Veliko znanstveno otkriće na kojem su radili Hrvati dr. Dragan Primorac i dr. Damir Marjanović

23 rujna, 2016 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

VODEĆI svjetski znanstveni časopis Nature danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta.



Dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala su postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike, (tzv. model iz Afrike, engl. Out of Africa – OoA): prvu prije 120.000 godina (xOoA) i drugu prije 75.000 godina (OoA).

GENETSKA ISTRAŽIVANJA POTVRDILA POSTOJANJE PRVE AFRIČKE MIGRACIJE ANATOMSKI MODERNOG ČOVJEKA KOJA SE DOGODILA PRIJE 120.000 GODINE

Rad u časopisu Nature objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijesti i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta.

U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem.

Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe suradnice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.    

Rezultati objavljeni u časopisu Nature po prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina. Da je ta migracija činjenica, koja je potvrđena i analizom genskog materijala, pokazuje podatak da moderni Papuanaci sadrže oko 2% genetičkog materijala, koji potječe iz perioda prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, a koja se dogodila prije 120.000 godina.

Navedeni rezultati predstavljaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s Afričkog kontinenta čiji su tragovi pronađeni u genetičkom materijalu danas živućeg čovjeka na području današnje Indonezije. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima.

S druge strane slijedeća migracija anatomski modernog čovjeka od prije 75.000 godina (OoA), najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu, gdje se anatomski moderni čovjek povremeno „miješao“ s Neandertalskom populacijom, da bi su daljim migracijama ka istoku dolazilo do kontakta i sa drugim starosjedilačkim populacijama  poput  Denisovske populaciju. To je uvjetovalo činjenicu da uz genetski materijal anatomski modernog čovjeka iz perioda xOoA, genom današnjeg Papuanaca sadrži i mješavinu genoma Neandertalca, ali i Denisovske populacije.

Rezultati objavljeni u današnjem časopisu Nature, na tragu su nedavnih otkrića vezanih proučavanje skeletnih ostatke ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru (Denisovski čovjek), čiji genom između ostalog sadrži i mješavinu genetskog materijala anatomski modernog čovjeka. Denisovski čovjek se očito iako genetski različit od modernog čovjeka ipak križao s precima anatomski modernih ljudi.

Prof.dr. Dragan Primorac: “Ovaj rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima »tzv. Balkanskog utočišta» te na prostoru «Ukrajinskog utočišta» preživjeli zadnje ledeno doba.

Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije”.

Prof.dr. Marjanović «Navedenim istraživanjima obogaćeno je naše znanje o migracijskim procesima naših predaka na globalnome planu, posebno u smislu detekcije „genetičkih tragova“ ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka, ali su stečene i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija», «Posebno je značajno da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH “ucrtani” u novokreirane “svjetske genetičke mape”.

Uz dvojicu navedenih znanstvenika u studiji su sudjelovale i njihove mlađe kolegice dr.sc. Vedrana Škaro iz Hrvatske, te kolegica dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Prof.dr.sc. Richard Villems iz estonskog Biocentra ističe “Sveukupno ovaj rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju naše evolucijske prošlosti i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije.»

Dr. sc. Toomas Kivisild: “Tijekom istraživanja, otkrili smo niz gena koji mogu biti povezani s metabolizmom i imunitetom što ih čini mogućim kandidatima ključnim za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije ljudi danas žive.”

Međunarodnu suradnju predvodili su dr.sc. Mait Metspalu iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomas Kivisildom i dr.sc.Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu, Velika Britanija.

Dr.sc. Mait Metspalu je istaknuo “Ovaj poduhvat su omogućili anonimni donori uzoraka i zajednički napor skoro stotinu istraživača iz 74 različite istraživačke grupe širom svijeta»

Dr.sc. Luca Pagani „I upravo to malo genetičke raznolikosti koju smo pronašli, a koja se penje do najmanje 2% genetičkog podrijetla modernih Papuanaca, potječe iz perioda ranijeg širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike“

Rezultati studija koje su provedene pod vodstvom dr. Reich i dr. Willerslev, objavljeni su u istom izdanju časopisa Nature, a također se odnose na razumijevanje širenja populacija izvan Afrike i naseljavanje Euroazije, Oceanije i Novog Svijeta. Sve tri studije se slažu da, svojim većim dijelom, genomi suvremenih ne-Afrikanaca ukazuju na ključno širenje anatomski modernih ljudi izvan Afrike, pred otprilike 75.000 godina.

Poveznica na rad (postat će aktivna nakon isteka embarga): http://dx.doi.org/10.1038/nature19792

Slika 1. Geografska distribucija sekvenciranih ljudskih genoma prikazanih u radu. Boje pokazuju različito geografsko podrijetlo.geografska-distribucija
Slika 2: Predloženi model migracije anatomski modernog čovjeka kao i njegove moguće interakcije s  Denisovskom i Neandertalskom populacijom

nature-africa

 

Maxportal/foto: arhvi


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •