Salman Rushdie je kritično. Na respiratoru je, vjerojatno će ostati bez oka

13 kolovoza, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Slavni književnik rodom iz Indije Salman Rushdie, koji je proveo godine skrivajući se nakon što su iranske vlasti pozvale muslimane da ga ubiju zbog njegova pisanja, uboden je u glavu, vrat i torzo tijekom predavanja u New Yorku u petak te je prebačen helikopterom u bolnicu, objavila je policija.



Nakon operacije koja je trajala nekoliko sati, Rushdie je na respiratoru i ne može govoriti. Pisci i političari diljem svijeta osudili su napad na Rushdiea.

“Vijesti nisu dobre”, napisao je Andrew Wylie, njegov književni agent u e-mailu. “Salman će vjerojatno izgubiti jedno oko. Živci u ruci su mu presječeni, a jetra mu je izbodena i oštećena”, dodao je.

Rushdie (75), kojega je u tom trenutku predstavljao organizator događaja, izboden je na pozornici Institucije Chautauqua u zapadnom New Yorku gdje je stotinama okupljenih trebao govoriti o umjetničkim slobodama.

Zaprepašteni su posjetitelji pomogli maknuti napadača s Rushdieja koji je pao na pod.

Novinar John Nolen s američke televizije CBS razgovarao je s očevicima napada na Rushdieja.

Očevidi su napadača opisali kao muškarca s nožem, koji je Rushdieja ubo “puno puta” u području prsa i vrata.

Rushdie je, navode očevici, nakratko ustao, ali je pao u pokušaju bijega. Vrlo brzo pritrčalo je više ljudi koji su zadržali napadača, navodi Nolen.

Na ekranu iza Rushdiejeve stolice su nakon napada ostale mrlje od krvi, govore očevici.

Iranski ajatolah 1989. pozvao muslimane da ubiju Rushdieja
Rushdiejeva knjiga Sotonski stihovi zabranjena je u Iranu od 1988. godine, a mnogi muslimani smatraju je blasfemičnom. Godinu dana kasnije tadašnji iranski ajatolah Homeini proglasio je fetvu kojom poziva muslimane na ubojstvo Rushdieja.

Iranska vlada se otad ogradila od Homeinijeve fetve, ali mržnja islamista prema piscu je ostala. 2012. godine poluslužbena iranska vjerska zaklada ponudila je 3.3 milijuna dolara osobi koja ubije Rushdieja.

Rushdie je tada rekao da prijetnju ne smatra ozbiljnom, dodavši da “nema dokaza” da je itko ozbiljno zainteresiran za njegovo ubojstvo. Ove godine je objavio knjigu Joseph Anton, koja se najvećim dijelom bavi upravo fetvom protiv njega. Rushdie je višestruko nagrađivani pisac, između ostalog je dobitnik i prestižne Bookerove nagrade.

Salman Rushdie rođen je u Indiji, a proslavio se romanom Djeca ponoći objavljenim 1981. godine, koji je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu prodan u više od milijun primjeraka.

Policajac državne policije New Yorka, koji je osiguravao događaj, uhitio je napadača. Policija je identificirala osumnjičenika kao Hadija Matara, 24-godišnjaka iz Fairviewa (New Jersey) koji je kupio kartu za događaj.

“Čovjek je, ne znam odakle, skočio na pozornicu i napao ga, zadajući mu udarce po prsima i vratu”, rekao je Bradley Fisher koji je bio u publici, dodavši da su ljudi “vrištali i plakali”.

Liječnik u publici brinuo se za Rushdieja do dolaska hitne službe, rekla je policija.

Henry Reese, moderator događaja, zadobio je lakšu ozljedu glave. Policija je rekla da surađuje s federalnim istražiteljima kako bi utvrdila motiv, a nisu opisali korišteno oružje.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan opisao je incident kao “užasan”.

“Zahvalni smo građanima i onima koji su prvi reagirali što su mu tako brzo pomogli”, napisao je na Twitteru.

Rushdie, koji je rođen u muslimanskoj kašmirskoj obitelji u Mumbaiju, suočio se s brojnim prijetnjama smrću zbog svog četvrtog romana “Sotonski stihovi”, nakon čega se preselio u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Neki muslimani su rekli da knjiga sadrži blasfemične odlomke. Ta je knjiga zabranjena u mnogim muslimanskim zemljama nakon objave 1988.

Nekoliko mjeseci kasnije iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini izdao je fetvu protiv Rushdieja, pozivajući muslimane da ubiju njega i sve uključene u objavljivanje knjige zbog bogohuljenja.

Rushdie, koji je svoj roman nazvao “prilično blagim”, skrivao se gotovo cijelo desetljeće.

Hitoshi Igarashi, japanski prevoditelj romana, ubijen je 1991. Iranska vlada je 1998. rekla da više neće podržavati fetvu, a Rushdie je posljednjih godina živio relativno otvoreno.

Iranske organizacije, od kojih su neke povezane s vladom, ponudile su milijune dolara kao nagradu za Rushdiejevo ubojstvo.

Homeinijev nasljednik, ajatolah Ali Hamenei je pak 2019. rekao da je fetva “neopoziva”.

Iranska poluslužbena novinska agencija Fars i druge novinske kuće donirale su novac 2016. kako bi povećale nagradu za 600.000 dolara.

Fars je nazvao Rushdieja apostatom koji je “uvrijedio proroka” u svom izvješću o napadu u petak.

“Nije običan pisac”

Rushdie je 2012. objavio memoare o svom zatvorenom, tajnovitom životu nakon fetve pod nazivom “Joseph Anton”, što je pseudonim koji je koristio dok je bio pod zaštitom britanske policije.

Za svoj drugi roman “Djeca ponoći”, osvojio je nagradu Booker. U veljači bi trebao izaći njegov novi roman “Grad pobjede”.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je užasnut što je Rushdie “izboden dok je koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti”.

https://mobile.twitter.com/el_pais/status/1558163901484863495

Za događaj u Instituciji Chautauqua, koja je osnovana u 19. stoljeću u malom istoimenom gradiću na jezeru, nije bilo sigurnosnih provjera.

“Osjećao sam da nam tamo treba više zaštite jer Salman Rushdie nije običan pisac”, rekao je Anour Rahmani, alžirski pisac i aktivist za ljudska prava koji je bio u publici.

“On je pisac koji protiv sebe ima fetvu”, dodao je.

Rushdie je 2016. postao američki državljanin i živi u New Yorku. Po vlastitom opisu kulturalni musliman i “tvrdokorni ateist”, Rushdie je bio oštar kritičar raznih religija.

Govorio je i o vjerskom ugnjetavanju u Indiji, uključujući pod hinduističko nacionalističkom vladom premijera Narendre Modija.

PEN Amerika, čiji je Rushdie bio predsjednik, objavio je da se “Oporavlja od šoka i horora”. “Salman Rushdie je desetljećima bio meta zbog svojih riječi, ali nikada nije ustuknuo niti posustao”, rekla je izvršna direktorica PEN-a Suzanne Nossel.

Ranije ujutro u petak, Rushdie joj je poslao e-mail da pomogne u preseljenju ukrajinskih pisaca koji traže utočište, dodala je.

Hina/Foto: AFP


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •