Vijesti o mogućem MOL-ovu preuzimanju Naftne industrije Srbija (NIS) od većinskog vlasnika, ruske tvrtke Gazprom, sve pod imperativom američkih sankcija, izazvale brojne kombinatorike.
Navedena mađarska kompanija, koja u svom sastavu drži većinski udio u hrvatskoj INA-i, s NIS-om bi preuzela i njegov lanac benzinskih crpki u Rumunjskoj i Bugarskoj, kao i izglede za daljnjim širenjem u tim zemljama.
Pregovori između MOL-a i Gazpromnefta oko preuzimanja dijela paketa dionica Naftne industrije Srbije (NIS) koje su trenutno u ruskom vlasništvu, u poodmakloj su fazi. Potvrdile su to srpske vlasti, ali i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u jutarnjem programu RTS-a rekao da se dogovor očekuje za jedan do tri dana.
“Kada se to dogodi, a nadam se da će to biti za jedan do tri dana, onda će zahtjev OFAC-u biti podnesen odmah, a kako mađarska vlada diplomatski podržava MOL u kupovini udela Gazpromnefta u NIS-u, svakako ćemo pružiti diplomatsku pomoć i podršku da bi ovakva procedura bila uspješna”, rekao je Szijjarto.
No, postavlja se pitanje je li to najbolje rješenje za Srbiju. Tamošnji energetski stručnjak Dušan Vasiljević u razgovoru za Tanjug kaže da bi najbolje bilo da Srbija postane većinski vlasnik NIS-a otkupom 22 posto ruskog udjela koji bi joj omogućio većinsko vlasništvo, dok bi za ostatak trebalo pronaći partnera.
“Zašto bi Rusi htjeli prodati Mađarima, a ne nama? Ne vidim razlog, osim ako je neki za koji se ne zna i koji je u pozadini”, ustvrdio je Vasiljević.
Štićenje strateških interesa
Istaknuo je da za Srbiju nije dobro da bilo koja kompanija ima većinski udio u tvrtci koja predstavlja strateški državni interes. No, ocijenio je i da ne postoji politička volja da Srbija postane većinski vlasnik NIS-a. Ako, pak, taj scenarij nije moguć, onda su Mađari najbolja opcija, jer gaji dobre bilateralne odnose sa Srbijom.
“Suglasnost treba dati i Europska komisija jer je Mađarska dio EU i onda podliježe njihovim pravilima. Tom kupovinom oni bi došli do koncentracije kapitala i postali jedan veliki energetski igrač u Europi, i sad je pitanje kako bi Europa na to reagirala. Sve dok se ne napravi predugovor i dok OFAC ne odobri i tek kada vidimo što će biti sa Europom, onda ćemo vidjeti na čemu smo”, ocijenio je energetski stručnjak
Dodao je da je teško očekivati da bi se dogovori mogli dovršiti do 23. siječnja, kad istječe operativna licenca OFAC-a za rad NIS-a, što uključuje i rafiniranje nafte u Pančevu, jer Rusi ranije nisu bili skloni pregovorima.
“Ako se to dogodi, to znači da Rusi ozbiljno razmišljaju o tome da prodaju svoj udio. Treba biti svjestan da nitko na to njih ne može natjerati, niti ih mi možemo natjerati da prodaju nama. Ne mogu to ni Amerikanci. Oni mogu samo vršiti pritisak na njih i nas jer je NIS kompanija koja se nalazi u Srbiji, a ne u Rusiji”, smatra Vasiljević.
Srbi žele pet posto udjela
Szijjarto je najavio i potpisivanje međudržavnog sporazuma između Mađarske i Srbije. To će omogućiti, kako je rekao, “integrirano djelovanje triju tržišta, što će dovesti regiju u povoljan položaj iz perspektive energetske sigurnosti”.
Paralelno s tim, pokrenut je natječaj za izgradnju naftovoda od mađarske granice do Novog Sada
No, u pregovorima je i emiratska tvrtka ADNOC, koja je također zainteresirana za suradnju s NIS-om. Szijjarto je diplomatski takav dogovor prepustio MOL-u, kao i potencijalnu Vučićevu želju da Srbija stekne još pet posto udjela u NIS-u.
“Ako Mađari misle ustupiti dio vlasništva koji prelazi tih pet posto, to znači da oni ne bi bili većinski vlasnici, i to u nekoj kombinaciji odnosa snaga unutar kompanije možda ne bi bilo loše, jer onda ne biste imali jednog većinskog vlasnika nego bi se sve odluke donosile dogovorom između najvećih suvlasnika”, ustvrdio je Vasiljević.
U Srbiji ima i onih koji strahuju da bi srpski NIS mogla zadesiti sudbina hrvatske INA-e ako tu tvrtku preuzme MOL
“To preuzimanje znatno bi učvrstilo poziciju MOL-a kao dominantnog regionalnog igrača u lancu od transporta do rafinerijske prerade nafte i maloprodaje naftnih derivata”, kazao je Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Po njegovu mišljenju, u tom bi scenariju bilo realno očekivati dodatnu koncentraciju tržišne moći na prostoru Mađarske, Srbije, Hrvatske i Slovačke.
No što se tiče drukčije pozicije samog NIS-a, Brkić dijeli stajalište kako iskustvo INA-e pokazuje da preuzimanje od strane regionalnog partnera može dovesti do velikih promjena.
Potencijalno bi se i hrvatski naftovod Janaf mogao naći i nemilost MOL-a, koji bi ga mogao ucjenjivati pa čak i sasvim eliminirati jer Janaf nema za koga raditi osim za NIS i MOL
Rusija, Mađarska i Srbija dogovorile su izgradnju novog naftovoda. Projekt je već politički potvrđen, studije su završene, a prema izjavama iz Budimpešte i Beograda radovi su najavljeni početkom 2026. s planom da bude gotov 2028. godine. Plan je da Mađarska i Srbija postanu ruski energetski koridor u Europi.
Iskustvo Hrvatske je upozoravajuće jer su ključne upravljačke ovlasti nad INA-om u ruke MOL-a prešle bez većinskog dioničkog paketa. I to kriminalnim okolnostima.
M.M. /Foto: pxll
