Sporni detalji u biografiji Davora Božinovića, šefa kabineta Andreja Plenkovića

listopad 11, 2016 maxportal
Share Button

ANDREJ PLENKOVIĆ u ponedjeljak je potvrdio da će Davor Božinović biti predstojnik njegova ureda.



Dobro je da Božinović nije ministar, ili potpredsjednik Vlade, kako se najavljivalo. Birokrat je koji o važnim temama uglavnom nema stav i boji se donositi odluke. Završio je Obranu i zaštitu (ONO i DSZ) , ali to u biografiji prešućuje.

Za Hrvatsku je učinio upitne stvari tijekom pregovora o razgraničenju s Crnom Gorom na Prevlaci te kao ministar obrane u sukcesiji vojne imovine. Školski jedrenjak Jadran, dragulj Mediterana i ponos hrvatske mornarice, još uvijek je u posjedu Crne Gore. Dijelom i zbog njegovih ozbiljnih propusta.

Da, i nije karijeru počeo u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske, kao sam piše u biografiji, nego u tadašnjoj općini Novi Zagreb, odakle su ga, nakon što je spašen od otkaza, prijatelji prebacili u Novačku komisiju Ministarstva obrane. Prethodno je prošao sigurnosnu provjeru kod tadašnjeg šefa SIS-a Josipa Perkovića.

Božinović je rođen je 27. prosinca 1961. u Puli, a podrijetlom je iz Boke Kotorske. Otac mu je bio kapetan fregate u Ratnoj mornarici bivše vojske, a oba roditelja pokopana su u Crnoj Gori.

Božinović je bio i šef kabineta Stipi Mesiću, bivšem predsjedniku Hrvatske oko kojega su bili samo KOS-ovci i Udbaši (Dobranović, Agotić, Perković…) i kad su iz Ureda predsjednika tajni državni dokumenti odlazili u Haag.

Prijateljstvo s Jadrankom Kosor

Božinovića su mediji proteklih dana spominjali kao mogućeg potpredsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost, ali i ministra unutarnjih poslova, no Plenković je, gostujući u emisiji “RTL danas” kazao kako je Božinoviću namijenjena funkcija predstojnika ureda predsjednika Vlade.

Božinović se u HDZ učlanio 2011. godine na prijedlog Jadranke Kosor kad je stranci pristupilo još desetak osoba iz javnog života. U Vladi premijerke  Kosor bio je ministar obrane. Bili su bliski prijatelji i suradnici te se njegov ulazak u HDZ tumačio kao podrška i prijateljska gesta što je i osobno u nastupnom govoru nekoliko puta istaknuo. Tad je kazao da je član HDZ-a bio 1990. godine ali nije pojašnjavao kada je i zašto istupio.

Na parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine bio je nositelj HDZ-ove liste u Osmoj izbornoj jedinici i osvojio skromnih 12,15% glasova, odnosno samo dva saborska mandata. Najlošije u povijesti HDZ-a.

Na parlamentarnim izborima 2015. nije ušao u Sabor. U razgovoru za Nacional rekao je da Karamarko i on jednostavno nisu politički “kliknuli”. Tada se vratio na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a radi kao profesor na dvama fakultetima – na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij Organizacija i funkcioniranje EU, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij Globalna sigurnost i transatlantski odnosi.

Razgovor ugodni s minsitrom Hasanbegovićem

Na ponovljenim parlamentarnim izborima nalazio se na petom mjestu izborne liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Osvojio je skromnih 475 glasova.

“Plenković je sastavom lista očito pokazao novi smjer stranke na desnom centru”, kazao je Božinović. “Na listama nema ničijih ljudi, već su to svi odreda punoljetni hrvatski ljudi, sa svojim imenima i prezimenima, koji su spremni vjerodostojno provoditi naš izborni program. Sa Zlatkom Hasanbegovićem nedavno sam bio na kavi i mogu reći da mi je razgovor s njim bio vrlo ugodan, jer radi se o pristojnom čovjeku, rođenom Zagrepčaninu i perspektivnom znanstveniku”, opisao je ministra kulture.

U službenoj biografiji na stranicama Sabora (bio je zastupnik)  i MORH-a (bio je ministar)  piše da je karijeru započeo 1987. kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske (to smo već spomenuli kao neistinu) a tri godine kasnije preuzima Novačku komisiju u Ministarstvu obrane.

Od 1994. do 2005. obnašao brojne diplomatske funkcije. Godine 1994. postaje viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova RH. Nakon toga bio je savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj (1994.) i Bosni i Hercegovini (1996).

Zatim je obavljao dužnost zamjenika načelnika i načelnika za susjedne zemlje u MVP u rangu ministra-savjetnika (1997.), a 1999. postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika.

“Kada su krajem devedesetih počele političke borbe unutar HDZ-a i institucija za političko nasljeđe Franje Tuđmana, Mate Granić je, bez znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, imenovao Davora Božinovića za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave.

Božinović, međutim, nije odlazio na kolegije HIS-a, a vršitelj dužnosti šefa Sedme uprave postaje Saša Perković, sin Josipa Perkovića, koji se uskoro pojavljuje i na kolegijima Granićeva kabineta i ravnatelja HIS-a. Bilo je to vrijeme kad je nestao tzv. mostarski kontingent hrvatskih putovnica, navodno njih više od 900, od kojih su neke završile u rukama kriminalaca, recimo Srbina Milorada Ulemeka Legije i drugih”, objavio je tportal.hr. Šef Ureda u Ministarstvu vanjskih poslova iz kojega su nestale putovnice bila je Mesićeva kći.

Božinović 2000. godine radi kao koordinator za odnose sa SRJ u MVP RH u rangu veleposlanika, 2001. kao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a zatim 2002. kao veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori.

Šef  Mesićeva Ureda  i Lex Perković

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u veljači 2004. imenovao je Božinovića novim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Koordinirao je savjetničku ekipu i vodio Mesićeve protokolarne obveze. Veliki zagovornik Davora Božinovića bila je bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Godinu dana kasnije (2005.) imenovan je veleposlanikom  Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-uu Bruxellesu.

Za vrijeme Vlade Jadranke Kosor s mjesta državnoga tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i posebnoga izaslanika predsjednice Vlade RH za jugoistočnu Europu. Krajem 2010. predsjednica Vlade Jadranka Kosor Božinovića je odabrala za novoga ministra obrane.

Ima Božinović u karijeri i dobrih poteza. Uz Ivana Davora Stiera i nekolicinu zastupnika izborio za odluku da HDZ-ovci napuste sabornicu i ne podrže sporni Lex Perković kada je 28. lipnja 2013. u Saboru, bez nazočnosti HDZ-ovaca, sa 78 glasova za i 6 protiv izglasan Lex Perkvoić – izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji Hrvatske s članicama Europske unije. S tim da se vjeruje kako je Božinović to radio po stavu Bruxellesa, a ne po vlastitoj političkoj savjesti.

Božinović je autor knjige “Uzajamna tranzicija NATO – EU – jugoistok Europe” (2010.), a bio je i pregovarač u pristupnim pregovorima RH-EU za poglavlja 30. Vanjski odnosi i 31. Vanjska sigurnosna i obrambena politika.

Iz svega rečenog Božinović je dobar izbor za šefa kabineta. Prvo, ima iskustvo jer je taj posao radio kod Stipe Mesića. drugo, birokratiziran je i odan šefovima, treće sustavan je, nema osobne hrabrosti ni vlastiti stav o važnim temama.

Pogdržavamo njegov izbor za šefa kabineta, poglavito u svjetlu činjenice da je najavljivan kao ministar u Novoj Vladi.

M. Marković/foto:hrt



Komentari
Share Button