SILVANA O. IVOŠ: Demografija nije tema za političke obračune, nego krucijalno pitanje Hrvatske

ožujak 7, 2018 maxportal
Share Button

Demografi upozoravaju kako bi za deset godina u Hrvatskoj ostati samo tri milijuna stanovnika.  Hrvatska već neko vrijeme ima izrazito staro stanovništvo, odnosno da je udio starijih od 65 godina veći od 12 posto.



PIŠE: Silvana Oruč Ivoš

U državi koja je godinama suočena s ozbiljnom gospodarskom situacijom, državi u kojoj mladi ljudi u sve kasnijoj i kasnijoj dobi zasnivaju obitelji, državi iz koje mladi ljudi u fertilnoj dobi masovno iseljavaju te državi u kojoj više ljudi umire nego se rađa, pitanje demografske obnove ne može biti nešto s čime se bilo tko može igrati ili pokušavati populističkim provizornim mjerama krpati rupe. Ili na tome graditi svoju političku karijeru

Prema dostupnim podacima Hrvatsku dnevno napusti oko 150 ljudi različite životne dobi. U potrazi za poslom sve češće svoje domove napuštaju ljudi u srednjim godinama, ostavljajući djecu i supružnike. Oni koji su se negdje „snašli“ za sobom povlače ostatak obitelji. Mladi ljudi, pak, još lakše donose odluku  o napuštanju Hrvatske.

Dugoročno gledano Hrvatsku nisu napustili samo oni već se može računati, s obzirom na to da je mahom riječ o ljudima fertilne dobi, da će Hrvatska u budućnosti biti siromašnija i za njihovu nerođenu djecu.

Koliko je ljudi, tijekom posljednjih pet godina, napustilo Hrvatsku teško je precizno izračunati. Naime, Državni zavod za statistiku ih može evidentirati tek kada se na policiji odjave, a to velika većina ne čini. Drugim riječima, Državni zavod za statistiku nema točne podatke što može predstavljati ozbiljan problem jer se na njih svi pozivaju.

Razmjeri iseljeničke katastrofe

Pravi razmjeri iseljeničke katastrofe mogli bi se izračunati tek uvidom u useljeničke podatke europskih država, SAD-a i Kanade. Samo u Njemačku, dakle samo u jednu europsku državu, godišnje useli oko 60.000 hrvatskih državljana što je dovoljno da se zaključi kako je riječ o ozbiljnom egzodusu, a onda i o velikom depopulacijskom problemu za budućnost Hrvatske.

Istodobno s tim procesom događa se i pad nataliteta. U prošloj, 2017. rođeno je 36.647 beba. Odnosno čak 890 beba manje nego lani. Ili slikovito, za sedam godina u Hrvatskoj će samo zbog pada nataliteta biti 35 razreda prvašića manje nego godinu ranije. Ako pribrojimo onu iseljenu djecu, slika prvih razreda u 2023. mogla biti daleko gora.  S druge strane, stopa mortaliteta je i dalje iznimno visoka.

Ti, već sada, dramatični podaci, ako se trendovi nastave, u budućnosti bi mogli biti daleko alarmantniji. Pa čak do te mjere da stručnjaci i demografi upozoravaju kako bi za deset godina u Hrvatskoj ostati samo tri milijuna stanovnika. Spomenuti procesi su doveli do toga da Hrvatska već neko vrijeme ima izrazito staro stanovništvo, odnosno da je udio starijih od 65 godina veći od 12 posto.

Štoviše, već je sada dvostruko više stanovništva starijeg od 65 godina u odnosu na mlađe do devetnaest godina. Samim tim vrlo brzo možemo očekivati destabilizaciju važnih sustava u državi – mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog, financijskog, te tržišta rada i radne snage.

Tko će puniti proračun?

Problem radne snage i te kako uzima danak i već je sada udio radnog stanovništva drastično smanjen, a istodobno se povećava broj  umirovljenika. Do te mjere da se očekuje kako će njihov broj za nekoliko godina biti izjednačen što je pogubno za svako gospodarstvo, pa tako i za hrvatsko.

Ako se ta situacija ne promijeni, vrlo brzo bi (tijekom pet godina) mogli bi biti suočeni s problemima kao što su teškoće pri isplati mirovina, veliki troškovi zdravstvenog sustava, a onda u konačnici i ukupnog financijskog sustava.

Pitanje je tko će i kako puniti proračun, a s druge strane kako će se sa smanjenim proračunskim prihodima vraćati milijunski krediti, odnosno dug?! Stručnjaci i demografi upozoravaju kako je realna mogućnost da samo četvrtina stanovništva bude sposobna podmirivati troškove dugova i kredita.

Do ovog problema, odnosno do mogućeg demografskog sloma nije došlo preko noći. Niti je za ovu situaciju kriva aktualna vlast. No, krivci bi mogli postati svi oni, bez obzira na to jesu li obnašali vlast ili sjedili u oporbi, koji su ranijim (i budućim) nečinjenjem poticali sve spomenute negativne trendove, a na koje se moglo utjecati. No, krivce ne treba tražiti, već problemu smanjenja broja stanovništva žurno treba pristupiti ozbiljno i sustavno.

Sa stručnjacima, dugoročnim i kvalitetnim mjerama, ozbiljnim reformama i vrlo vjerojatno bolnim rezovima. A za to je potrebno političko suglasje svih parlamentarnih stranaka i onih skupina koje mogu utjecati na određene procese. Pa tako i sindikata.

Kako planirati djecu u Hrvatskoj 

Ono što svi znamo i ono što će se, ako hoćemo osjetiti nekakav rast, morati učiniti jest smanjiti glomazan državni aparat. Država će ga kad-tad morati smanjiti jer je on već danas potpuno neefikasan i neodrživ. Već  sutra će situacija biti još gora. Možemo se praviti ludi i gurati glavu u pijesak, ali svi dobro znamo da ljudi masovno iseljavaju jer u Hrvatskoj ne mogu donekle pristojno živjeti.

Isto tako obitelji ne planiraju djecu, a pogotovo ne veći broj djece, jer ne znaju kako će preživjeti?! Kako će ih školovati? Prema podacima Eurostata čak 1, 18 milijuna Hrvata živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Ali ne treba nam to Eurostat reći. To svi svaki dan gledamo.

Brojni sugrađani doslovno preko noći postaju blokirani i socijalni slučajevi ili žive u teškom siromaštvu. Treba li se onda čuditi demografskom slomu?!

Zato, u državi koja je godinama suočena s ozbiljnom gospodarskom situacijom, državi u kojoj mladi ljudi u sve kasnijoj i kasnijoj dobi zasnivaju obitelji, državi iz koje mladi ljudi u fertilnoj dobi masovno iseljavaju, te državi u kojoj više ljudi umire nego se rađa, pitanje demografske obnove ne može biti nešto s čime se bilo tko može igrati ili pokušavati populističkim provizornim mjerama krpati rupe.

No isto tako, demografski slom ne može biti nešto na čemu bi bilo tko mogao politički profitirati  i graditi svoju karijeru.

Foto: Thinkstock

 

Komentari
Share Button