbu sudskih presuda i povrat imovine. Posebno je izdvojio pitanje granice, koje Hrvatska povezuje s nasljeđem raspada bivše Jugoslavije i pregovaračkim poglavljem 31.
“Jednako tako, posebno važno je pitanje granice. Dakle, granice koja je dio sukcesijskih tema i time je naslonjena i integralni je dio poglavlja 31”, rekao je.
Premijer je poručio da su svi hrvatski zahtjevi već dugo poznati crnogorskom državnom vrhu ponovio da Hrvatska podržava europski put Crne Gore, ali očekuje konkretne poteze Podgorice.
“Sve te teme su poznate Crnoj Gori. I predsjedniku i premijeru i ministru. Ministri su zaduženi da pronađu rješenja. Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe i sad je trenutak da ih se riješi”, zaključio je Plenković.
Hina/Foto: FaH
