Što je zapravo takozvani Marakeški dokument, punim nazivom – Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama – na koga se odnosi i koja pitanja regulira?
Riječ je o dokumentu koji će biti na dnevnom redu 10. i 11. prosinca u Marakešu, gdje se prihvaća na političkoj razini.
Hrvatska još dvoji hoće li prihvatiti Marakeški dokument kao dokument Ujedinjenih naroda koji je dio hrvatske desnice proglasio ‘novom Istanbulskom konvencijom’ zbog prijepora oko njegova sadržaja i učinka na nacionalne politike članica UN-a koje ga prihvate. Navode da se tim sporazumom prva ilegalnim migranata izjednačavaju s domaćim stanovništvom.
Za ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, barem ako je suditi po njezinom današnjem nastupu, u UN-ovom dokumentu za kojeg naglašava da nije sporazum, već ‘katalog mjera’, ništa nije sporno.
Kompakt će se, kako je rekla, odnositi isključivo na upravljanje regularnim migracijama, a države koje ga prihvate ne obvezuju se na prihvat migranata. Dapače, svaka država ima suvereno pravo odabrati mjere koje odgovaraju njezinu zakonodavstvu i situaciji, istaknula je ministrica.
Ako se pita HRAST-ovog Hrvoja Zekanovića, Hrvatska je postala zadnja linija obrane Europske unije od ilegalnih migranata i kao takva ni u ludilu ne smije prihvatiti UN-ov Globalni kompakt.
‘Hrvatska je zadnja linija obrane, europski stražar, kao što jer nekoć bila ‘predziđe kršćanstva’, danas također brani EU od migranata koji nezakonito pokušavaju ući u europski prostor. Oni kažu migrirati a ja ću reći kolonizirati’, rekao je Zekanović ovog tjedna u Saboru.
U današnjoj izjavi za medije okomio se i na predsjednicu, pozivajući je da ‘ne potpiše’ tzv. Marakeški sporazum – iako se taj dokument neće uopće potpisivati, niti ga je predsjednica proceduralno ovlaštena ‘amenovati’.
“Nije nam jasan stav predsjednice o Sporazumu. Nismo je čuli o Istanbulskoj konvenciji, mudro je šutjela, a i sada šuti oko Sporazuma, k’o zalivena. Smatramo da se mora jasno očitovati: je li za Istanbulsku konvenciju i za ovaj Sporazum ili je protiv njega. Informacije cure iz Ureda predsjednice, a ne znamo njezin stav.
Ona je 13. srpnja govorila o sporazumu kao nečem dobrom i da se raduje susretu s Louise Arbour u Marakešu. Smatramo da je takvo njeno ponašanje u neskladu s onim što njezini glasači, a i većina građana Hrvatske očekuje’, poručio je Zekanović, koji smatra da je Kompakt ‘dodatni vjetar u leđa novim migracijama’.
Naglašava da su države na rubu Šengena, Slovenija i Mađarska, podigle bodljikavu žicu, a Hrvatska to nije napravila.
“Mi smatramo da Hrvatska, koja bi mogla postati konačno odredište migranata, ne radi dovoljno. U hrvatskim šumama nalaze se tisuće migranata koji predstavljaju veliki sigurnosni problem. Svako potpisivanje bilo kakvog sporazuma obvezuje Hrvatsku. Zašto SAD, Mađarska, Češka, Poljska i Austrija izlaze iz tog Sporazuma ako on nije sporan?”, zapitao se Zekanović.
“Predsjednica neće biti u Marakešu, ali ni tamo neće nitko ništa potpisivati”, objavili su s Pantovčaka.
U tom dokumentu na 34 stranice nižu se preporuke i instrumenti koje svaka država može, ali ne mora, primijeniti kroz svoje zakonodavstvo
1. Marakeški dokument zapravo ima naziv: “Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije”. Kolokvijalno je nazvan Marakeški dokument po mjestu gdje bi uskoro trebao biti prihvaćen.
2. Glavni tajnik UN-a tamo je pozvao osobno predsjednike država koje su ga prihvatile.
No nekoliko stvari oko Marakeškog dokumenta treba pojasniti. On nije sporazum, već katalog raznih mjera koje su države usuglasile.
3. Taj dokument ne treba ratifikaciju u državama koje su na njemu radile, što znači da neće proći saborsku proceduru koja podrazumijeva raspravu, njegovo usvajanje, a potom i potpis predsjednice
4. U dokumentu je jasno navedeno da je neobvezujući okvir za suradnju za svaku državu. U praksi, država može odlučiti što želi, a što ne želi konzumirati iz dokumenta.
5. Važno je da se u dokumentu jasno odvajaju migranti i izbjeglice te se navodi da se to regulira zasebnim zakonskim okvirom.
6. I na kraju, regulira pitanje leganih migranata.
Tko su migranti?
Treba imati na umu da je definicija migranata široka. Migranti nisu samo ljudi koji bježe od rata i ostalih katastrofa. Postoje i ekonomski migranti, ljudi koji odlaze u druge države zbog posla ili školovanja.
Tako, primjerice, migrant prema ovom dokumentu može biti i hrvatski radnik koji radi u Irskoj. Takvih je migranata od ulaska Hrvatske u Uniju više od 200 tisuća.
To mogu biti i hrvatski studenti koji svoja znanja stječu u sklopu projekta Erasmus, isto tako to mogu biti primjerice francuski studenti koji u sklopu istog projekta studiraju u Hrvatskoj.
To se odnosi i na dijasporu, pa tako i hrvatsku, koja živi i radi diljem Europe i svijeta.
Migraniti su i oni koji bježe od rata ili prirodnih katastrofa.
Što sve dokument regulira?
Kada je riječ o radnom zakonodavstvu, migrant mora imati isti ugovor o radu kao i zaposlenik u zemlji u kojoj se nalazi. Regulira se razmjena dokumenata da se omogući konzularnim predstavništvima primanje dokumenta kao što je recimo osobna iskaznica ili putovnica.
Predviđeno je da se osiguraju programi obrazovanja za djecu kojima je formalni sustav nedostupan, pa do obuke na radnom mjestu. I na kraju uključivanje zdravstvenih potreba migranata u nacionalne i lokalne zdravstvene politike.
M. Marković/Foto:
