Beba iz Kragujevca kojoj je odmah nakon rođenja dijagnosticirana zaraza koronavirusom preminula je u ponedjeljak u Sveučilišnoj dječjoj klinici u u Beogradu, objavio je RTS
Odmah nakon rođenja bebi, koja je preminula sa svega devet dana starosti, utvrđena je zaraza koronavirusom. U prvim satima nakon rođenja bila je dobro, ali je u trećem satu dobila temperaturu i ubrzo razvila i sve simptome zaraze.
Novorođenče je bilo priključeno na respirator, ali je tijekom liječenja došlo do razvoja multisistemskog zatajenja svih organa pa je uz liječničku pratnju prebačeno u Sveučilišnu dječju kliniku u Tiršovoj, u Beogradu.
Kako piše Telegraf, infekcija koronavirusom dovela je do citokinske oluje, stanja koje uključuje stvaranje ogromnog broja imunoloških stanica i preveliku proizvodnju citokina. Ovo stanje se manifestira teškom upalom, pneumonijom, nedostatkom daha, upalom dišnih puteva, a može dovesti i do zatajenja više organa.
Kada dolazi do citokinske oluje?
Fenomen citokinske oluje, pretjerane reakcije imunosnog sustava, smatra se glavnim čimbenikom zatajenja organa i smrti kod nekih pacijenata oboljelih od koronavirusa, ali za sada nije jasno u kojoj je mjeri teška upala pluća kod kritično bolesnih pacijenata od covida-19 posljedica virusa ili komplikacija zbog pretjerane reakcije organizma.
Citokini su proteini male molekulske mase koji djeluju kao posrednici između dijelova imunosnog sustava. Izlučuju ih različite stanice kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti. Citokinska oluja je proces u kojem naš imunosni sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem stanica imunog sustava koje luče citokine, koji pak aktiviraju nove stanice imunosnog sustava.
Groznica, umor, suhi kašalj – u četiri od pet slučajeva zaraze koronavirusom SARS-CoV-2 simptomi su “benigni ili umjereni”, ali zna doći i do poteškoća u disanju i razvoja teškog respiratornog sindroma. To se događa u jednom od pet ili šest slučajeva, kada je potrebna hospitalizacija, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Teškoće s disanjem, osjećaj pritiska na plućima, usnice i lice koji poprimaju plavkastu boju znaci su za uzbunu i zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju, upozorava i američki Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC).
Većina hospitaliziranih dobije tešku upalu pluća i bolest zahvaća oba plućna krila, prepoznati je “potpis” teškog oboljenja. Pogoršanje često dolazi naglo, sedam dana nakon pojave prvih simptoma, objašnjava Yazdan Yazdanpanah, voditelj Odjela za infektivne bolesti pariške bolnice Bichat.
Onemogućen ulazak kisika u krvotok
Hiperimunom reakcijom – nasumičnom hiperprodukcijom citokina zbog koje dolazi do “začepljenja” alveola u plućima – stvara se edem koji onemogućuje ulazak kisika u krvotok, dolazi do začepljenja krvnih žila u bubrezima i drugim organima i ubrzo do zatajenja vitalnih sustava organizma, pri čemu je, ističu liječnici, najgore što se takva reakcija događa jako brzo, u roku od 24 do 48 sati i liječnici su doslovno nemoćni.
Stanje u kojem pluća ne opskrbljuju vitalne organe dovoljnom količinom kisika zahtijeva uporabu respiratora.
“Sve više imamo dokaza koji ukazuju na to da dio pacijenata oboljelih od teškog oblika covida-19 podlegne sindromu citokinskog šoka”, napisala je u svom radu za medicinski časopis Lancet liječnica Jessica Manson s University College Hospitala u Londonu.
Citokinska oluja – povezana sa SARS-om i MERS-om
Taj fenomen hiperinflamatorne oluje uočen je i o njemu se piše već 20 godina i povezuje se s dvije ostale opasne respiratorne bolesti – SARS-om od kojeg je u Aziji 2002./2003. umrlo 774 ljudi i bliskoistočnim respiratornim sindromom MERS-om koji je odnio 886 života od 2012.
Također se nagađa da je citokinska oluja bila u pozadini pandemije španjolske gripe koja je 1918. usmrtila oko 50 milijuna ljudi.
Liječnici su uvjereni da pretjerani odgovor imunosnog sustava uistinu ubija i pacijente s covidom-19 na način da im uništava tkivo. Stoga bi trebalo moći smiriti tu citokinsku oluju u plućima a da pritom ne smanjimo imunosne barijere uzročnicima bolesti, objašnjavaju liječnici.
“Trenutno ne postoji učinkoviti terapeutski postupak protiv tog fenomena”, kazali su liječnici u pariškoj bolnici. Također upozoravaju da bi primjena kortikosteroida, protuupalnih lijekova, mogla biti štetna za oboljele od novog koronavirusa.
Hina/Foto: shutterstock
