Za smrtonosni ishod, uz ekstremno kršenje prometnih propisa, krivi su: nedostatak zaustavne trake, nedovoljno oštre kazne, manjkave i neučinkovite policijske kontrole te nedovoljno istaknuta signalizacija
AUTOR: Željko Marušić/autoportal.hr
Vožnja u suprotnom smjeru najgori je scenarij na svakoj autocesti, a upravo to se dogodilo noćas oko ponoći na Istarskom ipsilonu, kad se teško pijana (1,81 promil alkohola) 36-godišnjakinja upravljala Peugeotom, koji je najprije retrovizorom udario u retrovizor Škode naišle propisanim smjerom, potom u zaštitnu ogradu, od koje se odbio i silovito zabio u drugi Peugeot, u kojem je smrtno stradao 41-godišnji vozač, a suvozačica i dijete su teško ozlijeđeni.
Treba izvući sljedeće pouke:
1. Ova nesreća pokazuje koliki je nedostatak i problem što Istarski ipsilon nema zaustavne trake i treba nam biti opomena da više nikada ovakve prometnice tako ne gradimo, niti ugovaramo. Zaustavne trake su, uz ostalo, spasonosne upravo za ovakve situacije, a bez njih je svako zaustavljanje vozila (kvar, ostanak bez goriva…), pogotovo na nepreglednim mjestima može izazvati tragediju. Usto, najveću dopuštenu brzinu treba smanjiti sa 130 na 110 km/h, što smanjuje protočnost i turističku privlačnost prometnice.
2. Apsurdno je da je za ovakvo brutalno kršenje prometnih propisa propisano samo vremensko oduzimanje vozačke dozvole, ne i izravno poništenje. Već duže predlažem da se uvede kažnjavanje s 12 kaznenih bodova za najteže prometne prekršaje, što bi uz ostale sankcije, značilo izravno poništenje vozačke dozvole.
3. Činjenica da je nakon nesreće policija vozačici koja je skrivila tragediju izmjerila 1,81 promil alkohola u krvi znači da je u trenutku sjedanja za volan imala oko dva promila, kad nije lako ni hodati. Stoga bi ova nesreća treba biti poticaj da se ugostitelje uvede u suodgovornost za prometnu sigurnost, po američkom receptu. Ako se utvrdi da se vozač koji je, teško alkoholiziran, skrivio tragičnu nesreću alkoholizirao u određenom ugostiteljskom lokalu, njegov bi vlasnik, uz veliku kaznu, trebao riskirati i gubitak dozvole za rad.
4. Sumanuto ponašanje vozačice, koja je nastavila voziti u kontra smjeru i nakon prve kolizije s vozilom slovenskih registarskih oznaka, ukazuje da u svakom slučaju registrirane vožnje u kontra smjeru treba provesti ispitivanje, osim alkoholiziranosti, i na prisustvo droga, stimulativnih sredstava i lijekova nakon čijeg korištenja se ne smije voziti.
5. Nakon svake tragična nesreća, pogotovo ovakve (nije isključeno da je i taj utjecaj bio u pitanju), policija treba, u suradnji s operaterima početi provoditi elektroničku forenziku korištenja mobilnog telefonskog uređaja u vožnji. Usto bi kaznu za biranje poziva, gledanje i odgovaranje na poruke, surfanje trebalo izjednačiti s prolaskom kroz crveno, uz oduzimanje dozvole.
6. Premda je signalizacija propisno izvedena, zbog loše prometne kulture naših vozača i česte alkoholiziranosti, pomoglo bi postavljanje dodatnih slijednih znakova, na nepreglednim mjestima i električnih uređaja, koji upozoravaju na krivi, zabranjeni smjer.
7. Premda se policiju ne može izravno kriviti, činjenica da vozačicu, koja je vjerojatno vozila tako da se moglo uočiti da je pijana (po krivudanju) nije zaustavila do ulaska na autocestu, znači da se ne može ni amnestirati odgovornosti za ovu prometnu tragediju.
