Američke snage su venezuelanskog predsjednika “očito” zarobile i odvele u SAD u dogovoru s dijelom vlasti u Venezueli, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković, dodajući da “stavlja ogradu” na takvu praksu.
“Više je nego očito da je to bila akcija koja je bila koncertirana, organizirana, dogovorena s dijelom vlasti u Venezueli. Niti ima nemira niti itko plače za njim, nego naprotiv, ljudi su oduševljeni da ga nema više na dužnosti”, kazao je premijer o Maduru.
Plenković je odgovorio na novinarska pitanja nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a o tvrdnjama SDP-a da vlada nema jasno stajalište o situaciji u Venezueli.
SAD je u subotu napao Venezuelu i zarobio njenog dugogodišnjeg predsjednika Nicolasa Madura, nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump više mjeseci pritiskao pod optužbom za krijumčarenje droge i manjak legitimiteta.
Maduro se na saveznom sudu u New Yorku izjasnio da nije kriv po četiri točke optužnice među kojima su narkoterorizam, urotu za uvoz kokaina te posjedovanje mitraljeza i razornih naprava.
Rusija, Kina i drugi saveznici Venezuele optužuju SAD da je prekršio međunarodno pravo, ali američki saveznici, od kojih su mnogi protiv Madura, bili su manje glasni u kritici upotrebe vojne sile.
“Što se tiče same međunarodnopravne dimenzije, tu se slažem, to rekao i u Parizu jučer: stavljam ogradu na takvu praksu. Međutim, nije prvi put da se to dogodilo. Bila je slična situacija prije jedno 35 godina”, kazao je Plenković.
Američka vojna operacija tijekom vikenda u kojoj je zarobljen predsjednik Venezuele izaziva zabrinutost da bi Grenland mogao čekati sličan scenarij.
Trump je više puta spomenuo mogućnost pripajanja Grenlanda SAD-u, a kao razlog je navodio njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo. Bijela kuća u utorak je rekla da ne isključuje vojnu opciju.
Na pitanje novinara o američkim prijetnjama, Plenković je odgovorio da ne misli da bi trebalo biti “američke intervencije na Grenlandu”, dodajući da nema nikoga unutar Europske unije tko bi mogao pozdraviti ili odobriti takvu situaciju.
“Vjerujemo da do toga neće doći”, kazao je. Dodao je pritom da je vidljiva promjena politike gdje SAD povlači poteze “koji brzo rješavaju pitanje njihovih interesa”.
O Koaliciji voljnih
Plenković je u utorak sudjelovao na sastanku ‘koalicije voljnih’ u Parizu, gdje je velik broj zemalja iskazao spremnost pomoći u održavanju mira u Ukrajini nakon prekida vatre – neke svojim vojnicima, a druge, poput Hrvatske, diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
U srijedu je naglasio da je sudjelovanje u ‘koaliciji voljnih’ jedini način da Hrvatska u cijelosti bude informirana o aktivnostima međunarodne zajednice za postizanje mira u Ukrajini te dodavši da na taj način “snažimo naš međunarodni kredibilitet”.
“Mi ćemo nastaviti sa sudjelovanjem u ‘koaliciji voljnih’ bez obzira na izjavu predsjednika (Zorana Milanovića) koja je objavljena danas što se tiče neslanja postrojbi. Tu se mi slažemo i tu nikada nije bilo nikakvog spora”, rekao je Plenković.
Milanović u srijedu je ponovio da Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu, dan nakon što je to naglasio i Plenković poslije sastanka u Parizu na kojem su Francuska i Velika Britanija iskazale namjeru da tamo nakon prekida vatre pošalju svoje postrojbe u sklopu multinacionalnih snaga.
Premijer je izrazio žaljenje zbog, kako je rekao, Milanovićeve naredbe načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomiru Kundidu da “ne sudjeluju u vojnoj dimenziji koalicije voljnih”.
“(Time) izostaje potpuna informiranost hrvatske vojske, naših časnika, planera, koji bi time bili informiraniji i korisniji i sebi i političkoj razini da znaju što se sve zbiva jer se tehnologija ratovanja u proteklih nekoliko godina, a osobito nažalost u Ukrajini, itekako promijenila i uvid u ono što se zbiva bio bi višestruko koristan”, rekao je Plenković.
Hina/Foto:hdz.hr
