KOLINDA: Bilo bi dobro da Međunarodno povjerenstvo istraži Jasenovac od 1941. do 1945., ali i poslije rata

travanj 24, 2018 maxportal
Širi dalje

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović založila se u utorak za jedinstvenu, zajedničku komemoraciju žrtvama  logora u Jasenovcu jer bi to onda bila “kolona zajedništva”, koja znači dobru vjeru da se tom pitanju pristupilo zrelo, s pijetetom i odgovornošću za budućnost Hrvatske.



U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu emisije “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar Kitarović ponovila je kako, nažalost, pitanja iz prošlosti, pogotovo iz Drugog svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju javnim prostorom te dodala kako je bila ljuta na sve političare da se uopće politizira pitanje komemoracije žrtvama logora iz NDH.

“I mislim da s time trebamo stati. Zbog toga sam do sada odavala pijetet upravo u toj tišini. I to nije nimalo usmjereno protiv Vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet. Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom. To nisu temelji moderne hrvatske države.

To su četiri nesretne godine u povijesti hrvatskoga naroda, uz ovu tisućljetnu povijest koju imamo, uz gotovo sada tri desetljeća moderne hrvatske države koja je utemeljena na antifašizmu i Domovinskome ratu”, dodala je.

To bi onda, ističe, bila “kolona zajedništva, koja znači i dobru vjeru da tom pitanju pristupimo onako kako treba, s pijetetom, ali i isto tako s odgovornošću za budućnost Hrvatske, ne samo naših međunacionalnih odnosa, već procesa u Hrvatskoj općenito”.

Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašava, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. “Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed”, poručila je.

Jer, objašnjava, u 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, “što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije”.

Na novinarsko pitanje nije htjela spekulirati o tome treba li u određenim prigodama dozvoliti korištenje pozdrava “za dom spremni”, rekavši da to treba prepustiti pravnim stručnjacima. “Kao što znate, postoje različita rješenja u različitim državama, od SAD-a koji apsolutno dopušta slobodu govora, do država koje to sve apsolutno brane. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je puno bitnija edukacija, obrazovanje, osvješćivanje o tome što se doista dogodilo i što to u konačnici znači za ugled Hrvatske”, dodaje.

Pritom je podsjetila i na iscrtavanja nacističke svastike na poljudskom stadionu odnosno na to da još uvijek nisu pronađeni počinitelji, a smatra da je bila riječ o provokaciji. “I dan danas potičem policiju i sve službe da se pronađu počinitelji, uvjerena sam da je to bila čista provokacija”.

Treba nam Ministarstvo demografije

Ima, kaže, spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema, a on uključuje osnivanje posebnog ministarstva demografije koje bi koordiniralo sve potrebne mjere kako bi se mlade zadržalo u Hrvatskoj i vratio one koji su iz nje otišli.

“Demografija po meni uključuje i gospodarstvo, ali i prometnu povezanost, škole i reformu obrazovanja, dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje. Uključuje povezivanje, primjerice srednjoškolcima u jednom Kistanju dati prigodu da odlaze u Šibenik u srednju školu, što u ovom trenutku ne mogu, jer nema autobusne linije. Uključuje i otvaranje i zatvaranje ispostava državnih poduzeća, pošte i slično, u raznim dijelovima Hrvatske”, objašnjava.

Žao joj je što se kritike koje upućuje u pogledu demografije u javnosti tumače kao kritika sadašnje Vlade jer, kaže, kritizira većinu dosadašnjih Vlada budući da “problemi nisu izašli preko noći”.

“Najmanje što želim su sukobi, jer držim da u međusobnoj suradnji možemo i moramo riješiti ta pitanja i voljela bih da se to i u javnosti interpretira kao takvo. Dakle, briga o društvenim problemima briga je i za mene i za vladu, ali isto tako i za oporbu”, poručuje.

Odnose s Vladom premijera Andreja Plenkovića ocijenila je dobrima. “Zadovoljna sam, posebno posljednje vrijeme, našom komunikacijom, konzultiramo se. (…) Ponekad, naravno, postoje nekakve nijanse u razmišljanjima”, dodala je.

Pomaci u odnosima Srbije i Hrvatske

Napeti odnosi sa Srbijom ponovno su u središtu pozornosti nakon izgreda što ga je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izazvao u vrijeme posjeta predsjednika Sabora parlamentu u Beogradu, zatim provokacija srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina zbog čega su ga hrvatske vlasti proglasile nepoželjnom osobom na što je predsjednik Aleksandar Vučić rekao da će odgovoriti jednakom mjerom.

“Na nama je političarima da pokažemo da smo dovoljno odgovorni i zreli da nećemo ulaziti u spiralu verbalnog nasilja”, rekla je predsjednica u intervjuu za Hrvatski radio, ali i ocijenila propustom da se “nitko” u Srbiji nije ispričao za Šešeljev izgred.

“Pozitivnih pomaka” ima i ostvareni su nakon posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, ocijenila je i kazala kako će nastaviti raditi na pripremi posjeta Srbiji.

Među pozitivnim pomacima nabrojala je susret ministara pravosuđa i ministara prometa, te podsjetila da je u svome uredu primila predstavnike srpske manjine, majke nestalih Srba, a jednako je učinio predsjednik Vučić koji je više puta iskazao spremnost za dijalog.

Za posjeta Šibensko-kninskoj županiji prošli tjedan imala je prigodu razgovarati s određenim brojem Srba koji su kazali da su “prodisali” i govorili “Osjećamo se lakše, idemo nastaviti ovim putem”.

Slične je ocjene izrekao i Tomislav Žigmanov, predstavnik vojvođanskih Hrvata, rekla je predsjednica.  Unatoč Šešeljevu izgredu u Beogradu je otvorena Hrvatska gospodarska komora, rekla je.

Stoga usprkos razmiricama “i pred Europskom unijom i pred cijelim svijetom i jedni i drugi” trebamo pokazati da surađujemo “u duhu dobrosusjedskih odnosa, međusobnog uvažavanja i poštovanja”, rekla je.

Predsjednica je ponovila svoje ranije ocjene da su i Vulin i Šešelj “unutarnje pitanje Srbije” koja to mora riješiti jer oni “nanose štetu međunarodnom ugledu Srbije”.

Vulin je zaslužio zabranu ulaska u RH

Šešelj je osuđeni ratni zločinac, između ostalog i za progon Hrvata u Vojvodini, ali mnogo veću težinu imaju izjave ministra obrane Aleksandra Vulina, jer je on vladin dužnosnik, ministar obrane i sve što izgovori interpretira se u potpuno drukčijem smislu”.

“Kad netko dovodi u pitanje suverenitet države, onda morate odgovoriti na način da obranite dostojanstvo, integritet Hrvatske i hrvatske politike”.

Dugo vremena radilo se na vrlo konkretnim mjerama u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država, među kojima su bolno pitanje nestali, ali i zaštita manjina, hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, te pitanje univerzalne jurisdikcije koju Srbija provodi.

Obje zemlje moraju brinuti o manjinama i to je “naša međusobna odgovornost”, a “može se riješiti samo dijalogom, za koji ne samo da je potrebno dvoje, nego i stvarna želja da se otvorena pitanja riješe.

MP/Foto:



Komentari

Širi dalje