Anto Đapić: Svjedočimo li mi Hrvati Stepinčevu crkvu?

16 prosinca, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Nužno je reći, a reći znači svjedočiti. Katolička Crkva u Njemačkoj, ali i u Austriji, zbog svoje prošlosti, prije svega u vrijeme Trećeg Reicha, odrekla se vjernosti papinstvu. Te vjernosti papinstvu nikad se nije odrekao nadbiskup zagrebački, kardinal i na kraju blaženi Alojzije Stepinac.



Upravo suprotno, on je umro za papinstvo i postao mučenik zbog vjernosti Svetoj Stolici.

Pokušaji austrijskih biskupa, zatim njemačkih biskupa danas, koji se vide u sramnom njemačkom katoličkom mediju, gdje se bl. Alojzija Stepinca stavlja na rub zločina hrvatskog naroda, samo su izraz pokušaja pranja vlastite prljave savjesti. Nitko u tadašnjoj Hitlerovoj Europi nije otvoreno kritizirao tadašnje režime kao što je to činio bl. Alojzije Stepinac. Nitko.

Nema ni jednoga biskupa Trećeg Reicha, nikoga tko se usudio izreći takve kritike tom sustavu, koje se usudio izreći bl. Alojzije Stepinac. Povijest zorno dokazuje – nema nikoga.

Postavlja se pitanje zašto onda postoje ovakve teze u njemačkim katoličkim medijima i zašto u austrijskoj katoličkoj crkvi nakon 50 godina postoji sramotan stav oko pokolja na Bleiburgu i održavanja komemoracije na bleiburškom polju.

Očito da se opere prljava njemačko-austrijska savjest, savjest biskupa i kardinala Katoličke crkve Austrije i Njemačke, koji su za razliku od Stepinca, papinstvo podčinili Trećem Reichu. No, blaženi kardinal Alojzije Stepinac nije podčinio vjernost Svetoj Stolici ni Trećem Reichu ni nacizmu, a niti Titovoj Jugoslaviji i komunizmu.

Ostao je vjeran pravu hrvatskog naroda na vlastitu državu i sv. Stolici, braneći papinstvo kao kamen temeljac Katoličke crkve u svijetu. I umro je zbog toga

Jedan od najvećih papa u povijesti sv. otac Ivan Pavao II, prepoznao je kardinala Stepinca kao stijenu sv. Petra i zato ga je i uzdignuo na čast blaženika. Proglašenjem kardinala Alojzija Stepinca blaženim veliki papa sveti otac Ivan Pavao II ulio je dodatnu snagu i vjeru Hrvatima katolicima te poništio višedesetljetnu diskvalifikaciju, mržnju i objede na račun kardinala Alojzija Stepinca i potvrdio, upravo preko njegove žrtve, pravo na postojanje hrvatske države koja se najsnažnije kroz kardinalovo djelovanje očitovala u rečenici na montiranom političkom suđenju Titovog režima:

Ja bih bio ništarija kada ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda koji je bio proganjan i bez slobode u tvorevini Kraljevini Jugoslaviji.”

Za razliku od kardinala, blaženog Alojzija Stepinca svojim sadašnjim ponašanjem prema njegovoj osobi i žrtvi ni njemački niti austrijski biskupi očito nisu dostojni katoličke univerzalne vjere. Ali nisu nam oni problem.

Mene silno brine što Katolička crkva u Hrvatskoj, koja se zove Stepinčevom crkvom šuti o svemu. Od sramote oko Bleiburga, do ovih nastranosti u njemačkom katoličkom listu o blaženom Stepincu. O tome se, zbog poštovanja naslijeđa Sv. Petra, nauka o papinstvu, ne smije šutjeti. Jer, to je izdaja kardinala Stepinca, koji je umro za papinstvo i Stijenu Sv. Petra.

Brine me i to što je Stepinčevo papinstvo kralježnica hrvatskog naroda, koju ne prepoznaje današnja Biskupska konferencija i biskupi Katoličke crkve u Hrvatskoj koji se nisu jasno suprotstavili neshvatljivom politiziranju od strane rimske kurije koja je formiranjem katoličko-pravoslavne komisije oko svetosti kardinala Stepinca nanijela težak udarac katoličanstvu u cjelini.

Hrvatski narod već ima svog blaženika Alojzija Stepinca koga časti kao sveca, a Katolička crkva u cjelini je na gubitku zato što blaženi Alojzije Stepinac već nije proglašen svecem. Doduše, nameće se pitanje samo po sebi što bi značilo i da aktualni papa Franjo nakon ovakve blamaže konačno proglasi blaženog Stepinca svetim jer je za njegovog pontifikata pala velika sjena koja je učinjena na djelo sv. oca Ivana Pavla II, za kojega je Stepinac bio neupitan i kome nije palo na pamet licitirati s ugledom i svetošću kardinala Stepinca sa srpskom pravoslavnom crkvom.

Postavimo si pitanje mi Hrvati katolici uoči Božića 2020. godine, jesmo li mi Stepinčeva crkva? Za
mene dvojbi nema, nema izdaje. Ja sam Stepinčev katolik i Hrvat.

A Nijemci i Austrijanci neka svoju prljavu savjest i prošlost peru na nekom drugom, na Hrvatima ne mogu. Da je bar jedan njihov biskup ili kardinal imao hrabrosti biti Stepinac, bilo bi čudo. Ali, bio nije, jer čudo je bilo namijenjeno hrvatskom narodu.

Zvalo se Stepinac, što god papa Franjo, SPC, njemački i austrijski biskupi, a na žalost danas i hrvatski, mislili ili šutnjom pokazivali.

Anto Đapić/Foto: pxll

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •