‘SIMBOL MRŽNJE’: Glavni katolički medij u Njemačkoj objavio uvredljiv tekst o kardinalu Stepincu

9 prosinca, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Katholisch.de je u utorak 8. prosinca objavio intervju s povjesničarkom Marie-Janine Čalić, Hrvaticom porijeklom iz Istre, na temu kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca.



Katholisch.de je internetski portal Katoličke crkve u Njemačkoj koji je 2003. osnovala Njemačka biskupska konferencija (DBK) i najvažniji je digitalni medij Katoličke crkve u Njemačkoj.

Tekst je o “kontroverznom bivšem zagrebačkom nadbiskupu”, kako ga uvodno imenuju, objavljen pod naslovom: “Hassfigur”: Historikerin warnt vor Heiligsprechung Kardinal Stepinacs (“Lik mržnje”: povjesničarka upozorava na kanonizaciju kardinala Stepinca).

Povjesničarka o kojoj je riječ je Marie-Janine Čalić, kći je poznatog novinara i publicista dr. Eduarda Čalića, rođenog u Puli, čije su povijesne teme bile vezane uz nacizam i Treći Reich.

Marie-Janine Čalić rođena je u Berlinu 1962. godine i u službenoj biografiji piše da je njemačka povjesničarka. Profesorica je Istočnih i jugoistočnih studija na Sveučilištu Ludwig Maximilians u Münchenu (LMU) gdje je i doktorirala na temu “Društvena povijest Srbije 1815.–1941.”.

Posebna područja njenog znanstvenog interesa su povijest jugoistočne Europe u 19. i 20. stoljeću, raspad Jugoslavije, nacionalno pitanje na Balkanu, njemačka i europska politika prema regiji i povijest i uzroci sukoba na Balkanu. Devedesetih godina bila je savjetnica Posebnog izaslanika UN-a za bivšu Jugoslaviju, radila je stručne analize za Haaški sud i njemačko Savezno tužiteljstvo.

Prije desetak godina objavila je knjigu “Povijest Jugoslavije u 20. stoljeću“, a prošli mjesec “Tito – vječni partizan” koja je izazvala u pažnju u austrijskim i njemačkim medijima zbog stava da je “Tito oslobodio Istru unatoč protivljenju Churchilla i Staljina”.

Marie-Janine Calic je sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu/ Foto: Ludmila Korešová

 

U uvodu intervju s dr. Čalić novinar Joachim Heinz navodi da je Stepinac bio zagrebački nadbiskup od 1938. do 1960. godine Kritičari ga optužuju da je sklopio pakt s fašistima, a papa Ivan Pavao II. ipak ga je proglasio blaženim. No, postupak kanonizacija je obustavljen.

U intervjuu povjesničarka Marie-Janine Čalić objašnjava zašto misli da je to dobra odluka i zašto je zagrebački nadbiskup toliko kontroverzan.

Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup od 1937. do  smrti 1960. Kritičari ga optužuju da je sklopio pakt s fašističkim ustaškim režimom koji je bio na vlasti u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine?

Stepinac nije bio fašist ili odlučni pristaša ustaškog režima, ali Katolička crkva i režim imali su zajedničke interese. To je uključivalo ultra-nacionalizam, odlučno protivljenje boljševizmu, odbijanje ujedinjenja južnoslavenskih naroda u zajedničkoj jugoslavenskoj državi i antisrpski stav.

Kako je ustaški pokret gledao na Crkvu?

Ustaški režim promatrao je katoličanstvo kao nacionalnu religiju u velikohrvatskoj državi, crkvi je dao privilegiran položaj, sličan Francu u Španjolskoj. To je mnogim katolicima bilo važno jer su osjećali da su u kraljevini Jugoslaviji bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na srpske pravoslavce. To može objasniti i zašto je Stepinac čestitao ustašama na uspostavi Nezavisne Države Hrvatske i, u travnju 1941., dva tjedna nakon dolaska Ante Pavelića na vlast, svećenstvu poslao okružnicu u kojoj je pozvao na podršku novom režimu.

