MARKO LJUBIĆ: Što Hrvati mogu očekivati od izbora? Tko s desnice ulazi u Sabor?

svibanj 20, 2020 maxportal
Share Button

Hrvatska je pred redovnim parlamentarnim izborima. Po svemu sudeći, izbori će ipak biti u srpnju, a kampanja jedna od najprljavijih uopće.



Piše: Marko Ljubić/Foto:otv

Najtvrđu izbornu osnovu ima ljevica, koja, koliko se god u neizbornim razdobljima disperzirala stranački, čak i civilno-aktivistički, i pri najoštrijim pojedinačnim sukobima uvijek ostaje koncentrirana oko SDP-a. Oni mogu računati na tvrdo izborno tijelo od oko pola milijuna ljudi i to se nikada ne mijenja.

Ako tom tijelu na različite načine pridodamo zbog karaktera izbornog sustava i deset plus dvije izborne jedinice, IDS, zatim pojedinačne proboje bivših HNS-ovaca, prije svih Anke Mrak Taritaš, Vesne Pusić, Radomira Čačića, te još pokojeg dugogodišnjeg ljevičara, to izborno tijelo dopire dodatno do još pedesetak tisuća glasova, te uz utjecaj DeHondtove metode preraspodjele, koja izgubljene glasove stranaka ispod cenzusa na deset izbornih jedinica podiže i do dvadeset posto, ljevica može dostići brojku od oko 700 tisuća glasova.

Koketiranje s tzv. antifašizmom

U takvim okolnostima, svako sužavanje izbornog tijela i slabiji odaziv na izbore ide na štetu desnice, a realno vrlo malo uporište ljevice u hrvatskom narodu dovodi do golemog predstavničkog postotka u Saboru. Svaka preraspodjela glasova na desnici, dodatno jača parlamentarnu poziciju ljevice.

Jednostavno, zbivanja u zemlji, pogotovo desno, a prije svega HDZ-ovo koketiranje s tzv. antifašizmom, te prihvaćanje ostavštine bivšeg jugoslavenskog poretka, prvenstveno na području simbolike koja se ogleda u odnosu prema Jasenovcu, Bleiburgu i Križnom putu, zatim afirmaciji navodnih antifašističkih ustanaka u Brezovici i Srbu, stvara ozbiljan otpor dijela naroda prema HDZ-u, pa je HDZ značajno ranjiviji nego SDP.

Za HDZ je najopasnija činjenica da se na desnici cijeli spektar inicijativa, strančica i stranaka gotovo u potpunosti nastojala i nastoji afirmirati i nametnuti neusporedivo izraženijim sukobljavanjem, pa i neprijateljstvom prema HDZ-u, što je neinteligentno prihvatio i HDZ, izolirajući se na taj način od jednoga dijela svoga prirodnog izbornog tijela.

Na tom desnom spektru, očekivano je da uđe u novi saziv Sabora Miroslav Škoro, a broj mandata koji će ostvariti može biti u rasponu od dva, tri, do deset. S obzirom na to da mjesecima nije praktično ništa uradio na kadrovskom profiliranju stranke, iznimno je teško očekivati neki ozbiljniji uspjeh. Po svemu sudeći, to će se svesti na njega osobno, Hasanbegovića, koji, iako je registrirao stranku, u biti ni ne postoji izvan Škorine stranke i očito računa na popularnost stečenu ranije, koja je u strmoglavom padu još iz vremena europarlamentarnih izbora te eventualno na Glasnovića i na moguća iznenađenja ili ponekog odmetnika HDZ-a.

Suverenisti su, iako su formirali zajedničku stranku ostali neintegrirani pa je s tih pozicija moguće u nekom razvoju stvari očekivati eventualni ulazak Hrastovca Zekanovića u Sabor, dok će Konzervativci pokušati osigurati prolaz Marijanu Pavličeku, ali ne nužno u okviru platforme Suverenisti.

Realno je očekivati da Bruna Esih u nekoj kombinaciji uđe u Sabor ako se formira neki ad hoc pravaški blok ponajprije od starih pravaša i na programu Ante Đapića oni ostvare status parlamentarne stranke, da MOST ostvari pet, šest mandata, zatim Marijana Petir s kim god bude, i tu će se zatvoriti priča s ovim izborima na deklariranoj desnici ili ne-ljevici.

HDZ stoji najbolje u anketama, Milanović im jako ide u prilog

Očekivati je da će novi Relkovićev izum, tzv. stranka s imenom i prezimenom uspjeti nekoga od lokalnih funkcionera prometnuti u Sabor, te da će Živi zid također ostati parlamentarna stranka.

HDZ stoji najbolje u anketama, Milanović im jako ide u prilog svojim ultraljevičarskim divljaštvom, pa bi to Plenkoviću moglo biti korisno u sučeljavanju s desnim pretendentima, jer će ljude dovesti u poziciju svrstavanja nasuprot potpune državne vlasti ljevice birati snažnog takmaca, a to je jedino HDZ. Takvo Milanovićevo ponašanje može potaknuti i integriranje ljudi oko pravaškog bloka ako do njega dođe, jer nitko drugi s desnice kao Đapić, primjerice, ne reagira tako ustrajno i tvrdo na ultraljevičarske istupe i politike, a to HDZ-u ne bi bilo neprihvatljivo, jer jedino pravaši nisu u neprijateljstvu s Plenkovićem. S druge strane, s obzirom da će stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj mjesecima doslovno živjeti od državne pomoći, to bi mogao biti snažan argument za svrstavanja uz HDZ, čak i ljudi koji mu nisu naročito skloni.

Hoće li ti izbori, bili u srpnju ili rujnu, nešto bitno promijeniti u Hrvatskoj? Neće.

Ozbiljnu promjenu, može donijeti samo izborni sustav koji će dovesti do vrlo vjerne političke reprezentativnosti u Saboru, a to je moguće ostvariti samo promjenom izbornog sustava i uvođenjem u državno-politički poredak umjesto današnjih dva, do dva i pol milijuna ljudi, šest milijuna Hrvata.

Za to je nužno ustavno promijeniti definiciju Sabora i definirati ga kao Predstavnički dom hrvatskog naroda umjesto sadašnjeg Predstavničkog doma građana, a svaki saborski mandat definirati kao izraz ocjene i volje cjelokupnog hrvatskog naroda, uz ustavnu naznaku da je izlazak na izbore, ne samo pravo, nego i obveza hrvatskih državljana. To nikada neće biti moguće u Saboru, pa će to ovisiti o stvaranju kritične svijesti za formiranje snažne nacionalne inicijative i narodnog referenduma.

Tada će Hrvatska postati nacionalna država hrvatskoga naroda, a zakonodavac biti izraz volje hrvatskoga naroda, čime se ostvaruju pretpostavke za potpuno legitimno i vjerno definiranje temeljnih nacionalnih i društvenih vrijednosti, a s tim i reprezentativnosti njihovih nositelja, ljevice i desnice, koja neće ovisiti od goleme neravnoteže medijske i društvene moći, koja danas od ljevice stvara moćnog pretendenta na vlast, iako realno s vrijednostima koje promovira i zastupa, ne bi dostizala predstavničku poziciju od deset posto.

 

Komentari
Share Button