Zagrebačka udruga Hrvatska uzdanica organizirala je tribinu „1941. u Jasenovcu, u svjetlu novih dokumenata“, na kojoj su nastupili članovi Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i njihovi gosti.
O pravnim temeljima za zatočenje u logoru govorio je dr. Stjepan Razum. Istaknuo je da u pravilu zatočenici nisu smjeli biti dovedeni u logor bez odluke o zatočenju i pripadajućih dokumenata. Po dolasku u logor uvođeni su u preciznu logorsku kartoteku.
Životne uvjete i opskrbu hranom zatvorenika u prvim mjesecima postojanja logora opisao je Igor Vukić.
“U jesen 1941. godine opskrbu su u suradnji s vlastima obavljale židovske bogoštovne općine iz Osijeka i Zagreba. Njihovi predstavnici dolazili su u Jasenovac na dogovor, potom su kupovali hranu, a logorska uprava podmirivala im je trošak prema podnesenim računima. Osim hrane, nabavljali su i obuću i odjeću te sredstva za rad poput strojeva za šivanje.
Načinima održavanja stege među stražarima logora bavio se Eugen Roca.
“Prema originalnim dokumentima pronađenim u Hrvatskom državnom arhivu, pripadnici logorske straže bili su u nekoliko slučajeva kažnjavani strijeljanjem zbog pljački u okolnim selima, samovoljnom uzimanju stvari od zatočenika, suradnje s partizanima i sličnih kaznenih djela.”
Poznate zatočenike Vlatka Mačeka i Vladu Singera istražio je Stipo Pilić.
“Maček i Singer jedno su vrijeme bili smješteni zajedno i vrijeme su kratili analizom političkih i ratnih zbivanja. Paradoksalno, Maček kao protivnik ustaškog pokreta pušten je iz logora u kućni pritvor, a 1945. mu je, uz opskrbu, omogućeno da otputuje na zapad. Židov Singer je pak bio dugogodišnji istaknuti član ustaškog gibanja. A život je završio u još nerazjašnjenim okolnostima u starogradiškom logoru”, istaknuo je.
O nekim brojčanim pokazateljima o jasenovačkom logoru govorio je Ante Periša. Podsjetio je da su u Sloveniji, Hrvatskoj i drugdje otkrivene stotine i stotine grobnica s ostacima poratnih partizanskih žrtava, dok su iskapanja na području Jasenovca pronašla relativno mali broj posmrtnih ostataka iz doba ratnog ustaškog logora.
Zaključak Tribine je da je “Jasenovac bio dobro uređen logor za protivnike države i skupinu Židova, u kojem nije bilo masovnih ubojstava”.
Zbog toga, a i zbog objavljenih dokumenata i drugih izvora koji pokazuju da službeni broj od 83.000 žrtava Jasenovca nema stvarne veze s onim što se ondje događalo, Periša je predložio da se uvede moratorij na održavanje komemoracija u Jasenovcu. Te da se uz državnu pa i međudržavnu podršku, krene u temeljito istraživanje jasenovačkih logora.
I. Jularić/foto:uzdanica