Ustaše su sudjelovale u istrebljenju europskih Židova koje su izveli njemački nacionalsocijalisti i progonili manjine koje žive u Hrvatskoj, poput Srba i Roma. S obzirom na ove zločine, kako biste opisali Stepinčev položaj?

U najmanju ruku kao ambivalentan. Tu i tamo prosvjedovao je protiv neodrživih uvjeta u deportacijama Židova i Srba, ali nikada nije načelno protiv toga.

U biografiji objavljenoj 2017. godine odvjetnica Claudia Stahl piše da je Stepinac podržavao one u potrebi i progonjene?

Povremeno je vodio kampanju za spašavanje Židova, krštenih kao katolici, posebno djece. Ali nikada nije podigao glas protiv planiranog istrebljenja Židova i drugih etničkih skupina. Također se nikada nije javno distancirao od ustaškog režima.

Bi li to imalo ikakve koristi?

Stepinac je bio zagrebački nadbiskup, predsjedatelj Biskupske konferencije i bio je zadužen za cjelokupno katoličku vojno passtoralstvo. Kao najviši predstavnik Crkve u Hrvatskoj, mogao je barem zaustaviti sustavni progon Srba od strane pripadnika Katoličke crkve.

Na primjer, gdje?

Bilo je istinskih propovijedi mržnje protiv manjina iz redova svećenstva ili odgovarajućih članaka u katoličkom tisku. Stepinac je mogao protiv toga djelovati. Njegova šutnja posebno je teška s obzirom na prisilno preobraćenje 250 000 pravoslavnih Srba na katoličanstvo. Bio je svjestan svega toga, ali otklonio je svaku odgovornost u stranu.

Je li Stepinac promijenio stav kad je postao očit kraj rata?

Nedugo prije sloma fašističke države, u pastoralnom pismu u ožujku 1945. napisao je da će se crkva i dalje zalagati za neovisnu Hrvatsku. Crkva je također pomogla ratnim zločincima da napuste zemlju. Ante Pavelić nikada nije odgovarao na sudu.

 Stepinca su nove komunistički vlasti već 1946. izveli pred sud. Je li bio žrtva montiranog procesa?

Naravno da je proces imao političku komponentu. Željeli su dokazati slabost crkve i moralnu superiornost komunizma. Crkva u to vrijeme bila jedina još uvijek djelujuća oporba Titovom režimu. Međutim, proces se bavio i s masovnim zločinima u kojima su sudjelovali predstavnici Katoličke crkve.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Stepinca 1998. blaženim – između ostalog i zbog šest godina zatvora nakon suđenja i kasniji kućni pritvor sve do smrti smrti 1960. Koji su motivi, po vašem mišljenju, imali ulogu u tome?

Stepinac je simbol nacionalno razmišljanja, simbol katoličke Hrvatske, a smatra se i odlučnim protivnikom komunizma.

Što vaše istraživanje o Stepincu otkriva o Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj?

Crkva se u Hrvatskoj nikada nije stvarno suočila sa svojom prošlošću niti se ispričala zbog svog nedoličnog ponašanja. Umjesto toga, održava opasnu vezu s ekstremnom desnicom i etničkim nacionalizmom do danas. Ona vodi kampanju da hrvatska vojska danas preuzme pozdrav “Za dom spremni” koji su koristile ustaše.

Papa Franjo zasad je obustavio postupak Stepinčeve kanonizacije. Što ako je hrvatski kardinal na kraju ipak postao svetac?

Za mnoge Srbe Stepinac je simbol mržnje. Vidjeli bi potvrdu da je srpski narod još uvijek progonjen i da se mora braniti od njega. Istodobno, kanonizacija bi mogla izazvati veliku frustraciju među onima koji žele postići socijalnu ravnotežu između Srba i Hrvata. U početku je poziv za proglašenje Stepinca uglavnom dolazio iz krugova simpatizera ustaša. Iza vjerskog zahtjeva – s tim mora biti jasno – kriju se čvrste političke namjere.

IZVOR: Katholische.de /Foto: public domene

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •