Kolinda Grabar Kitarović: Mojih prvih sto dana kao predsjednica Hrvatske

svibanj 30, 2015 maxportal
Share Button

PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović u opširnom pismu osvrnula se na svojih prvih 100 dana na mjestu predsjednice. Pojasnila je što je radila prva tri mjeseca svog mandata, osvrnula se na gospodarsku situaciju te što je ona napravila po pitanju gospodarske politike, ali je komentirala i ostale hrvatske probleme, poput onih demografskih.

Stodnevnički zapis, kako ga je predsjednica sama nazvala, prenosimo u cijelosti:



Raščlanjujući prvih 100 dana na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske, ohrabruju me reakcije ljudi diljem domovine, koji su bez cinizma, bez niskosti prepoznali što činim i čemu težim. Iz toga crpim snagu kako bih se uhvatila u koštac s izazovima na koje se već dulje vrijeme ne odgovara.

Iskorjenjivanje siromaštva i nezaposlenosti, osiguranje dostojanstva umirovljenima i odgovarajuća skrb za sve potrebite te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kako bi ostajali u Hrvatskoj i zasnivali nove obitelji, samo su neki od tih izazova koje naša generacija mora riješiti za one buduće. Svi trebaju vratiti vjeru u sebe i u svoje sposobnosti.

Ohrabruje me i što sam uspjela s parlamentarnim strankama i ostalim ključnim društvenim čimbenicima započeti dijalog o onim temama, koje su preduvjet održivog razvitka Hrvatske. To pokazuje spremnost većine uključiti se u rješavanje gorućih problema u društvu što svakako pozdravljam.

Kroz razgovore smo utvrdili kako je jedan od najvećih izazova pred nama nepovoljno demografsko stanje. Odlazak mladih, slab natalitet, starenje društva, složeni su problemi. Pomaci se ovdje ne mogu očekivati preko noći, ali žurno moramo definirati smjer i proaktivno djelovati, jer o tome ovisi naša budućnost, pa čak i opstojnost naše domovine.kolonga grabar kitarović, sto dana, foto, ured kgk

Gospodarska kriza prelila se u opću društvenu krizu, koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti. Moramo, također, napokon definirati temeljnu gospodarsku politiku, koja bi odgovorila na pitanja kakav mi to ekonomski sustav želimo njegovati i razvijati. Svi sugovornici ističu potrebu naglaska na tržišno gospodarstvo i na održivi gospodarski razvitak. Moramo se odlučno istrgnuti iz sveopćeg pesimizma i malodušja, koji su okov društvenom i gospodarskom razvoju naše domovine.

Zajedno možemo raditi više na jačanju institucija i na postizanju veće učinkovitosti državne i lokalne administracije, koja mora postati istinski servis građanima te jamac unaprijeđenog i predvidljivog poslovnog okruženja. Kada pozivam na zajedništvo ukazujem na nužnost društvenog konsenzusa oko ključnih strateških pitanja, nipošto na jednoumlje. Zazivam definiranje zajedničkih, dijeljenih ciljeva, a politička viđenja načina njihova rješavanja mogu i moraju biti različita.

Kada nacija ima cilj, kada zna kamo ide, onda se svi lakše upregnu u postizanje istog. Sjetite se samo vremena kada smo stvarali neovisnu državu, sjetite se konsenzusa oko ulaska u NATO i u Europsku uniju. O tome govorim kada kažem zajedništvo. Postavimo si stoga nove ciljeve i neodložno krenimo putem njihova ostvarenja. Pri tome, krajnje je vrijeme da budemo ambiciozni, jer jedino tako imamo priliku ostvariti i ono što nam se iz ove perspektive čini nezamislivim.

Na vanjskopolitičkom planu počela sam ostvarivati izričnu i dinamičnu vanjsku politiku Hrvatske, koja je odlučnija djelovati u okvirima članstva u EU i NATO-u. Pripadnost ovim dvjema stožernim organizacijama europske i euroatlantske suradnje i sigurnosti nije izgovor za zanemarivanje bilateralnih odnosa sa svim njihovim zemljama članicama, a posebice vodećim.kolinda_merkel_791306S1[1]

Brzi poziv za posjet Njemačkoj potvrda je želje za izgradnjom još boljih odnosa, ali i velikih očekivanja koja se polažu u hrvatski doprinos u Europskoj uniji. Njemačka ima iznimno veliki ulagački potencijal, no kao i svi ozbiljni ulagači, inzistira na uređenim i predvidljivim sustavima.

Hrvatska vanjska politika treba biti prepoznatljiva i po svojim temeljnjim odrednicama, prije svega vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara.

Odlazak u Gdanjsk vidim kao jasnu potvrdu takvog pristupa. Na svečanosti su se okupili čelnici nama prijateljskih i važnih zemalja srednje Europe i Baltika te glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, gdje je jasno podcrtano obilježavanje završetka drugog svjetskog rata, ali i pada komunizma, događaja koji se još uvijek snažno odražavaju na hrvatsku sadašnjicu i crpe društvenu energiju.

