Rusija: Ispalili smo Orešnik, to je osveta za udar na Putinovu rezidenciju

9 siječnja, 2026 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Rusko  ministarstvo obrane objavilo je prvo službeno priopćenje nakon noćašnjeg velikog napada dronovima i projektilima na Ukrajinu. U priopćenju se navodi da je Rusija izvela, kako navode, “visokoprecizan dalekometni udar” u kojem je korišten i projektil srednjeg dometa Orešnik.



Rusija je koristila svoj projektil srednjeg dometa Orešnik u napadu na zapadnu Ukrajinu, izvijestila je novinska agencija TASS, pozivajući se na rusko Ministarstvo obrane, što je drugi napad na Ukrajinu u kojem je korišteno to oružje.

U priopćenju se tvrdi da je napad bio odgovor na “teroristički napad kijevskog režima” na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, koji se, prema ruskim tvrdnjama, dogodio u noći 29. prosinca 2025.

Rusija je 29. prosinca javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron. No, pouzdani izvori su potvrdili da tog napada nije bilo.

Rusko ministarstvo obrane navodi da su ruske snage tijekom noći ispalile visokoprecizno oružje velikog dometa s kopna i mora, uključujući mobilni kopneni raketni sustav srednjeg dometa Orešnik, kao i izvele napade dronovima na, kako tvrde, ključne objekte u Ukrajini.

Ukrajina: Projektil letio brzinom od 13.000 km/h

“Ciljevi udara su ostvareni”, navodi se u objavi ruskog ministarstva obrane. Kao mete se spominju postrojenja za proizvodnju dronova za koja Rusija tvrdi da su korištena u navodnom napadu na Putinovu rezidenciju, kao i energetska infrastruktura koja, prema ruskim tvrdnjama, podupire rad ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.

Ukrajina još uvijek nije potvrdila da je napad na zapadni grad Lavov izveden Orešnikom, ali je ukrajinska vojska potvrdila da je projektil letio brzinom od 13.000 km/h.

Osveta za napad kojeg nije bilo

Ukrajina negira da je ikada izvela napad na rezidenciju ruskog predsjednika. Tvrdnje Moskve odbacile su i gotovo sve članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje navode da nema nikakvih dokaza da se takav napad uopće dogodio.

Rusija je 29. prosinca javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron – tvrdnju koju je Putin osobno prenio Trumpu tijekom razgovora.

Trump je u početku bio jako ljut zbog ukrajinskog napada, no kasnije je izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.

“Ne vjerujem da se taj napad dogodio”, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One na putu natrag u Washington s Floride. “Nešto se dogodilo prilično blizu, ali nije imalo nikakve veze s ovim.“

Drugo korištenje Orešnika u ratu

Rusija je prvi put ispalila raketu Orešnik na ukrajinski industrijski grad Dnipro u studenom 2024. Putin tvrdi da zapadni sustavi protuzračne obrane nisu sposobni presresti Orešnik, a također je rekao da bi on mogao pogoditi ciljeve i u zapadnoj Europi.

Zapadni vojni analitičari kažu da je Orešnik sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu.

Najmanje četiri osobe su poginule, a 19 ih je ozlijeđeno u Kijevu nakon što je Rusija sinoć izvela ogroman masovni napad raketama i bespilotnim letjelicama diljem Ukrajine, piše Kyiv Independent.

Među poginulima je i bolničar, žrtva tzv. “dvostrukog udara”, dok je 14 od 19 ozlijeđenih hospitalizirano, potvrdio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. “Jedan bolničar je poginuo, a četvorica su ozlijeđena dok su pomagala ljudima, u Darnytskyi okrugu”, izjavio je. U napadima je pogođeno nekoliko gradskih četvrti.

Vlasti su izvijestile da su stambene zgrade u četvrtima Pečersk i Desnjanskji pretrpjele štetu od dronova i krhotina, dok je požar izbio u četvrti Ševčeninski. U četvrti Darnicki, dron se srušio u dvorište stambene zgrade, oštetivši obližnje objekte, a u četvrti Dnjiprovski požari su zahvatili dvije stambene zgrade.

Udarni valovi oštetili su krov još jedne zgrade, a krhotine su pale i na dječje igralište. Zbog napada na kritičnu infrastrukturu, dijelovi glavnog grada ostali su bez opskrbe vodom i električnom energijom.

Prve eksplozije u Kijevu zabilježene su oko 23:45 po lokalnom vremenu, kada su sustavi protuzračne obrane počeli djelovati protiv zračnih ciljeva.

Zračne snage prethodno su upozorile na prijetnju balističkim projektilima i kretanje dronova prema glavnom gradu. Nova opasnost od projektila za cijelu zemlju objavljena je oko 2:13, nakon što su uočeni ruski borbeni zrakoplovi. Dodatne eksplozije od krstarećih projektila potresle su Kijev oko 3:00 sata, dok je Rusija nastavljala svoj noćni napad.

Balistički projektil pogodio Lavov

Tijekom noći, Rusija je raketirala i Lavov, najzapadniji veći ukrajinski grad, ciljajući kritičnu infrastrukturu, izvijestio je gradonačelnik Andrij Sadovji. Ukrajinska vojska je priopćila da je projektil – čiji tip još nije službeno potvrđen – lansiran s poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti.

Kapustin Jar poznat je kao mjesto s kojeg se lansira ruski balistički projektil srednjeg dometa Orešnik, koji je dosad potvrđeno korišten samo jednom, u napadu na Dnjipro u studenom 2024.

Zelenski upozorio na napad

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je samo par sati ranije upozorio da Rusija planira veliki napad. “Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Vrlo je važno obratiti pažnju na zračne uzbune danas i sutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju iskoristiti vrijeme”, rekao je Zelenski.

Unatoč mirovnim pregovorima, Rusija nastavlja s bombardiranjem ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regije ostavila bez struje i grijanja. Kao posljedica nedavnih napada, više od milijun ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti od jučerašnjeg jutra ostalo je bez vode i grijanja.

Što je Orešnik?

Orešnik je novi ruski hipersonični balistički projektil koji može nositi nuklearne bojeve glave i koji Moskva predstavlja kao odgovor na zapadne sustave proturaketne obrane. Prema dostupnim procjenama zapadnih vojnih analitičara i stručnjaka za nuklearno oružje, riječ je o mobilnom sustavu velikog dometa koji se zbog ekstremne brzine i nepredvidive putanje smatra izuzetno teškim za presretanje.

Njegov nedavnoi razmještaj u Bjelorusiji posebno je osjetljiv jer približava nuklearno sposobne projektile granicama NATO-a, skraćuje vrijeme upozorenja u slučaju napada i dodatno povećava rizik od eskalacije u trenutku kada su odnosi Rusije i Zapada već na najnižoj razini od završetka Hladnog rata, upozoravaju analitičari iz američkih i europskih sigurnosnih krugova.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->