Predsjednica Kosova Vjosa Osmani Sadriu izjavila je da američki predsjednik Donald Trump zaslužuje sljedeću Nobelovu nagradu za mir te da bi ga ona nominirala za to priznanje. To je izjavila odgovarajući na pitanje magazina Newsweek.
Nominacije za godišnju Nobelovu nagradu za mir mogu podnijeti samo određene osobe, a rok za nominacije istječe krajem siječnja. Među onima koji imaju pravo predlaganja kandidata nalaze se i šefovi država, dok se dobitnik nagrade objavljuje u listopadu.
Trump već dugo javno nastoji dobiti Nobelovu nagradu za mir, predstavljajući sebe kao vrhovnog mirotvorca. Republikanski političar tvrdi da je postigao sporazume koji su okončali sukobe diljem svijeta, iako kritičari dovode u pitanje koliko je ratova doista zaustavio.
Ipak, Trumpa i dalje prate kontroverze, uključujući pitanja o zakonitosti opsežnih američkih udara na navodne narkobrodove u blizini Venezuele, koji su prethodili operaciji američkih specijalnih snaga u kojoj su predsjednik Venezuele Nicolás Maduro i njegova supruga odvedeni iz strogo čuvanog kompleksa u Caracasu prošlog mjeseca.
“Zahvalni smo svakoj američkoj administraciji”
Govoreći na Svjetskom summitu vlada u Dubaiju, Osmani je opisala stanovništvo Kosova kao najproameričkiji narod na svijetu te je istaknula da su “vrlo, vrlo zahvalni svakoj administraciji Sjedinjenih Američkih Država”.
SAD su 1999. godine, samo nekoliko godina nakon raspada bivše Jugoslavije, predvodile NATO-ovu opraciju bombardiranja Srbije koja je trajala 78 dana. Bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević oduzeo je 1989. većinski etnički albanskom teritoriju Kosovu status pokrajine.
Borci Oslobodilačke vojske Kosova godinama su se sukobljavali sa srbijanskim snagama, ali rat na Kosovu službeno se klasificira kao krvoproliće između 1998. i 1999. godine. Brutalna represija Beograda rezultirala je izbjegličkom krizom, koju je NATO opisao kao “humanitarnu katastrofu”, i etničkim čišćenjem kosovskih Albanaca.
NATO je započeo svoju kampanju bombardiranja u ožujku 1999., nedugo nakon što su propali višemjesečni mirovni pregovori u Francuskoj, a Milošević je okupio desetke tisuća vojnika u blizini Kosova .
U uvodnoj salvi NATO-ove operacije Savezničke snage sudjelovalo je 250 američkih zrakoplova, uključujući sedam strateških bombardera B-52 i šest teških bombardera B-2. Oba mogu nositi nuklearno oružje dugog dometa, kao i konvencionalno streljivo.
Snage predvođene SAD-om iz 14 zemalja kasnije su otkazale zračne napade nakon što je Beograd povukao svoje snage s Kosova. UN je osnovao svoje Mirovne snage za Kosovo (KFOR), a NATO je poslao mirovne snage na Kosovo, koje se do tada suočavalo s osvetničkim napadima protiv Srba.
Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine i priznale su ga mnoge zemlje, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Albaniju. Srbija nije priznala njegovu državnost, kao ni Rusija i Kina.
M.M. /Foto: World Economic Forum/president-ksgov.net
