Vlada na današnjoj sjednici donosi brojne odluke, no svakako je najvažnija od njih prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2026. godinu.
Proteklih se dana vodila žučna rasprava o minimalnim plaćama. HUP je zatražio odgodu povećanja minimalca za 2026. godinu, sindikati su se pobunili, a ministar rada Marin Piletić i premijer Andrej Plenković su poručili kako će bruto minimalna plaća u sljedećoj godini iznositi 1050 eura.
Prije donošenja ove važne odluke premijer se osvrnuo na aktualna važna politička i društvena pitanja u zemlji i svijetu.
“Nakon tjedna kad smo imali rebalans proračuna i izvješće o radu Vlade, očekujemo glasanje o nizu zakonskih akata iz domene Ministarstva obrane.
U Portorožu je održan sastanak 9 mediteranskih zemalja, gdje smo s predsjednicom EK i jordanskim kraljem definirali obveze na Mediteranu. Hrvatska je preuzela predsjedanje organizacijom od Slovenije i sljedeći sastanaka će se održati 2026. u Hrvatskoj. Ovo je važno jer imamo povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu.
U Zagrebu je boravio i ciparski predsjednik jer Cipar od 1. siječnja preuzima predsjedanje Europskom unijom. Glavna tema je bila daljnje korištenje višegodišnjeg financijskog okvira”, poručio je Plenković te se vratio na domaće teme.
Imamo 10 milijardi eura investicija u zelene politike
“Vratio se brod LNG Hrvatska kojem je ugrađen modul za uplinjavanje, tako da je kapacitet sad 6,1 milijun kubičnih metara plina. Time jačamo svoju energetsku situaciju, ali i općenito europsku strategiju.
Ovog tjedna je otvoren Distributivni centar Jabuka u Križu. Nastavljamo sa sličnim projektima, tako da omogućimo našim voćarima da skladište svoje voće i plasiraju ga na tržište kad je potrebno.
Bila je u posjetu i potpredsjednica EIB-a. Imamo 10 milijardi eura investicija u zelene politike, razvoj poduzetništva i sve što je bitno za razvoj naše ekonomije”, dodao je Plenković.
“Posjetili su nas i prijatelji iz Australije, a danas se obilježava Dan UN-a, 80 godišnjica. Ovih dana je bio Berlinski proces, na kojem se raspravljalo kako ubrzati proces ulaska u EU. Tu je Hrvatska dala podršku EU.
Bilo je i pitanje podrške Ukrajini, energetske neovisnosti, zelenih politika, ali i najvažnije za Hrvatsku, program priuštivog stanovanja, gdje smo mi i prije EU. Sve članice EU imaju problem s prirodnim priraštajem i tu nastojimo ne samo raspraviti, nego i dati mjere koje će biti svima korisne”, ustvrdio je te se prebacio na najvažniju temu ovih dana.
Povećanje minimalne plaće
“Danas je važna točka odluka o visini iznosa minimalne plaće za 2026. godine. To je tema koja uvijek zaintrigira javnost. Temeljem zakona Vlada donosi odluku. Nekoliko napomena za bolje razumijevanje samog procesa.
Postoji jedno stručno povjerenstvo za analizu kretanja minimalne plaće, u njemu su profesori, stručnjaci, poslodavci, sindikati i svi drugi socijalni partneri te djelatnici Ministarstva financija i oni analiziraju sve pokazatelje. Mi smo uzeli u obzir sve primjedbe i smatramo da je primjeren iznos 1050 eura.
Od 2016. godine kad smo preuzeli vladu, pa do 2026. godine bruto iznos je porastao s 414 eura za 153 posto gore i dolazi na 1050 eura, a u zadnje tri godine minimalna plaća raste za 50 posto, sa 700 na 1050 eura bruto”, rekao je Plenković.
