Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu je objavio kako je primio brojne upite o izgradnji župne crkve bl. Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici u Zagrebu te s ciljem istinitoga informiranja vjernika i javnosti na uvid podastire sljedeće činjenice:
1. Dana 9. srpnja 2007. sklopljen je Ugovor o nagodbi br. 161/07-I, između: Župe Krista Kralja, Zagreb (Trnje), Župe Sv. Terezije od Djeteta Isusa, Zagreb (Miramarska), Župe bl. Alojzija Stepinca, Zagreb (Trnjanska Savica) i Grada Zagreba prema kojemu:
a) Župa Krista Kralja, odustajanjem od povrata zemljišta, daje u vlasništvo Gradu Zagrebu zemljište ukupne površine 7495 m2;
b) Grad Zagreb daje u vlasništvo Župi Terezije od Djeteta Isusa zemljište ukupne površine 3047 m2;
c) Grad Zagreb obvezuje se dati u vlasništvo Župi bl. Alojzija Stepinca zemljište ukupne površine 4448 m2 za gradnju župne crkve.
2. Dana 13. listopada 2011. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada donio je Program urbanističko-arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja parka i crkve na Trnjanskoj Savici.
3. Tijekom svibnja 2013. proveden je Urbanističko-arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja.
4. Dana 3. kolovoza 2016. Gradski ured za prostorno uređenje i izgradnju izdao je lokacijsku dozvolu za gradnju Župnog centra na Trnjanskoj Savici.
5. Dana 2. veljače 2017. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja poništava lokacijsku dozvolu.
Od osnutka župe bl. Alojzija Stepinca do danas bilo je puno događanja iz kojih smo iznijeli samo gore naznačene točke kao vodilje radi lakšega uvida.
Svjesni smo da se u ta pitanja namjerno unose i u njima isprepliće više različitih pristupa i interesa, od svjetonazorskih do političkih, ali je razvidno da Grad Zagreb punih četrnaest godina nije ispunio svoju ugovornu obvezu, to jest da nije dao u vlasništvo Župi bl. Alojzija Stepinca zemljište površine 4448 m2, na kojemu je Nadbiskupija nakanila izgraditi župnu crkvu bl. Alojzija Stepinca.
Tomu valja nadodati da Nadbiskupija nikada nije zahtijevala da to zemljište (za crkvu) bude na točno određenome mjestu, a najmanje u okviru tamošnjega parka.
Na kraju smo dužni napomenuti da je međunarodnim ugovorom, sklopljenim između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, između ostaloga, Člankom 12. ugovoreno da će „planovi razvoja gradova i mjesta, na prijedlog dijecezanskog biskupa, predvidjeti prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoslužje i pastoralni rad (usp. čl. 11. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima).“
Moglo bi se, očito, govoriti ne samo o nekorektnome odnosu prema građanima, nego i o kršenju vjerničkih prava.
Godinama smo strpljivo slušali obećanja i puno puta bili izloženi porugama i ponižavanju, kako u medijima tako i s raznih političkih govornica i ureda, te se nadamo da će Grad Zagreb konačno ispuniti svoju obvezu.
Nadbiskupski duhovni stol
