HDZ je u prednosti u odnosu na SDP, pokazuju rezultati HRejtinga, u dosad obrađenim izbornim jedinicama. No, pravo, jedino sasvim pouzdano ispitivanje pulsa birača tek slijedi, na dan izbora. Što se mijenja u tijeku kampanje? Što se može iščitati iz predizbornih anketa?
O tome su u emisiji Otvoreno govorili politički analitičar dr. Žarko Puhovski, dr. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski management te politolog dr. Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Puhovski se osvrnuo se na rezultate HRejtinga i kazao što se da iščitati iz predizbornih anketa.
– Prvo što ja vidim je da se mijenjaju bitno odnosi od prošlih izbora, s time da je HDZ nešto slabiji po ovom što sad vidimo nego na prošlim izborima. SDP je otprilike na toj razini. I ostaje jednostavno pitanje, kad gledate ovaj popis ovdje, bez manjina i takozvane dijaspore, s kim bi HDZ mogao koalirati?, kazao je Puhovski.
Puhovski: DP bi se raspao ako bi koalirao s Milanovićem
– Načelno se čuje da bi SDP moglo koalirati i sa IDS-om i s Možemo i Posavcem, moguće čak i sa DP-om. I onda je tu situacija zapravo izjednačena, više manje, pogotovo što bi se po momu uvjerenju Domovinski pokret, vjerojatno raspao ako bi došlo do koalicije sa Milanovićem, odnosno SDP-om koji bi vodio Milanović, dodao je.
Zaključio je da se još ništa ne zna te da je neizvjesno.
– Vjerojatno će na kraju srijede biti tako da će tek početi jedan karusel u kojem će se tražiti tko s kim i tko protiv koga. Drugim riječima, još nije gotovo, rekao je Puhovski.
Jugo: Možemo je najveća žrtva Milanovićeva uključivanja u kampanju
Izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski management, kazao je da je Možemo najveća žrtva Milanovićeva uključivanja u kampanju iz dva razloga
– Prvi razlog je da su se izgubili momentum onog trenutka kad se Milanović uključio u kampanju. Činjenica je da oni od tada ne znaju kako bi se točno postavili prema tome. Malo kritiziraju način na koji Milanović radi, s druge strane šalju poruku da su oni voljni ući u neku koaliciju ili barem podržavati takvu vladu nakon izbora, pojasnio je Jugo.
Napomenuo je da treba uzeti u obzir da ankete imaju dosta veliku statističku pogrešku te da je SDP u dosta izbornih jedinica do sada bio blizu praga, dakle između 3,5 ili 4 posto.
– Jedna refleksija na 2020. godinu, tada je otprilike u ovo vrijeme, negdje tjedan dana, deset dana pred izbore, ne po broju mandata nego razlika između HDZ-a i njihove koalicije i tadašnje Restart koalicije, bila značajno manja nego što je ovdje sada, što znači da su neki trendovi ostali isti, rekao je.
Dodao je da je tada bila nešto drugačija situacija zbog COVID-a te su birači dolazili na birališta i odlučili se vjerojatno u posljednji tren “da ne bi mijenjali”.
– Ono što ovdje trebamo isto uzeti u obzir je da po izbornim jedinicama ima relativno dosta neodlučnih birača, dakle negdje oko 14-15% otprilike u prosjeku, što znači da oni čekaju zapravo do zadnjeg trena i važu što u tom trenutku napraviti. Na te birače bi mogla utjecati kampanja i retorika koja se vodi u samoj kampanji, zaključio je Jugo.
Maldini: Politička opredjeljenja hrvatskih birača neće se bitno mijenjati
Urednik Branko Nađvinski napomenuo je da se još čeka objava rezultata iz četiri izborne jedinice, posebno zanimljive mogle bi biti 1.,2. i 6. izborna jedinica.
– Za očekivati je da će, naravno Možemo nešto tu dobiti više, upravo zato što su oni lokalna stranka, a to su zagrebačke 3 od ove 4 koje ste spomenuli, rekao je politolog prof. dr. sc. Pero Maldini sa Sveučilište u Dubrovniku.
Osvrnuo se i na položaj SDP-a i složio s Damirom Jugom.
– Oni jesu, čini mi se, najveći gubitnici ovdje, zato što je onaj dio ljudi koji su nekadašnji razočarani glasači SDP-a, prešli u nekom trenutku njima, oni su se sada u nekom momentu probudili i vidjeli da možda ipak SDP ima nekakve šanse, kazao je.
– S druge strane, ovaj dio neodlučnih, vrlo je simptomatično da je gotovo jednak onaj broj neodlučnih i broj onih koje je izgubio Možemo, onome postotku koji je preko noći de facto SDP dobio, rekao je Maldini.
Dodao je da će se tek vidjeti u strukturi neodlučnih koliko je onih koji uopće neće glasovati ni za koga, odnosno koliki dio njih su razočarani birači ljevice.
– Međutim, ono što je činjenica, ne samo od prošlih izbora, nego od pretprošlih, politička opredjeljenja hrvatskih birača su prilično petrificirana i neće se bitno mijenjati. Ono što može eventualno unijeti nekakve promjene, može donijeti izlaznost i može donijeti jedna situacija ovdje u smislu koja je zbog polarizacije, koja donosi ovaj tip političke kampanje, gdje je zapravo, ili mi ili oni, pojasnio je.
