Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i budući premijer obraćajući se naciji u izbornoj noći naglasio je kronološkim redom četiri ključne točke HDZ-ovog programa na kojima će se temeljiti rad buduće Vlade, a to su politička stabilnost, pravna sigurnost, razvoj gospodarstva i socijalna pravednost.
Politička stabilnost kao prva točka programa je već riješena dogovorom HDZ-a i MOST-a za sastavljanjem Vlade uz potporu manjinaca i još 15-ak zastupnika u novom sazivu Hrvatskog sabora, što sveukupno iznosi više 95 mandata. Time su se stekli svi uvjeti za brzu i učinkovitu provedbu i ostalih zacrtanih smjernica HDZ-ovog programa i rada buduće Vlade.
Druga točka HDZ-ovog programa naglašena je pravna sigurnost koja predstavlja temelj i neizostavan preduvjet za razvoj gospodarstva i socijalnu pravednost.
Vezano uz pravosuđe, javnu upravu i decentralizaciju naglašeno je kako pravna država mora biti utemeljena na neovisnom, nepristranom i učinkovitom pravosuđu te djelotvornoj i poštenoj javnoj upravi.
Ključno je stoga vratiti povjerenje građana u pravosudni sustav. Zbog toga je potrebno nastaviti razvoj sustava i kontinuirano raditi na unaprjeđivanju profesionalnosti sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i javnih bilježnika.
Reforma pravosuđa ključna je za reformu cijelog hrvatskog društva, smatraju u Mostu.
“Kao najveće probleme vidimo sudske postupke koji predugo traju (sporost sudova), neujednačena sudska praksa, neuravnotežena opterećenost sudaca. Među ključnim promjenama koje Most ističe su reforma javnog sektora, jasni kriteriji za osnivanje agencija, kao i za njihove plaće te fiskalnu učinkovitost, profesionalizacija i depolitizacija kadra u javnom sektoru, sustav plaća baziran na izvrsnosti, jačanje načela transparentnosti te reforma pravosuđa, ne bi li se pojednostavili i skratili sudski postupci, omogućio učinkovit progon počinitelja kaznenih djela, ojačala pravosudna inspekcija, smanjili troškovi ovrha.
Dok pravosuđe u kratkom roku ne bude sankcioniralo nezakonitosti, ne možete očekivati da će se u javno djelovanje uključiti ljudi kojima je stalo do javnog interesa i koji su čestiti. Svima je na vlasti dosad odgovaralo da se to ne mijenja. Dok se ne promijeni zakon koji će definirati kako se biraju suci i ostali pravosudni djelatnici, a da to bude u službi građana, a ne na korist uskog kruga, dok pravosudna inspekcija ne bude pratila rad sudaca i državnih odvjetnika, ništa neće biti bolje.
Ne treba mi nitko govoriti da se to ne može promijeniti pozivajući se na neovisnost pravosuđa. Neovisan ne znači ne snositi nikakvu odgovornost ako loše radiš svoj posao, ili ga uopće ne radiš. No, HDZ i SDP to ne žele mijenjati jer kad provedu neku od reformu ozlijedit će nekoga svoga, naglasio je Božo Petrov koji sada kao budući predsjednik Hrvatskog sabora u rukama ima alat i mogućnosti ubrzanim procedurama predlagati izmjene zakonskih okvira radi učinkovite provedbe reformi kojim će se osigurati transparentnost i učinkovitost javne uprave i institucija, ali i uspostava odgovornosti i sankcioniranja onih koji postupaju izvan zakonskih okvira i procedura.
Kao jedan od prvih poteza je i donošenje Zakona o HNB-u kojim će državna revizija izvršiti kontrolu rada Hrvatske narodne banke čime im se ni u kom slučaju neće dirati u njihovu neovisnost, ali će se što do sada nije bio slučaj, kontrolirati zakonitost njihovog rada i trošenja sredstava.
Isti takav model planira se primijeniti i na rad državnog odvjetništva i sudova, a što je trenutno dijelom u ingirenciji Ministarstva pravosuđa u čijoj je nadležnosti provođenje inspekcijskih nadzora nad radom pravosudnih tijela, između ostalih sudova i državnog odvjetništva na čiji rad postoje brojne zamjerke i pritužbe zbog kojih Europska komisija razmatra potrebu uvođenja monitoringa nad radom hrvatskog pravosuđa.
DINKO CVITAN, BRANKO HRVATIN… – RAZLOG ZBOG KOJIH SU REFORME U PRAVOSUĐU POTREBNE, A NE OSOBE KOJE BI REFORME PROVODILE!
Ministar pravosuđa Ante Šprlje često u medijima istupa navodeći kako je pravosuđe u državi samo dijelom korumpirano, a u posljednje vrijeme često istupa u javnosti slikajući se u društvu sa glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom i predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Brankom Hrvatinom protiv kojih su upravo ministru Šprlji podnijeti brojni zahtjevi za provođenjem inspekcijskih nadzora zbog nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnog odvjetništva i Vrhovnog suda RH.
Govoriti o informatizaciji sustava, e spisima, edukaciji kadrova i sl., a ignorirati prijavljen nezakonit i nepravilan rad sudaca i državnih odvjetnika, najgrublji je oblik manipulacije koja je i zakonom kažnjiva.
Osobe poput Dinka Cvitana, Mladena Bajića, Branka Hrvatina i dr. koje već više od 10 godina nisu uspostavile red unutar institucija koje kao čelne osobe predstavljaju zasigurno nisu osobe koje su kadre i voljne provesti reforme u pravosuđu koje se očekuju, jer su upravo one najodgovornije za pravnu nesigurnost u državi, te najodgovornije za institucionalni kriminal koji je pod njihovom palicom zaštićen.
Guljenje krumpira kao kazna za miljunske pljačke države, višegodišnje nepostupanje po kaznenim prijavama, plaćanje sudskih vještaka državnim novcem po 11 puta većoj cijeni od propisane, nagomilani sudski i državnoodvjetnički spisi po kojim se ne postupa godinama, nepostupanje po prijavama protiv prijavljenih državnih odvjetnika, njihovih zamjenika i sudaca Vrhovnog suda koji su u brojnim predmetima postupali protivno zakonu i propisanim procedurama, samo su neki od razloga zbog kojih Dinko Cvitan i Branko Hrvatin trebaju ne samo odmah odstupiti, već i odgovarati, jer su upravo oni uzrokom kaotičnog stanja u hrvatskom pravosuđu.
I ne samo Cvitan i Hrvatin, već i brojni drugi suci i državni odvjetnici čija su imena i javnosti poznata.
PRAVOSUDNE INSPEKCIJE U ZAŠTITI KRIMINALA, A MINISTAR ŠPRLJE ŠUTI!
Prema sadašnjem zakonu Ministarstvo pravosuđa je nadležno za provođenje inspekcijskih nadzora nad radom sudova i državnog odvjetništva, no brojni su primjeri već javno objavljeni koji ukazuju da Ministarstvu pravosuđa, Uprava za organizaciju pravosuđa ne izvršava svoju zadaću i svrhu postojanja zbog čega je ministar Šprlje već imao obvezu reagirati.
No, na više upita Maxportala vezano uz teške optužbe na rad državnog odvjetništva i Trgovačkog suda u Zagrebu, još uvijek nismo dobili nikakav odgovor. Maxportal je javno objavio više prijava fizičkih i pravnih osoba upućenih Ministarstvu pravosuđa radi nezakonitog i nepravilnog rada državnog odvjetništva i sudova u brojnim predmetima, a po kojima su iznijete teške optužbe koje bi u uređenim pravnim društvima bile predmetom hitnog postupanja i sankcioniranja odgovornih.
Umjesto toga, ministar Šprlje se očito oglušio postupati osluškujući ishod nedavno završenih parlamentarnih izbora, te smatrajući da je nezamjeranje postojećem samo dijelom korumpiranom pravosudnom aparatu garancija njegovog daljnjeg pozicioniranja u slučaju promjena na političkoj sceni. Tim svojim činom ili bolje reći nečinjenjem Šprlje nije ispunio očekivanja i svrhu zbog koje je imenovan na mjesto ministra pravosuđa, ali se itekako kao ministar uklopio u neučinkoviti pravosudni sustav prilagođen interesima postojećeg dijelom korumpiranog i neučinkovitog državnoodvjetničkog i sudskog kadra postavljenog od strane SDP-ovih i HDZ-ovih političkih moćnika koji su u proteklih 20-ak godina opustošili i uništili državu.
Kao prekršajni sudac i osoba bez iskustva, Šprlje se očito nije imao prilike susresti sa pravim igračima na hrvatskoj pravosudnoj sceni koji kroz razne manipulacije i rotirajuće kadrove unutar pravosuđa vrlo vješto prikrivaju kriminal unutar pravosudnih tijela i institucija zastupajući sve, samo ne državne interese i interese pravnog i demokratskog sustava.
Iste osobe već se godinama rotiraju kroz državno odvjetništvo, pravosudne inspekcije, sudove i ostala mnogobrojna tijela u koja su uhljebljeni kadrovi dviju političkih opcija, HDZ-ove i SDP-ove čije su funkcije i nadležnosti mrtvo slovo na papiru.Tome u prilog govori i činjenica da gotovo i ne postoji slučaj kojim je utvrđena i sankcionirana odgovornost u radu suca, državnog odvjetnika ili njegovog zamjenika, iako su u brojnim slučajevima i javno objavljene prijave i dokazi zbog kojih su prijavljene osobe (suci, državni odvjetnici,..) trebale biti pozvane na odgovornost.
Stoga, nije za očekivati da će osobe zaposlene u pravosudnim inspekcijama provoditi nadzore nad predmetima u kojima su prethodno kao suci i državni odvjetnici zajednički sudjelovali, te bili dijelom tog sustava koji je postupao izvan zakonskih okvira.
Što očekivati od pravosudnih inspekcija u Ministarstvu pravosuđa kada se u njima još uvijek nalaze rotirajući kadrovi koji već godinama kruže iz državnog odvjetništva i sudova u Ministarstvo pravosuđa i obrnuto, a koji kadrovi su prije dolaska u pravosudnu inspekciju obnašali sudačke i državnoodvjetničke dužnosti?
A reforme pravosuđa ne mogu provesti osobe koje su razlogom zbog čega su one potrebne.
D. Lukić/Foto:arhiv mp
