Započeo ‘Advent u Zagrebu’, Bandić i Kolinda zapalili prvu svijeću

prosinac 1, 2018 maxportal
Share Button

Na središnjem zagrebačkom trgu počela je manifestacija ‘Advent na Trgu bana Jelačića’. Manifestacija je počela paljenjem prve Adventske svijeće, a nazočni su bili i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.



U sklopu Adventa u Zagrebu tijekom prosinca na Zrinjevcu će biti postavljena jedinstvena izložba  fotografija “Krakovske jaslice”, koju su pripremili Povijesni muzej grada Krakova i Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu, priopćeno je u subotu iz Veleposlanstva.

Krakovske jaslice od 29. studenoga ove godine upisane su na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a od danas se mogu razgledati u Zagrebu.

Fenomen “Krakovskih jaslica’ rodio se u nekadašnjoj prijestolnici Poljske i gradu s bogatom tradicijom i mnoštvom spomenika, Krakovu, i nigdje na svijetu ne nastaju tako neobične građevine u spomen Kristova rođenja, ističu iz poljskog Veleposlanstva.

Svojom arhitekturom jaslice su preuzele bogatstvo i raznovrstnost stilova krakovskih spomenika arhitekture. U 19. stoljeću “Krakovske jaslice” dostigle su svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iż različitih stilskih razdoblja.

Iz poljskog Veleposlanstva pozivaju Zagrebčane i njihove goste da dođu na Zrinjevac i pogledaju izložbu. Također najavljuju da će na Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku izložba fotografija „Krakovskih jaslica“ biti postavljena od 5. prosinca do 7. siječnja 2019.

Običaj posebnog ovjekovječivanja Isusova rođenja uveo sveti Franjo Asiški u 13. st.
Običaj posebnog ovjekovječivanja Isusova rođenja uveo je sv. Franjo Asiški koji je 1223. godine u Grecciu prvi napravio jasle te ih postavio u špilji pokraj živih životinja. Od tog su trenutka franjevci počeli širiti kult jaslica, postavljajući ih u crkve diljem Europe, a kasnije po cijelom svijetu.

Od 17. stoljeća nepomičnim figuricama pridružile su se pomične figurice, što je označilo početak živih jaslica. Božićne predstave koje prikazuju Isusovo rođenje svoj su procvat doživjele u 17. i 18. stoljeću.

Mobilne jaslice, tzv. betlejemki, bile su poznate u poljskim gradovima od 18. stoljeća. S vremenom su postajale sve sofisticiranije, mijenjajući svoj izgled. Svoj su puni razvoj dosegle kao “Krakovske jaslice”.

Na prijelomu 18. i 19. stoljeća nastao je novi tip jaslica, prilagođen novim uvjetima njihova postojanja – predstavama izvan crkve, na ulici i u kućama. Najvažniju ulogu preuzela je sama arhitektura jaslica. Bogatstvo i raznovrstnost stilova krakovskih spomenika arhitekture pružali su izrađivačima neiscrpan izvor inspiracije.

U 19. stoljeću krakovske su jaslice dostigle svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iz različitih stilskih razdoblja.

Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata jaslice su gotovo nestale s krakovskih ulica. Industrijski muzej u Krakovu obnovio je 1923. g. tradiciju uprizorenja Božićnih predstava, što je doprinijelo ponovnom procvatu jaslica. No, bile su skromnije i umjetnički jednostavnije.

Kako bi spriječio nestanak jaslica dr. Jerzy Dobrzycki, uz potporu mjesnih vlasti, pokrenuo je 1937. g. natječaj za najljepše “Krakovske jaslice”. Organizaciju natječaja preuzeo je Povijesni muzej grada Krakova sa sjedištem na Glavnom trgu.

Za prve natječaje prijavljivane su jednostavne konstrukcije od kartona ili drveta, oblijepljene šarenim papirom te jednostavno ukrašene. U njih su postavljane tanke papirnate figurice i bile su osvjetljivane svijećama (što je danas zabranjeno).

Likove u jaslicama danas čine trodimenzionalne figurice napravljene od drveta, gipsa, gline ili plastike, te odjevene u prekrasne, šarene kostime. U svim “Krakovskim jaslicama”mogu se pronaći patriotski elementi: bijeli orao – poljski grb – i bijelo-crvene zastave.

Često se pojavljuje i grb grada Krakova: zid s trima tornjevima i orlom na ulaznim vratima. Tradicija izrade “Krakovskih jaslica”, urezana u krakovski pejzaž sa svojom originalnom formom, ispunjena iznimnim vjerskim, umjetničkim, patriotskim i povijesnim vrijednostima, uistinu zaslužuje biti sačuvana za buduće naraštaje i predstavljena širokoj javnosti, u Poljskoj i izvan nje, ističu iz poljskog Veleposlanstva.

Upravo je Povijesni muzej grada Krakova preuzeo na sebe dužnost njegovanja ove tradicije koju ostvaruje organiziranjem godišnjeg natječaja kao i mnogobrojnih izložbi jaslica.

Komentari
Share Button