Plenković o referendumu: “Mogu dovoditi koga hoće, Hrvatska će uvesti euro”

13 rujna, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis dali su izjave nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Govorili su o pripremama za ulazak Hrvatske u europodručje, inflaciji, ali i o protivnicima uvođenja eura.



U NSK je završena sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH. Na sjednici je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis. Premijer vjeruje da ćemo u euro područje ući 1. siječnja 2023. godine.

Govorio je i o koristima uvođenja eura, kao što su nestanak valutnog rizika, nestanak mjenjačkih troškova, smanjivanje kamatnih stopa, poticanje stranih ulaganja, te pozitivan utjecaj na kreditni rejting.

Rekao je kako postoje dva cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju – ulazak u Šengenski prostor te ulazak u europodručje.

Govorio je i o iskustvu drugih zemalja s uvođenjem eura. “Nestat će valutni rizik, mjenjački troškovi, potaknut će se strana ulaganja, a to će imati dodatni efekt na naš kreditni rejting. To će olakšati i hrvatski izvoz, a utjecat će i na dolazak turista. U zemljama koje su uvele euro povećale su se bruto plaće, bile su više od razine cijena. Dakle plaće su rasle. Životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, rekao je premijer.

Rok za uvođenje eura

Podsjetio je da je rok za ispunjavanje svih obveza za uvođenje eura kraj ožujka 2022. godine. Uvjeren je da ćemo ispuniti sve uvjete. Uvođenje eura Vlada planira za 1. siječnja 2023.

“Bit ćemo spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine”, kazao je premijer. Potpredsjednik EK rekao je u uvodnom govoru kako EK daje punu potporu Hrvatskoj za ulazak u europodručje.

“Dobit ćete stabilnu valutu i manje konverzijske troškove. Vjerujem da je hrvatsko gospodarstvo okrenuto prema euru. Možda vam se tranzicija čini dugačka, ali vrijedi ići ovim putem. Hrvatska će postati prosperitetno i čvrsto gospodarstvo”, naveo je potpredsjednik EK.

Ministar financija Marić podsjetio je kako je još 2017. godine usvojena strategija za uvođenja eura. “Bez obzira na pandemiju vodili smo se našim planom”, napomenuo je Marić, podsjetivši na sve bitne dokumente vezane za uvođenje eura.

Marić je ponovio koristi uvođenja eura. “Gledamo kompletnu sliku, ali gledamo i moguće prijetnje”, rekao je Marić.

“Ništa se ne događa preko noći, pripremne radnje za uvođenje eura su u tijeku cijelo vrijeme. Da nismo financije sveli u red, ne bismo ni bili u ovoj prilici”, istaknuo je. Govorio je o deficitu državnog proračuna. Prema projekciji, deficit za ovu godinu bit će 2,6 posto BDP-a.

“Hrvatska ima treće najveće smanjivanje javnog duga među članicama EU”, rekao je ministar financija.

Najviše ćemo profitirati? 

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je kako je Hrvatska veći dio posla obavila, a da je iskustvo u zadnjih godinu dana – dobro. “Dobro smo se uklopili u sustav Središnje banke”, rekao je guverner.

“Jednom kada uđete u zajednički nadzor banaka, poticaj za ulazak u europodručje je još i veći. Mi smo usvojili plan zamjene kune eurom. Imamo šest odbora koji se bave tehničkim aspektima zamjene kovanica. Imamo grupe koje se bave zamjenom valute, imamo grupu koja se bavi zakonskim izmjenama, jednu koja se bavi prilagodbom ekonomije, zaštite potrošača, jednu grupu koja se bavi komunikacijama. Sve te grupe su u debelom procesu rada. Svi su napravili akcijski plan i sada ga već provode”, rekao je.

“Banke su već duboko u prilagodbi sa svojim IT sustavima, komunikacija s javnošću je jasna, međutim strah od porasta cijena i dalje postoji. U završnoj fazi ponudit ćemo Etički kodeks. Potpisat će ga poslovni subjekti kao garancija fer ponašanja prilikom prelaska na euro”, rekao je.

“Hrvatska je zemlja koja relativno u odnosu na druge zemlje može profitirati najviše od ulaska u eurozonu, jer Hrvatska ima najveću razinu eurizacije i rješavanje toga tečajnog rizika za Hrvatsku znači veći dobitak. Lakše je ako si unutra”, uvjeren je guverner.

Izjave nakon sjednice Nacionalnog vijeća 

Plenković je podsjetio da je proces pristupanja EU-u u Hrvatskoj uživao potporu svih sudionika političke scene te jasno poručio da referenduma o euro neće biti.

“Vidjelo se to u procesu pristupnih pregovora i na referendumu”, rekao je predsjednik Vlade dodajući da je tada u Saboru 150 zastupnika glasalo za pristupanje Uniji te da smatra da je ta tema riješena referendumom i glasanjem u Saboru.

“Hrvatska je tada pravno i politički preuzela obvezu pristupanja u europodručje”, rekao je. Plenković kaže da oni koji se sada protive tome nisu “koliko je crno ispod nokta” pridonijeli pristupanju Hrvatske EU-u.

“Vidim da ponovno planiraju, kao što su dovodili Faragea, ponovno dovoditi aktere europske scene koji su protiv eura. Mogu dovoditi koga hoće. Hrvatska će usvojiti euro”, rekao je Plenković.

“Kod nekih stranaka se vidi da nemaju nikakav element identifikacije s procesom ulaska Hrvatske u europodručje. Planiraju dovoditi, kao što su dovodili Farage, neke aktere koji su protiv eura. Mogu ih dovoditi. Mi ćemo usvojiti euro na vrijeme, kao što je dogovoreno”, rekao je premijer.

Potpredsjednik EK govorio je o inflaciji uzrokovanom uvođenjem eura. Kazao je da nije primijećena značajna inflacija kod velike većine članica EU.

U petak su Europska komisija i države članice europodručja s Hrvatskom potpisale Memorandum o razumijevanju, u kojem se utvrđuju koraci koji će Hrvatskoj omogućiti da započne s proizvodnjom eurokovanica nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u europodručje. Pripremne radnje za uvođenje eura uključuju i izradu određene količine testnih eurokovanica.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •