Roman Leljak: ‘U Sloveniji je za Udbu radilo najviše novinara i učitelja, ukupno 65 tisuća osoba’

veljača 12, 2016 maxportal
Share Button

U ČETVRTAK 11. veljače 2016. godina u Ljubljani je predstavljena knjiga Romana LeljakaŠpiclji Udbe – u kojoj se nalazi popis od deset tisuća osoba koje su radile za Udbu. Knjigu su predstavili profesor dr.sc. Boštajn M. Turk i autor Roman Leljak. Na predstavljanju su bila i dva člana Slovenskog parlamenta iz Slovenske demokratske stranke, g. Franc Breznik i gospođa Alenka Jeraj

Roman Leljak je za ovu knjigu proučio 450 tisuća stranica u Arhivu Slovenije, a ostalo mu je još za proučiti 300 tisuća stranica, koje su stavljene na mikro filmove. Rezultate daljnjeg proučavanja objavit će u slijedećoj knjizi. Proučavanje tih dokumenata omogućio mu je zakon koji je donijela Vlada Janeza Janše 2006. godine. Autor se nada da će njegovo istraživanje o Udbaškim doušnicima završiti do kraja ovog ljeta.roman leljal spiclji

Za Udbu su radili učitelji, novinari, kulturni djelatnici ….

U knjizi Špiclji Udbe Leljak je objavio puna imena, datum rođenja i kodno ime suradnika Udbe. Kako je istaknuo istraživanje je radio striktno po abecedi, a u ovoj prvoj knjizi objavio je imena samo onih osoba koje su vlastoručno potpisale da će raditi za Udbu, što je on pojedinačno provjerio u Arhivu Slovenije. Došao je i do slika jednog dijela Udbinih suradnika pa je i njih objavio.

Na popisu suradnika Udbe u Sloveniji su osobe raznih zanimanja. Najviše ih je iz redova učitelja, novinara, kulturnih radnika, medicinskih sestara, a ima i svećenika, sportaša itd. Među poznatijim osobama Leljak je imenovao prvog vrhovnog javnog tužitelja Slovenije, od 1990. do 1992. – Antona Drobniča, predsjednika Slovenskih domobrana – Justina Stanovnika, prvog predsjednika Slovenskog parlamenta 1990. godine – Franca Bučara i jugoslavenskog dirigenta – Bojana Adamiča.

Leljak – «Udbaši i članovi njihovih obitelji još uvijek podržavaju komunizam i glasaju za lijeve stranke»

Leljak je posebno istaknuo kako se u knjizi nalaze i one osobe u javnom životu Slovenije koje se danas izjašnjavaju kao desničari. Bio sam dosljedan i nisam pravio diskriminaciju između današnjih ljevičara i desničara, rekao je autor knjige. Prema Leljakovom istraživanju, trideset i pet posto Slovenaca su, još i dana, na ovaj ili onaj način, vezani za Udbu. «To je dio slovenskog stanovništva koji uvijek glasa za lijeve stranke i podržava komunizam», istaknuo je Ljeljak. Autor je naročito naglasio da sve što su dobili i što danas ima 35% Slovenaca su dobili zato što je netko njihov radio za Udbu. Leljak je također rekao kako je u Arhivu našao opis raznih metoda na koji način je Udba vrbovala svećenike.

Leljak je dodao kako su doušnici imali povlašten status u komunističko vrijeme. Imali su najbolje kuće, a djeca i rodbina su bez problema dobivali dobra radna mjesta. Autor je naglasio kako je njegovo istraživanje pokazalo da su 60% doušnika bili uvjereni jugoslavenski patrioti, pa su to radili iz uvjerenja, dok je je 30% doušnika radilo za novac, a ostalih 10% su bili ucijenjeni i morali su surađivati s Udbom. Prema autoru danas se svi ti ljudi izgovaraju da jesu potpisali, ali da nisu ništa radili. U Sloveniji je bilo 18 Udbinih centrala, rekao je autor. Leljak je istaknuo kako je njegova knjiga jako dobra podloga za daljnje znanstveno istraživanje djelovanja Udbe.

Udba je svoje doušnike vezala uz sebe jače nego bilo koja droga

Profesor Turk je u njegovom dijelu predstavljanja je kazao kako je djelovanje Udbe bilo najveća tragedija slovenskog naroda u dvadesetom stoljeću. «Udba je bila tako moćna a da je za sebe svoje doušnike vezala tako snažno kako to čovjeku ne može učiniti ni droga ili bilo koji drugi porok», naglasio je profesor Turk. On je potom dodao kako je Udba zločinačka organizacija bez koje komunizam ne bi mogao opstati.

Turk je naveo i primjer vrlo rijetkih ljudi koji su odbili surađivati za Udbu. Tako je Viktor Blažević rekao djelatnicima Udbe «da on neće za Udbu raditi i da će rađe pobjeći». Kad su ga udbaši pitali što misli pod tim «pobjeći», Blažević je odgovorio: “Kupit ću si uže”.

Turk je rekao kako je jako bilo puno slučajeva nakon prvih demokratskih izbora da su se u vodstvu novih stranaka našle osoba A i osoba B. Osoba A je, na primjer, znala da je osoba B radila za Udbu, a osoba B to nije znala za osobu A. Istovremeno jednu i drugu osobu nadzirala je i o njima sve znala osoba C, koja je ostala u aparatu Udbe negdje drugdje.

Turk: “Knjiga je dokaz o zločinačkom sustavu koji i danas postoji u Sloveniji”

Profesor Turk je također rekao kako se do danas u Sloveniji ništa nije promijenilo. Iz tog razloga Leljakova knjiga posebno je važna, jer je ona dokaz o zločinima i zločinačkom sustavu koji i danas postoji, dodao je Turk. Prema Turkovoj izjavi u povijesti čovječanstva nije postojao gori zločinački um od tog Udbinog uma koji je izmislio taj strašan zločinački sustav. Na primjer, “suprug nije bio član Udbe, ali je bila njegova supruga, koja je odavala Udbi što radi njezin suprug”, istaknuo je Turk.

Na moje pitanje da li ima kakve podatke o slovenskim iseljenicima ili emigrantima koji su radili za Udbu, Ljeljak je odgovorio kako je slovenska emigracija bila puno slabije organizirana nego hrvatska politička emigracija i da su se Slovenci u svijetu više bavili pisanjem knjiga nego zagovaranjem slobodne slovenske države. No, zato u Hrvatskoj ima jako puno informacija o Udbinim suradnicima među hrvatskim iseljenicima i nadam se da će Hrvatska uskoro donijeti zakon koji će omogućiti istraživanje rada Udbe u Hrvatskoj, kazao je Leljak. Međutim, ono što je posebno potrebno istaknuti je to da je slovenska Udba jako pomogala hrvatskoj Udbi u ubojstvima hrvatskih političkih emigranata i nadziranju Hrvata u svijetu, dodao je Leljak.

Udbini kabeli u Slovenskom domu u Parizu

Rad slovenskog iseljeništva i kontrolu Udbe nas Slovencima u iseljeništvu komentirao je i professor Turk, koji je naveo primjer kako je, nakon što je u Parizu srušena kuća u kojoj je bio Slovenski dom, pronađen cijeli niz kablova, koji nisu imali nikakve veze sa strujom itd., nego ih je postavila Udba.

Vozeći se iz Ljubljane natrag u Zagreb, zajedno s jednim prijateljem, komentirao sam kako se u privatnom razgovoru domoljubni Slovenci dive nama u Hrvatskoj da smo puno aktivniji od njih u Sloveniji. To ću prihvatiti samo onda kad se u Hrvatskoj objave ovako detaljni podaci o deset ili više tisuća Udbinih suradnika u Hrvatskoj. Ako je u Sloveniji za Udbu radilo 65 tisuća osoba, onda je za Udbu u Hrvatskoj radilo najmanje 150 tisuća osoba. No, treba ipak priznati da nam Slovenci jako zavide na tome što imamo Hrvatsko nacionalno etičko sudište, koje vodi prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović.

Cijena knjige je 24,90 € , može se naručiti na tel  +386 1/24 47 200 ili u knižarama www.vseKnjige.si

PIŠE: Antun Babić
FOTO: Urban Cerjak/Demokracija.




Komentari
Share Button