– Vidimo da je HDZ poprilično dobio, upravo od onih koji su možda bili neodlučni, a objektivno su desnog krila, dakle, glasači desnog političkog spektra. Sada ti glasovi će ići HDZ-u, koliko će zbog toga biti na šteti ove druge stranke, bilo na ljevici, bilo na desnici, zaključio je Maldini.
Mini rat u kampanji: Butković vs Milanović
Mogla su se čuti svakakva vrijeđanja. Jugo ističe da je takvu retoriku u kampanju unio Zoran Milanović.
– Mislim da su tu popustile kod njega sve kočnice, jer retorika koju sada imamo više nije samo danguba i nije samo klasično vrijeđanje. Sada smo ovaj vikend vidjeli prijetnje hapšenjem – prvo ću smijeniti glavnog državnog odvjetnika, a onda će neki završiti u zatvoru. To je jedna razina komunikacije koja je ispod svake razine, kazao je.
Dodao je da se Butković prometnuo kao drugi čovjek HDZ-a u ovoj kampanji.
– On je preuzeo na sebe to boksanje s Milanovićem i iz moje neke perspektive dosta dobro u tome prošao, rekao je Jugo.
– Meni se čini da je ovdje Butković puno hladnokrvniji i zadržao je jednu notu, ja bih rekao, sarkazma, dok je Milanović divljak kao što to čitavo vrijeme radi, kazao je Maldini.
Ustvrdio je da “razina tog verbalnog nasilja onemogućuje svim drugim strankama, pa i njegovim protežejima, SDP-u, da išta progovore mimo njega”.
– Ne onemogućuje im prvo da program uopće bilo koje stranke dođe do izražaja, drugo, zato što on taj konflikt i tu polarizaciju dovodi do usijanja, pojasnio je.
Kazao je da Milanović poseže za pravima kojima mu ne pripadaju autoritarno, kršeći ustavno-pravni poredak RH.
– Dugoročno držim da je ovo jedan teški uteg kojeg će se SDP jako teško, ako uopće, ikada oprati. Jer je riječ o tome da su oni, prigrlivši, zapravo, autoritarni napad na ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, sebe delegitimirali kao demokratsku stranku, zaključio je Maldini.
Teške riječi prekrile izborne programe koji su manjkavi
Puhovski je dao tri primjera koliko su se neozbiljno radili programi te ukazao na pogreške
– U programu Možemo, u zadnjoj točki 13. piše da se zalažu – za smanjivanje broja općina i županija, zaboravili su gradove(…)U programu SDP-a piše podnaslov Dječji doplatak za sve, ne za svu djecu(…)U programu HDZ-a piše – na tragu modernog shvaćanja suverenosti Hrvatska je ušla u Šengenski prostor i Eurozonu. To je smanjivanje suverenosti kad uđete(.. .)Ali ideja da je ovo suverenost, dok ulazite, znači da niste gledali svoje vlastite rečenice, otkrio je Puhovski.
-Neki programi su pisani, kao što smo upravo vidjeli ad hoc, neki pisani zato da ih se mora imati, a u dobrom dijelu većina stranaka imaju programe kao liste dobrih želja, nego što ih imaju kao realne programe, kazao je Maldini.
Lov na umirovljeničke glasove
Sve stranke obećavaju umirovljenicima dizanje njihovih mirovina. Imamo milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, oni čine trećinu biračkog tijela te su jedni od najdiscipliniranijih kada je u pitanju izlazak na birališta.
– Svaka stranka je itekako zainteresirana za te glasove, pa je logično da u svojim programima nose odgovarajuće aspekte ili barem naznake politika kojima bi umirovljenicima podigli njihov socioekonomski status, rekao je Maldini.
– To je više wishful thinking nego što je to programski određeno na koji način će se te politike realizirati, dodao je.
Puhovski kaže da umirovljenički glasovi najvjerojatnije ne mogu odlučiti o izbornom pobjedniku.
– Kod umirovljenika je postotak onih koji glasuje za HDZ i za SDP znatno veći nego u općoj populaciji. I oni su već više-manje opredijeljeni. Oni su stranke koje su slične po tome što imaju slično biračko tijelo, generacijski gledano SDP i HDZ, i to je jedan problem, rekao je.
Pojasnio je da stranke ne lažu kada govore o povišenju mirovina jer će zbog inflacije ta obećanja biti realizirana u roku od četiri godine.
– Oni svi govore da se bore protiv inflacije, žele povećati mirovine i plaće, a mirovine i plaće kada se povećavaju, pored ostalog, dovedu do inflacije. Dakle, to je jedna potpuna zbrka u kojoj je najgore od svega, po mojem sudu, što je veoma vjerojatni ishod ono isto što imamo i sada, a to znači – Plenković kao premijer i Milanović kao predsjednik narednih godina, a to po mojem sudu nije ružičasta budućnost, zaključio je Puhovski.
Jugo je kazao da je teško prognozirati postizborne koalicije.
– Prema ovim rezultatima HDZ će biti relativni pobjednik. Pitanje je koliko će im nedostajati za ostvariti tu većinu, odnosno 76 ruku. Znamo da ako idu svi manjinski zastupnici, da to isključuje Domovinski pokret, odnosno dobar dio njega(…)
Kad smo spomenuli umirovljenike, zanimljivo mi je bilo vidjeti da po ovim istraživanjima, ovaj blok Umirovljenici zajedno je u dosta izbornih jedinica koje se analiziralo jako blizu praga i debelo unutar te statističke pogreške. Tako da, ako ćemo gledati hoće li umirovljenici imati utjecaja, mogli bi imati, rekao je Jugo.
D.M. /Foto: hrt
