Markov trg: DORH je srušio cijenu HPB-u a država Croatia osiguranju

veljača 4, 2015 maxportal
Share Button

Croatia osiguranju nije bila potrebna dokapitalizacija jer je ostvarivala dobit. Desetak dana prije prodaje ta je tvrtka kupila 14 posto dionica Sava osiguranja, kupovali su dionice Tiska i dionice Belja. Što znači ako su desetak dana prije prodaje raspolagali s toliko novca da investiraju u dionice to znači da se u CO nikako nije radilo o tvrtci koja je u problemima jer je iskazivala vrlo visoku dobit, izjavio je Ozren Matijašević u emisiji Markov trg na Z1 televiziji.



Mi smo na štetnost te prodaje upozoravali aktualnu vladu uz prognoze da će kupac, a izbor kupca je bio ciljan, zbog vrijednih nekretnina i otpuštanjem radnika državi smanjit dobit. I to se ostvarilo. Do sada je preko 600 ljudi dobio otkaze. Što je s vrijednim nekretninama. Cijena dionice CO je plaćena 6 tisuća kuna, a ista ta dionica je 2007. godine vrijedila 20 tisuća kuna.

Dva dana prije odabira kupca, CO je kupila spomenute dionice za 80 milijuna kuna. Logično je da se  uoči prodaje samo održava poslovanje. Međutim, ovolika kupnja dionica znači da je CO imala višak kapitala koji je tako odlučila uložiti u dionice. Zamislite vi prodajete robu kojoj se tako enormno povećava vrijednost  dva dana  prije prodaje, izjavio je Andrija Hebrang. Druga stvar je što je za posrednika prodaje odabrana tvrtka koja je za posredništvo naplatila 4 milijuna eura. Zamislite. I ta tvrtka koja bi morala raditi u tajnosti objavljuje da je vrijednost CO 210 milijuna eura.ozren 3

To su podaci za koje bi netko u nekoj pravno uređenoj državi  rekao da su izmišljeni, ali oni su dostupni čak i na Internetu. Bio sam više godina u Nadzornom odboru CO-a. To je tvrtka od velikog strateškog interesa za državu, imala je 34 posto tržišnog udjela, svake je godine poslovala s profitom i sad se to netko sjetio prodati. To je bila prodaja zlatnog rudnika.

Zamislite za 120 milijuna eura prodajete 40 posto firme i onda kupac to dokapitalizira tako da za dokapitalizaciju dobije još 20 posto dionica. Dakle kupac ne kupuje, nego sam sebi daje novac kojim postaje većinski vlasnik. Ne mogu reći da je to prodaja, nego to je jedna lakrdija, odnosno to je jedna smišljena igra. Sva sreća podnesena je kaznena prijava u kojoj je sve navedeno.

Voditelj Marko Jurič je naglasio kako je u prikupljanju podataka za ovu temu nailazio na strah zaposlenika koji nisu htjeli govoriti o zbivanjima u tvrtci kako ne bi izgubili posao. Prema tim informacijama velik dio stare i sposobne rukovodeće garniture je maknut na drugo razredne položaje i na njihovo su mjesto došli mladi i neiskusni ljudi iz Allianza. Navodno je CO u trenutku prodaje imala nekoliko milijardi kuna gotovine, neki su sugovornici spominjali brojku od pet milijardi. Potom osim CO-a tu su još i tvrtke kćeri jedna u BiH koja je druga po veličini, potom i osiguravajuća kuća Milenium u Srbiji. Tu su i Stanice za tehnički pregled koje su procijenjene na čak milijardu kuna. Spominju se vrijedne nekretnine od više milijardi kuna, potom tržišni udjel koji ima jednako toliku vrijednost.

Prema minimalističkim procjenama proizlazi da je CO prodana za barem deset puta nižu svotu od realne vrijednosti. Otpušteno je 600 ljudi u 2014., a namjera je još 600 ljudi otpustiti u 2015. godini. Na ova i slična pitanja iz Croatia osiguranja su odgovorili da takva pitanja nisu predložak za razuman dijalog te da su pisana po načelu ne daj da ti činjenice pokvare tezu, kadšto diskvalificirajuća i uvredljiva.  Takav neprofesionalni, bezobrazni, svađalački odgovor, takva retorika podsjeća na retoriku koju je imao predsjednik Josipović u sučeljavanju s Kolindom g. Kitarović. Naime, pojavili su se medijski napisi s preciznim podacima prema kojima je Adris grupa i Croatia osiguranje financirali kampanju Ive Josipovića. A ovakav svađalački ton upućuje na činjenicu da se radi o istim PR ‘stručnjacima’.

Novi je vlasnik imao priliku doći u emisiju i objasniti javnosti o čemu se radi i odgovoriti na ova pitanja, rekao je Hebrang. Čim je odbio doći u emisiju pojavljuje se sumnja zašto to nisu napravili. Nije dobro kada se pojavljuje sumnja za jednu renomiranu tvrtku jer bi novi vlasnici trebali uzdizati njezin ugled. CO je brand u Hrvatskoj, a oni su ga na ovaj način oskvrnuli.

CO je tvrtka koja ima budućnost, koja bi trebala zapošljavati, a ne otpuštati, koja bi morala širiti svoj udio na tržištu, a to neće postići ako nema jedan normalan odnos s javnošću. Jer kad ne žele izaći u javnost onda se sve ovo doista može pretpostavljati i dovesti u vezu s politikom i Josipovićevom kampanjom. Kako bilo privatizacija je završena. Ne znam hoće li biti što od prijave DORH-u, vjerojatno ništa kao i s drugim sličnim prijavama. Treba podržati tvrtku pa ako već od nje država neće imati koristi, neka imaju novi vlasnici i zaposlenici, a ne da se tvrtka priprema za preprodaju i samo dobru zaradu. Nadam se da to nije skrivena misao novih vlasnika.ozren 2

Treba spriječiti mogući crni scenarij da onih Croatijinih 34 posto tržišta preuzmu druge osiguravajuće kuće.  Prema nekim informacijama 900 milijuna koje je CO platila državi još nisu uplaćene u državni proračun nego stoje na računu jedne odvjetničke kuće dok država ne ispuni neke svoje obaveze prema CO.

Stoga je čudno kako je novi vlasnik preuzeo CO ako novac još nije uplaćen? Hrvatska bi vlada trebala odgovoriti na to pitanje jer vlada je to prodala u ime svih nas. Od te prodaje smo svi mi trebali imati koristi jer su se iz profita CO financirali razni socijalni programi.

Vidi se jedna bezidejnost u prodaji CO HPB-a, i ostalih 28 državnih tvrtki koje su još na popisu za prodaju, smatra Ivan Vilibor Sinčić iz Živoga zida. To je doktrina prodavanja vlastitoga tijela, prodavanja obiteljskog srebra, potpuna neodgovornost. Taj je model neodrživ. Vlast je postavila svoju upravu u CO i pojavile su se neke informacije da su krivo knjiženi prihodi, da je imovina precijenjena. Ako je to istina onda to znači da je ta uprava postavljena od strane države radila na štetu građana. Ako nije istina, ako je ta tvrtka poslovala s velikom  dobiti, onda je CO prodana daleko  ispod cijene i građani su oštećeni. Što se tiče prodaje posljednje hrvatske banke HPB-a to je nastavak predaje financijske moći u ruke onima koji ne služe narodu. Sve one firme koje su generacije stvarale sada će biti prodane samo za servisiranje kamata.

Problem je u dugogodišnje pogodovanje uvoznom lobiju u saniranju hrvatskih banaka koje su potom prodane za deset puta nižu cijenu. Banke su u zadnjih pet godina poslovale s 19,2 milijardi kuna dobiti, a istovremeno je izgubljeno 192 tisuće radnih mjesta, 80 tisuća radnog sposobnog stanovništva se iselilo. Kreditna politika tih banaka je nekoliko puta nepovoljnija nego u zemljama iz kojih te banke dolaze. Također pitanje ustavnosti devizne klauzule smo postavili još 2011. godine, ali do danas još nismo dobili odgovor, smatra Matijašević.

Pojavila se informacija da je CO sudjelovala u kampanji predsjednika Josipovića na neizravni način s oko 2 milijuna kuna, istaknuo je Marko Marković urednik Maxportala.  Radi se o tome da je stožer predsjednika Josipovića koristio marketinške usluge u tom iznosu. Na poseban su način kupovani mediji, novinari kako bi plasirali bolju sliku o predsjedniku Josipoviću. Postoje i sumnje da je predsjednik Josipović pomogao Adris grupi da kupi CO jer je ta firma kupljena z a vrlo nisku cijenu.  Na djelu je preventivna cenzura jer se CO pojavljuje kao oglašivač pa onda velike medijske kuće izbjegavaju otvoriti tu temu. HPB je bila pripremljena za prodaju na sličan način, ispod cijene kao i ostale hrvatske banke, ali tu se pojavila tvrtka Fantasyland koja je stavila zabilježbu na nekretnine HPB-a i tako onemogućila tu sramotnu prodaju te posljednje hrvatske banke.

Grupacija Fantasyland ponaša na neki način kao Nijemci, bore za svoj interes, ali štite zajedničke interese. Predsjednik DUUDI-a Mladen Pejnović je pisao pismo premijeru Milanoviću da se za 2015. godinu u proračunu rezervira 1,5 milijardi kuna zbog sporova koji se vode i koje će država vrlo vjerojatno izgubiti. Zanimljivo je spomenuti kako je grupaciju Fantasyland pristao besplatno zastupati jedan ugledni odvjetnički ured iz Beča i to nakon što su vidjeli dokumentaciju s kojom ta tvrtka raspolaže vjerujući da će se onda iz te odštete moći naplatiti.

Čovjek si postavlja pitanje kako to država ide prodavati HPB, a istovremeno otvara veliku najveću bankarsku aferu na ovim prostorima poznatu kao ‘Bankomat’? Normalan se čovjek pita nije li svrha tog procesa bio da se spusti cijena HPB-a, da se ta jedina hrvatska banka što jeftinije proda, zapitao je Andrija Hebrang. Mislim da je podignuto petnaest kaznenih prijava s minimalnom šansom da i jedna od tih prijava bude presuđena. I sve to u vrijeme kada idete u prodaju te banke. Prema tome, to je toliko mutno, da zapravo svi mi, cijela Hrvatska ispadamo jedan Fantasyaland.ozren 1

Mi smo još 2012. Tražili da se CO i HPB objedine kako bi nakon ovakve razarajuće gospodarske kataklizme imali jednu jaku financijsku instituciju u svojim rukama te kako bi zajedno s HBOR-om mogli u ovim vremenima krize omogućiti poduzetnicima uvjete poslovanja kakvi se nude u zapadnim razvijenim zemljama, izjavio je Matijašević.  Nažalost CO je privatiziran. HPB ni pod koju cijenu ne smije ići iz hrvatskih ruku. Kao što se spriječila monetizacija autocesta tako hrvatski građani moraju spriječiti takav scenarij i s HPB-om.

Od prvog se dana tvrdi da su Slaven Čolak i njegove pravne osobe oštećeni postupanjem odgovornih osoba u HPB-u, izjavio je odvjetnik Veljko Miljević. U ovom konkretnom slučaju su izuzetno visoki iznosi zatraženi za pravne osobe koje su vezane uz Slavena Čolaka. Zatražena zabilježba spora i donošenje  privremene mjere kojom će se osigurati ostvarenje sudskih presuda u tom postupku. Tu je HPB blokiran u visokim iznosima o kojima se vodi parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

HPB je u tom slučaju učinio čitav niz radnji koje su dovele do toga da je Slaven Čolak bio onemogućen ostvariti što je s tim kreditima namjeravao. Znala se svrha tih kredita, znalo se u što se ti krediti ulažu, a Čolak jednostavno nije dobio ta sredstva da ostvari svoj poslovni pothvat i doveden je u situaciju gdje je on oštećen, a banka od njega nikada nije bila oštećena. Ta su sredstva bila osigurana nekretninama. Banka je neovlašteno upotrijebila, manipulirala, prodala te nekretnine, a to nije smjela. Takvim je postupkom Slaven čolak i pravne osobe koje su uz njega vezane oštećeni. Nakon savjesnog knjigovodstvenog vještačenja svakom će pravniku biti jasno što se događalo.

Odgovorne osobe HPB-a koje su sudjelovale u nezakonitom poslovanju Čolakovim nekretninama koje su date u zalog za osiguranje kredita sasvim sigurno će biti tangirane i ovom presudom. Slaven Čolak je protiv određenog kruga osoba podnio niz kaznenih prijava. Koliko znam dugi niz godina je trajala šutnja nadležnih tijela pravosuđa u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Sada je ipak došlo do određenog postupanja po tim prijavama. Ovo je pre značajan slučaj pre značajan proces, tu su već angažirani i strani pravni i knjigovodstveni stručnjaci i apsolutno je sigurno da će se nakon provedenog kvalitetnog vještačenja znati pravo stanje stvari i da će biti vidljivo tko je oštećen.

Pored ovog procesa postoji još jedan veliki proces, nastavio je Hebrang. Radi se o procesu DORH-a protiv HPB-a. Dakle država koja tu banku želi osnažiti jer je namjerava prodati digla je kaznenu prijavu protiv bivšeg rukovodstva i 15 komitenata. Dva puta je kaznena prijava DORH-a odbacivana i treći put je prihvaćena . Taj proces je obezvrijedio HPB barem jednako toliko kao i ovaj na Trgovačkom sudu. Dakle, imam osjećaj da se sa svih strana ta banka mora po svaku cijenu uništiti. Zašto država pokreće proces protiv banke, mislim na aferu ‘Bankomat’, kad zna da tim procesom štetite toj banci jer joj smanjuje vrijednost. Jer tko će kupiti banku koja je pod takvim sudskim procesom?

Nakon ovakvog predočavanja javnosti slučaja poduzetnika Slaven Čolaka, kojeg je po ovome što je izneseno, HPB izvarala potvrđuje se ispravnost osnivanja naše udruge ‘Pazite s kim bankarite’, a koja je osnovana prije desetak dana. Identičan je slučaj i jednog poduzetnika kojega je Erste banka onemogućila da iziđe na tržište i pet i pol godina se vode sudski procesi. Tristo radnih mjesta u selu Čaporice pored Trilja nije ugledalo svijet dana. A sve na osnovu ovrhe koju je pokrenula banka, na osnovu lažno solemiziranog ugovora, izjavio je Ozren Matijašević i dodao da odgovorno tvrdi kako je javni bilježnik Ranogajec iz Zagreba solemizirao ugovor, a da stranka nije bila prisutna.

Na osnovu toga Erste banka podiže ovrhu. Zbog tog i sličnih slučajeva osnovali smo udrugu ‘Pazite s kim bankarite’ , prije deset dana imali smo prisutno 105 osnivača, preko devedeset su bili predstavnici pravnih osoba. Na facebook stranici ‘Pazite s kim bankarite’ se pojavilo dvanaest sličnih slučajeva s milijunskim štetama koje je nanijela Erste banka. Ta udruga koja je osnovana na inicijativu oštećenika Erste banke otvorena je za pristupanje štećenika svih drugih banka.

Uz Slavka Linića se vuče veliki broj afera. On se izvlači jer ima veliku podršku lobija svoje stranke. Ušao je sad malo u fajt s premijerom, očito zbog podjele plijena, ispričao je Hebrang. Spomenuo bih njegovu prvu veliku ulogu koju sam raskrinkao 2004. godine. Radi se o dionicama Plive kojih je država u vlasništvu imala 25 posto. U jednom me trenutku ondašnji premijer Sanader pitao kolkiko mi još imamo tih dionica Plive i kada sam išao provjeriti ispalo je da smo u vlasništvu imali tek 12 posto dionica Plive. Znači pola državnog portfelja tih dionica se istopilo. Strateški paket je 25 posto.

Kada sam provjeravao kako se to dogodilo, nigdje nisam mogao naći neki trag da je bila objavljena prodaj tih 13 posto dionica Plive koje su bile u državnom vlasništvu. Pitao sam Slavka Linića i on mi je odgovorio za saborskom govornicom ‘A to se vi u to petljate, što vas briga’. Dakle, u to je vrijeme on mogao jedan strateški paket zamračiti, a da to ne zna ni javnost, Sabor, ni Vlada. Kasnije se ispostavilo da su tim dionicama platili neke dugove HZZO-a i još nešto gdje se apsolutno nije smjelo raspolagati državnim vlasništvom.

Sjetimo se njegove uloge oko Riječke banke pa putovanja s raznim tajkunima. Dakle u svim tim je pričama on rubno dodirnut. Milim da Linića od progona štiti samo to što je on pripadnik SDP-a jer to je struktura koja štiti svoje. Mi smo u HDZ-u koliko smo god mogli pustili svoje, poticali pravosuđe da ih procesuira. Takvu katarzu SDP nažalost još nije doživio.

Sjećate se kako je jedna gospođa navela broj računa Slavka Linića u tršćanskoj banci. Prošlo je od tada godinu dana. Jesmo li doznali što je istraga u tom slučaju saznala? Sjetite se devedesetih i vremena menadžerskih kredita? HNB ima popis koji su to ljudi kojih je to 400 menadžera dobilo te povoljne kredite. Tih 400 nositelja tih menadžerskih kredita je privatiziralo 90 posto Hrvatske. Kada bi znali tko su ti ljudi ja vam kažem da bi povijest Hrvatske malo drugačije izgledala.  HNB ima imena tih 400 ljudi. Do kada će to biti poslovna tajna? Bilo je tu i raznih sekica i braceka i mamica i tateka. Do kad će tih 400 imena biti poslovna tajna, zapitao se na kraju emisije Andrija Hebrang.

 



Komentari
Share Button