‘Iznos plaće je procijenjen u realnim okvirima’
“Iznos plaće je procijenjen u realnim okvirima s obzirom na gospodarski rast, ukupni realni rast i rast ostalih plaća. Podaci DZS-a kazuju da je prosječna neto plaća iznosila 1446 eura. Uz minimalnu plaću od 970 eura bruto, dosegli smo 75,1 posto prosjeka iznosa minimalne plaće u EU. Ako uzmemo u obzir da će Hrvatski BDP po stanovniku biti na 78 posto prosječne razvijenosti u EU, po gospodarskom rastu i plaćama radimo ono što smo najavili – hvatanje koraka sa zemljama članicama koje su ušle u EU prije nas.
Uzeli smo u obzir primjedbe poslodavaca. Naravno da štitimo radnike, kako bi moglo dostojanstveno živjeti sa svojim plaćama. Štitimo i poslodavce kroz kompenzacijske mjere za tvrtke koje isplaćuju minimalac. To znači da tvrtkama dajemo tri mjeseca razliku od 970 do 1050 eura, kako bi one mogle isplaćivati plaću i razvijati se dalje.
Vidimo da je interes za te mjere manji od očekivanog, a to znači da te tvrtke mogu podnijeti isplatu većih plaća. Mi ćemo i dalje raditi na rastu plaća i mirovina”, pojasnio je Plenković.
Raste i studentska satnica
“Podizanjem minimalca se automatizmom utječe i na studentsku satnicu. Ona je sada 6,06 eura i ona će zahvaljujući sredstvima iz državnog proračuna biti 6,56 eura. Vodimo računa o radnicima, poslodavcima, gospodarskom rastu, ali i studentima”, poručio je Plenković.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić se nadovezao i predstavio izmjene minimalne plaće.
“Valja podsjetiti da je vlada u dosadašnjem donošenju ove uredbe od 2016. do 2026. povećala minimalnu plaću za 153 posto, odnosno za realan rast od 83,2 posto. Od 2023. godine smo u četiri godine povećali minimalnu plaću za 50 posto.
U programu vlade i svim strateškim dokumentima, stoji da je naš cilj do 2028. godine povećati bruto minimalne plaće na 1250 eura bruto. Kad to stavimo u omjere rasta plaća, potrošnje i inflacije, postoci su jasni. Minimalne plaće od 2012. naovamo su rasle za 182 posto, a kumulativna inflacija je iznosila 42 posto, pa je realan rast gotovo 100 posto”, rekao je Piletić i nastavio s brojkama.
Odlijepili se s europskog dna
“Dosad nismo često u javnosti komunicirali udio minimalne hrvatske plaće u europskom prosjeku. On je od 2016. s 52,2 posto, u ovoj godini dosegnuo 75,1 posto te nastavlja rasti i u idućoj godini.
Često kažu da su naše plaće najniže u Europi. Više nismo na dnu, već se približavamo europskom prosjeku, a ako to usporedimo s paritetom kupovne moći dosegli smo prosjek.
Često se uspoređujemo sa Slovenijom. Od 2016. godine je omjer minimalne i prosječne plaće povećan, tako da smo mi od 52,3 posto dosegli gotovo 76 posto slovenske minimalne bruto plaće”, naglasio je.
Veće plaće u graditeljstvu
“Danas u Hrvatskoj imamo 70.822 zaposlenih s minimalnom bruto plaćom, a do 1050 eura bruto imamo 131.469 zaposlenih. Svima njima trebala bi plaća porasti do iznosa od 1050 eura i na taj način vidimo efekt.
Zahvaljujući proširenim kolektivnim ugovorima u određenim sektorima imamo više standarde za minimalne plaće u odnosu na opću uredbu od 970 eura. U graditeljstvu već sad minimalna plaća za jednostavnije poslove iznosi 1000 eura, a za složenije poslove po grupama kako su se dogovorili sindikati u graditeljstvu i poslodavci ide i do 2200 eura.
Ovaj iznos koji predlažemo, omogućit će da imamo udio bruto minimalne plaće u prvih sedam mjeseci 2025. prosječnoj u iznosu od 52,8 posto, dok u bruto medijalnoj to iznosi 61,7 posto”, poručio je ministar Piletić.
Hina/Foto: pxll