Uspravnicu Jadran-Baltik vidim kao jednog od zamašnjaka daljnjeg jačanja europskog projekta. U ovim državama, potpora članstvu u EU je redom snažnija od one u takozvanim starim državama članicama, bolje se razumije značaj članstva obzirom da je ostvareno tek nedavno i još ne doživljava kao datost. Suradnja na ovoj uspravnici, koja se nalazi na istočnoj granici EU, može se ojačati, kako na političkom i sigurnosnom planu, tako i na gospodarskom te energetskom. Hrvatska sa svojim položajem i mogućnostima u tome može biti jedno od sidrišta. Svi europski čelnici s kojima sam se susrela prihvaćaju i podržavaju ovu inicijativu.kolinda u imotskom

Hrvatska ima i svoje interese u jugoistočnom susjedstvu, one trajne stabilnosti i boljitka svih država, koje treba snažno podupirati na putu prema Briselu po EU i NATO kolosjeku. Izbjegavam izraz regija ili zapadni Balkan, jer po meni oni pridonose svojevrsnoj izolaciji ili getoizaciji ovog dijela europskog kontinenta. Jugoistočnu Europu treba u potpunosti konsolidirati unutar EU te NATO-a , za one države koje to žele. Samo opipljiva perspektiva ovakve budućnosti pospješit će okruženje za predanije rješavanje niza otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju pojedine bilateralne odnose država jugoistočne Europe.

Hrvatska je dugo vremena zanemarivala neka već uspostavljena prijateljstva i savezništva, odnosno nije prepoznavala trenutak i stvarala nova s ključnim dionicima međunarodnih odnosa. Pri tome ne mislim samo na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već i na sve značajnije regionalne čimbenike koji iskoračuju na globalnu scenu, članice skupine G20, države poput Maroka, Južnoafričke Republike, Indije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Vijetnama, Kanade, Meksika, Kolumbije, Čilea ili Brazila. Neki pomaci su ostvareni prema vodećim državama srednje Azije te Bliskog Istoka.

Diplomacija u svijetu sve veći naglasak stavlja na gospodarstvo pa je tu potrebno učiniti puno više snažnijim angažmanom i drugih institucija te boljom horizontalnom koordinacijom državne administracije.

Prilog Hrvatske međunarodnoj suradnji po nizu pitanja, od prava žena i djevojčica, međunarodne razvojne pomoći ili održivog razvoja, usprkos razmjernog snazi i veličini koja se često samo-ograničavajući ističe kao opravdanje, može biti značajan i zapažen. To je razlog zašto sam otišla na međunarodne konferencije na visokoj razini o pitanjima rodne jednakosti u New Yorku, posjetila Afganistan i što ću do kraja godine sudjelovati na nizu konferencija o održivom razvoju, klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima za razdoblje poslije 2015.kolinda af 16Afganistan je odličan primjer kako hrvatski vojnici aktivno sudjeluju u očuvanju mira, ali još važnije i u izgradnji društva. Pri tome su iznimno dobro prihvaćeni od Afganistanaca čemu zasigurno pridonosi priprema koju osigurava vodstvo muslimanske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Upravo stoga što sam u kampanji govorila kako je gospodarstvo važna tema, odmjereno i analitički sam krenula u imenovanja posebnog savjetnika za gospodarstvo te gospodarskog vijeća. Iskoristila sam ovo vrijeme kako bi pomno proanalizirala modele gospodarskih vijeća prethodnih predsjednika kao i njihov učinak. Simbolično na stodnevnicu, posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala sam gospodina Nikicu Valentića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata zaustavljena inflacija, stabiliziran tečaj valute te uvedena kuna. Vjerujem da će mi njegovo bogato iskustvo i pogled pomoći u sagledavanju ukupne gospodarske slike kao i u promišljanju o mogućim rješenjima.

Što se gospodarskog vijeća tiče, u potpunosti sam promijenila pristup svojih prethodnika. U radu Vijeću će sudjelovati čelnici važnih gospodarskih institucija, jer sam željela stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti ali pred te institucije postaviti i nove izazove. Od izuzetnog je značaja u potpunosti ostvariti sinergiju akademske zajednice i gospodarstva kako bi se potaknula istraživanja i razvoj, ulaganja u nove tehnologije i izumiteljstvo.

U prvih 100 dana sam, isto tako, iskreno željela ostvariti suradnju s Vladom Republike Hrvatske o nacionalnim strateškim pitanjima. Za dijalog sam zainteresirana uvijek i na njega sam spremna. Na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske više sam usredotočena na srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne niti na predizborne. Želim sa svim čelnicima parlamentarnih stranaka imati profesionalne i korektne odnose pa čak i kada ne dijelimo iste stavove ili svjetonazor. Ne očekujem da se slažemo već da komuniciramo i argumentirano raspravljamo.

Često se pokušava nametnuti teza kako provodim program jedne stranke, no to naprosto nije istina. Provodim ono što sam zacrtala u svojem izbornom programu. Građani su me izabrali kako bih ga provodila i to ću bezrezervno činiti. Inauguracijskim govorom postavila sam smjernice na kojima ću ustrajati do kraja svojega mandata bez zadrške, predano i odgovorno na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.

Foto:H/Ured predsjednice



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button