Ubojstva naručena iz Beograda: Pet najpoznatijih likvidacija kojima se Udba ponosila

listopad 19, 2014 maxportal
Share Button

U razdoblju od 1946. do 1990. godine ubijeno je šezdeset i sedam hrvatskih emigranata diljem svijeta. Zabilježena su dvadeset i tri neuspjela atentata, četiri uspjele i dvije neuspjele otmice, te četiri nestanka hrvatskih emigranata. 

Jugoslavenska policija, ali i sve republičke tajne političke policije rado su za likvidaciju političkih protivnika, prije svega onih u emigraciji, koristili usluge ljudi iz podzemlja. ‘Zlatno doba’ ovih ubojica trajalo je od 60-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća, a u svijetu su poznata kao “Ubojstva naručena iz Beograda”

U tom razdoblju su, prema podacima koje je još prije 20-ak godina objavio škotski list “Daily Record”, ovdašnje tajne policije ubile više od 60 političkih emigranata. Srbijanski povjesničar Bojan Dimitrijević piše da je upotreba kriminalaca za političke likvidacije poprimila šire razmjere tek sredinom 60-ih godina, nakon što je pojačana aktivnost emigracije, posebno hrvatske.

-Do tada su korišteni ljudi koji su imali svoje regularne poslove. Zanimljiv je slučaj jednog liječnika koji je ubijao za tajnu službu da bi poslije obavljenog posla ponovno oblačio bijelo odijelo i liječio pacijente, kazao je Dimitrijević za srbijanski Blic.

Angažiranje ljudi iz podzemlja, kaže Dimitrijević, za Udbu je predstavljalo dvostruku uštedu – posao je bio obavljen, a istovremeno su imali uvid u to što se događa s druge strane zakona. Kriminalci su pak za te svoje usluge dobivali slobodu djelovanja u inozemstvu i neku vrstu logističke podrške (putovnice i sl.).

Postojalo je, međutim, pravilo da se i ubojstva rade po ključu, točnije svatko je ubijao svoje – hrvatska služba progonila je i likvidirala Hrvate, a srpska je bila zadužena za četničku i albansku emigraciju.

Stjepan Đureković

U žižu javnosti sada je vraćeno ubojstvo nekadašnjeg direktora “INA marketinga” Stjepana Đurekovića, čije je tijelo 1983. godine izrešetano, a glava smrskana sjekirom u podrumu tiskare u njemačkom gradu Wolfratshausenu, 26 kilometara od Münchena.

Za aktualizaciju ovog ubojstva pobrinula se njemačka kancelarka Angela Merkel, odbivši doći na proslavu ulaska Hrvatske u EU jer Zagreb odbija Njemačkoj izručiti Josipa Perkovića, optuženog da je sudjelovao u tom ubojstvu.

Ubojstvo Đurekovića, odnosno akciju “Dunav”, naredio je, kako se vjeruje, osobno Stane Dolanc, tadašnji ministar policije. Nakon Stjepana Đurekovća u Kanadi je ubijen i njegov sin Damir Đureković

Dragiša Kašiković

Ubojstvo jednog od vođa srpske političke emigracije u SAD-u predstavlja možda i najveći skandal među svim ubojstvima, jer je zajedno sa njim izmasakrirana i njegova devetogodišnja pokćerka Ivanka Milošević. Dragiša je ubijen u Chicagu sa 64 uboda nožem, dok je Ivanka ubodena 54 puta.

Dragišini čelo i obraz bili su, kako je svojevremeno pričao Nikola Kavaja, potpuno smrskani. Zidovi i tavanica bili su isprskani krvlju.

Ubojica nikada nije otkriven, ali se sumnja da je to učinio Bogoje Panajotović, konobar podrijetlom iz Niša, za kojeg se sumnja da je osim za UDB-u radio i kao suradnik američkog Federalnog istražnog zavoda (FBI).

Ubojstvu Dragiše Kašikovića u mnogim bitnim elementima slično je  ubojstvu Stjepana Ševe. Član Hrvatskog revolucionarnog bratstva Stjepan Ševo ubijen je 24. kolovoza 1972. kod Venecije u Italiji, a Udbin ubojica okrutno je likvidirao njegovu suprugu Tatjanu Ševo i devetogodišnja kći Rosemary. Malo prije ubojstva s njima u društvu bio je Vinko Sindičić koji je nakon njihove smrti otputovao je u Jugoslaviju.

Jovan Barović

Prvoborac, a potom i odvjetnik, najpoznatiji je kao odvjetnik generala Vlade Dapčevića i Milovana Đilasa, visokih dužnosnika Komunističke partije Jugoslavije  kada su se sukobili s partijskim vrhom. U veljači 1979. godine odvjetnik Jovan Barović je poginuo u teškoj prometnoj nesreći pod potpuno nerazjašnjenim okolnostima.

Prvobitna, traljava istraga pokazala je da je uzrok smrti bio infarkt, što obdukcija, međutim, nije nikad potvrdila. Vozač kamiona koji je udario u Barovićev automobil na praznom putu Beograd-Zagreb nikada nije priveden niti ispitivan.

Maks Luburić

Vjekoslav – Maks Luburić bio je ustaški časnik i zapovjednik svih snaga NDH u povlačenju.

Nakon što se vojska NDH predala Englezima u Bleiburgu, Luburić se vratio u Hrvatsku. Kao gerilac nekoliko mjeseci ratovao je po Hrvatskoj, a onda je preko Beča  pobjegao u emigraciju. U Španjolskoj je živio pod imenom Vicente García Pérez, bavio se nakladništvom i  propagandnim ratom protiv Jugoslavije. Tiskao je časopis Drina.

Maksa Luburića ubio je agent Udbe Ilija Stanić nakon što se infiltrirao u Hrvatsku narodnu obranu.

Nakon pokušaja trovanja ubijen je u svojoj vili u Španjolskoj 20. travnja 1969. udarcem čekićem u glavu i s više uboda nožem u grudi.

Enver Hadri

Albanski aktivist sa Kosova ubijen je 25. veljače 1990. u Bruxellesu na ulici dok je stajao na semaforu.

U trenutku ubojstva je kod sebe imao dokumente koje su povezivale srpski politički vrh sa većim brojem ubojstava Albanaca na Kosovu.

bruno-busic2-385x232

Bruno Bušić

Osumnjičeni za ubojstvo su Veselin Vukotić, Andrija Lakonić i Darko Ašanin. Lakonića je nedugo potom navodno u Srbiji ubio Vukotić, a Ašanin je najprije uhićen u Grčkoj, odakle je izručen Srbiji, gdje je i ubijen.Vukotić je uhićen prvo u Španjolskoj 2006. godine i isporučen Srbiji. Pušten je na slobodu, ali je ponovno uhićen u Novom Sadu 2010. godine.

Ovom popisu mogu se pridodati i brojne druge likvidacije političkih emigranata  bivše države. Jedno od poznatijih i tragičnijih je ubojstvo Brune Bušića 16. listopada 1978. u Parizu koja je ponajviše odjeknulo među hrvatskom emigracijom jer se radilo o intelektualcu koji je imao ideju, ali i snagu, ujediniti sve hrvatske političke organizacije u emigraciji u borbi za oslobođenje Hrvatske.

POPIS UDBINIH ŽRTAVA U HRVATSKOJ EMIGRACIJI

UBIJENI
1.) Dr. Ivan Protulipac 1946. godine u Italiji
2.) Ilija Abramović 1948. godine u Austriji
3.) Dinka Domančinović 1960. godine u Argentini
4.) Mate Miličević 1966. godine u Kanadi
5.) Marijan Šimundić 1967. godine u SR Njemačkoj
6.) Jozo Jelić 1967. godine u SR Njemačkoj
7.) Mile Jelić 1967. godine u SR Njemačkoj
8.) Petar Tominac 1967. godine u SR Njemačkoj
9.) Vlado Murat 1967. godine u SR Nj.emačkoj
10.) Andelko Pernar 1967. godine u SR Njemačkoj
11.) Hrvoje Ursa 1968. godine u SR Njemačkoj
12.) ðuro Kokić 1968. godine u SR Njemačkoj
13.) Mile Rukavina 1968. godine u SR Njemačkoj
14.) KrešimirTolj 1968. godine u SR Njemačkoj
15.) Vid Maričić 1968. godine u SR Njemačkoj
16.) Ante Znaor 1968. godine u Italiji
17.) Josip Krtalić 1968. godine u Italiji
18.) Nedjeljko Mrkonjić 1968. godine u Francuskoj
19.) Pere Čović 1968. godine u Australiji
20.) Mirko Čurić 1969. godine u SR Njemačkoj
21.) Nahid Kulenović 1969. godine u SR Njemačkoj
22.) Vjekoslav Luburić 1969. godine u Španjolskoj
23.) Mijo Lijić 1970. godine u Švedskoj
24.) Mirko Šimić 1971. godine u SR Njemačkoj
25.) Ivo Bogdan 1971. godine u Argentini
26.) Maksim Krstulović 1971. godine u Engleskoj
27.) Drago Mihalić 1972. godine u SR Njemačkoj
28.) Josip Senić 1972. godine u SR Njemačkoj
29.) Dr. Branko Jelić 1972. godine u SR Njemačkoj
30.) Stjepan Ševo 1972. godine u Italiji
31.) Tatjana Ševo 1972. godine u Italiji
32.) Rosemarie Bahrić 1972. godine u Italiji
33.) Josip Buljan-Mikulić 1973. godine u SR Njemačkoj
34.) Mate Jozak 1974. godine u SR Njemačkoj
35.) Ilija Vučić 1975. godine u SR Njemačkoj
36.) Ivica Milošević 1975. godine u SR Njemačkoj
37.) Nikola Martinović 1975. godine u Austriji
38.) Matko Bradarić 1975. godine u Belgiji
39.) Vinko Eljuga 1975. godine u Danskoj
40.) Stipe Mikulić 1975. godine u Švedskoj
41.) Nikola Penava 1975. godine u SR Njemačkoj
42.) Ivan Tuksor 1976. godine u Francuskoj
43.) Ivan Vučić 1977. godine u SR Njeinačkoj 6
44.) Jozo Oreč 1977. godine u JAR
45.) Bruno Bušić 1978. godine u Francuskoj
46.) Križan Brkić 1978. godine u SAD
47.) Marijan Rudela 1979. godine u SAD
48.) Zvonko Štimac 1979. godine u SAD
49.) Goran Šećer 1979. godine u Kanadi
50.) Cvitko Cicvarić 1979. godine u Kanadi
51.) Nikola Miličević 1980. godine u SR Njemačkoj
52.) Mirko Desker 1980. godine u SR Njemačkoj
53.) Ante Kostić 1981. godine u SR Njemačkoj
54.) Mate Kolić 1981. godine u Francuskoj
55.) Petar Bilandžić 1981. godine u SR Njemačkoj
56.) lvan Jurišić 1981. godine u SR Njemačkoj
57.) Mladen Jurišić 1981. godine u SR Njemačkoj
58.) Stanko Nižić 1981. godine u Švicarskoj
59.) Ivo Furlić 1981. godine u SR Njemačkoj
60.) ðuro Zagajski 1983. godine u SR Njemačkoj
61.) Franjo Mikulić 1983. godine u SR Njemačkoj
62.) Milan Župan 1983. godine u SR Njemačkoj
63.) Stjepan ðureković 1983. godine u SR Njemačkoj
64.) Slavko Logarić 1984. godine u SR Njemačkoj
65.) Franjo Mašić 1986. godine u SAD
66.) Damir ðureković 1987. godine u Kanadi
67.) Ante ðapić 1989. godine u SR Njemačkoj.

NEUSPJELA UBOJSTVA
1.) Mate Frković 1948. godine u Austriji
2.) Dr. Ante Pavelić 1957. godine u Argentini
3.) Dr. Branko Jelić 1957. godine u SR Njemačkoj,
4.) Obitelj Deželić 1965. godine u SR Njemačkoj
5.) Ante Vukić 1968. godine u SR Njemačkoj
6.) Mirko Grabovac 1969. godine u SR Njemačkoj
7.) Dr. Branko Jelić 1970. godine u SR Njemačkoj
8.) Vlado Damjanović 1970. godine u SR Njemačkoj
9.) Dr. Branko Jelić 1971. godine u SR Njemačkoj
10.) Gojko Bošnjak 1972. godine u SR Njemačkoj
11.) Nikola Vidović 1972. godine u Francuskoj
12.) Dane Šarac 1973. godine u SR Njemačkoj
13.) Gojko Bošnjak 1973. godine u SR Njemačkoj
14.) Dane Šarac 1974. godine u Francuskoj
15.) Stipe Bilandžić 1975. godine u SR Njemačkoj
16.) Stipe Bilandžić 1977. godine u SR Njemačkoj
17.) Franjo Goreta 1980. godine u SR Njemačkoj
18.) Luka Kraljević 1982. godine u SR Njemačkoj
19.) Luka Kraliević 1983. godine u SR Njemačkoj
20.) Danica Glavaš 1986. godine u SAD
21.) Ants Tokić 1988. godine u Australiji
22.) Tomislav Naletelić 1988. godine u SR Njemačkoj
23.) Nikola Štedul 1988. godine u Škotskoj 7

OTMICE
1.) Drago Jelik 1949. godine iz Italije
2.) Krunoslav Draganović 1967. godine iz Italije
3.) Vjenceslav Čižek 1977. godine iz Italije
4.) Ivica Novaković 1987. godine iz SR Njemačke

NEUSPJELE OTMICE
1.) Dr. Branko Jelić 1950. godine iz SR Njemačke
2.) Franjo Mikulić 1979. godine iz Francuske

NESTALI
1.) Zlatko Milković 1949. godine u Francuskoj
2.) Zvonimir Kučar 1963. godine u Francuskoj
3.) Geza Pašti 1965. godine u Francuskoj
4.) Stjepan Crnogorac 1972. godine u Austrij



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button