Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora ispunila tehničke aspekte iz pregovaračkog poglavlja 31 te da su u posljednjim tjednima napravljeni koraci prema njegovom potencijalnom zatvaranju. Navedeno poglavlje odnosi se na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Milatović je napomenuo da se u Odesi susreo s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31. Naglasio je kako se nada da će taj razgovor s Plenkovićem uroditi plodom, piše crnogorski portal Vijesti.me.
Ponovio je kako je i Europska komisija utvrdila kako je Crna Gora ispunila tehničke aspekte iz spornog poglavlja, ali da zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.
“Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom razdoblju imali par dobrih razgovora. Dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par tjedana u Crnu Goru i moj razgovor s Plenkovićem bili su koraci k potencijalnom zatvaranju poglavlja”, istaknuo je Milatović.
Lani u prosincu zatvorili tri poglavlja
Veleposlanici država članica Europske unije su u prosincu prošle godine odobrili zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom, ali četvrto nije zatvoreno zbog protivljenja Hrvatske.
“Hrvatska sigurno neće stavljati bilateralna pitanja kao uvjet za europski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, pitanje odštete logoraša, to su teme koje nas sve unutar Europske unije moraju brinuti, a ne samo Hrvatsku”, poručio je tada hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvata je potkraj prošle godine Crnoj Gori uputila non paper, neformalni diplomatski dokument, u kojem navodi zahtjeve za rješavanjem nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.
Četnički vojvoda šef Skupštine
U dokumentu je navedeno deset točaka koje je potrebno riješiti među kojima su pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru.
Do zahlađenja odnosa Hrvatske i Crne Gore došlo je nakon što je prosrpska (i proruska) većina formirala vladu. Situacija se dodatno zaoštrila nakon Rezolucije o Jasenovcu i logorima u Dachauu i Mauthausenu, koja je izglasana u crnogorskom parlamentu.
Rezoluciju je podržala većina zastupnika stranke “Pokret Evropa sad” (PES), premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta i četničkog vojvode Andrije Mandića, Demokrata Alekse Bečića i SNP-a, umjerene prosrpske partije, a pola zastupnika uopće nije sudjelovalo u glasanju.
Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta poručivši Crnoj Gori da “ne politizira žrtve Jasenovca”, a kao svojevrsna reakcija hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova bila je nota kojom se četničkog vojvodu Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, zastupnika u Skupštini Crne Gore te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, proglašava za persone non grata, odnosno nepoželjnima u Republici Hrvatskoj.
M. Marković/Foto:pxll
