Članica uprave PPD-a: Hrvatska neće ostati bez plina, zimu ćemo lako pregrmiti

8 studenoga, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Energetska kriza energiju je više no ikad postavila na egzistencijalne razine. O tome kakve su energetske perspektive Hrvatske, posebno po pitanju prirodnog plina, hoćemo li se smrzavati ili pak bankrotirati zbog preskupih energenata, za Poslovni hr.  govorila je s Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a,  najvećeg hrvatskog i regionalnog opskrbljivača plinom.

Hoće li Hrvatska uskoro ostati bez plina?

Ne. Hrvatska potrošnja je oko dvije i pol milijarde kubičnih metara godišnje. Osim vlastite proizvodnje, skladišta, interkonekcija i dugoročnih ugovora imamo i LNG terminal čiji je kapacitet sam za sebe više od dvije milijarde kubičnih metara. To znači, kada bi se dogodilo da dođe do smanjenja isporuke starim rutama, uz postojeću infrastrukturu naša zemlja ima dovoljne količine plina.

No, svakako podržavamo inicijativu koja potiče štednju energije. I sami smo posljednjih pet godina radili medijske kampanje koje educiraju i pozivaju na štednju energije. Primjećujemo da se za dostatne količine posebno brinu domaćinstva, ali mislim kako nema razloga za paniku.

Kakve su vam procjene po pitanju dostupnosti plina tijekom predstojeće zime?

Jako je teško procjenjivati, ono što mi možemo je pripremiti se za različite scenarije. Europa uvelike ovisi o ruskom plinu. Smanjena dostupnost će već visoke cijene dodatno podići, a to može utjecati na potrošnju i industrijskih potrošača.

Danas petrokemijska industrija ne radi i samim time ostaje više plina u sustavu. Takav crni scenarij za ostale industrije ne želimo niti gledati niti doživjeti. Plin se danas skladišti po cijeloj Europi unatoč visokim cijenama, tako da se iskreno nadamo kako neće biti problema s dostupnosti plina.

Kako procjenjujete poziciju Hrvatske u odnosu na ostatak EU?

Zbog LNG terminala i vlastite proizvodnje puno smo bliže izvoru plina tako da smo u boljoj poziciji u odnosu na zemlje regije.

Može li se procjenjivati cijena, barem za krajnje korisnike, bilo kućanstva bilo tvrtke?

Za hrvatska domaćinstva cijena plina je regulirana i računa se sukladno Metodologiji za izračun tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbu plinom. Dakle, cijena za domaćinstva do 01. travnja 2023. je 45,58 EUR/MWh NCV plus troškovi transporta, distribucije, skladišta i ostali troškovi.

Cijena za tvrtke, ako ta kategorija kupaca nije ugovorila fiksnu cijenu, računa se prema ‘forwardima’ (trenutne cijene za neki budući period) i ovisi o kretanju cijena na europskom tržištu koje je izuzetno volatilno te se u posljednjih nekoliko mjeseci cijena kretala između 85 EUR/MWh GCV do razina od 315 EUR/MWh. Pratimo događanja i utjecaj istih na cijene te na temelju toga donosimo procjene o cijenama u bližoj budućnosti.

Početkom 2021. prosječna cijena plina na burzama bila je 19 eura, a sredinom rujna ove godine 315 eura za MWh 

Moram priznati kako je poprilično nezahvalno predviđati cijene. Ono što smo nekada smatrali pravilima koja utječu na promjenu cijene, danas definitivno više ne vrijedi. Kao i svi, priželjkujemo stabilizaciju tržišta, a do tada upravljamo portfeljima najbolje što znamo.

Kao veliki problem tijekom ljeta se spominjala neadekvatna popuna skladišta plina, posebno u Njemačkoj i nekim EU zemljama. Kako procjenjujete situaciju po tom pitanju, kako u Hrvatskoj, tako i široj regiji? Uz to sve je upitnije što će biti sa Sjevernim tokom 1, a sve češće se spominje i mogućnost interventnog korištenja Sjevernog toka 2. Kako procjenjujete situaciju po tom pitanju te kako bi se ona mogla odraziti na Hrvatsku i širu regiju?

Europska je komisija u svrhu smanjenja ovisnosti o ruskom plinu definirala uredbe vezane za ciljeve popunjenosti skladišta plina u Europi. Prema njoj, članice EU dužne su osigurati da se do 1. studenog svake godine ispuni cilj popunjenosti plinskih skladišta koji je za 2022. godinu 80% kapaciteta, a cilj svake sljedeće godine je 90% kapaciteta.

Već krajem kolovoza skladišta su bila izuzetno dobro popunjena u svim zemljama zapadne Europe. Njemačka je bila na više od 80% popunjenosti skladišnih kapaciteta, u odnosu na godinu prije kada je u isto vrijeme bila na 56%. Francuska, Italija i Nizozemska su također vrlo bitne zemlje na plinskoj karti Europe.

Njihova razina zapunjenosti je 70-90% krajem kolovoza, u prosjeku 15% više u odnosu na godinu prije i znači da će zasigurno ispuniti ciljeve EK. Što se regije tiče, hrvatsko skladište je bilo na 70%, a mađarsko na 60% kapaciteta, tako da će do početka ogrjevne sezone sva skladišta sigurno biti puna.

U kombinaciji s maksimalno zakupljenim kapacitetima na Krku i kapacitetima kojima raspolažemo na ostalim interkonekcijama smatramo da nema razloga za strah i procjenjujemo da će zima ipak biti manje turbulentna od trenutnih najava.

Što se tiče Sjevernog toka 1 i 2, Hrvatska se opskrbljuje drugim pravcima i ta zbivanja ne utječu na opskrbu. Međutim, jako utječu na cijene i na taj način se odražavaju na nas.

Koja je pri tome pozicija PPD-a? Hoćete li imati čime trgovati?

PPD je prisutan na burzama i u Mađarskoj, Italiji, Austriji, Rumunjskoj za sva kratkoročna trgovanja na dnevnim razinama. Dok burze rade mi ćemo trgovati na burzama. Osim dugoročnih ugovora mi imamo zakupljene kapacitete na LNG terminalu, dovozimo lng i trgujemo istim tako da smo si time osigurali dodatni izvor za trgovanje.

Premijer Plenković je nedavno najavio veliko povećanje hrvatskih LNG kapaciteta, ali isto tako i onih transportnih. Što očekujete od toga?

Povećanjem kapaciteta terminala nužno je povećati kapacitete transporta. Hrvatska postaje važno plinsko čvorište za ovaj dio Europe, što je na dobrobit svih, a pogotovo za našu zemlju. Razvoj infrastrukture, prihodi od tranzita, carinski prihodi, dolazak novih sudionika i razvoj konkurencije u pravilu bi trebali donijeti dobro za naše korisnike, odnosno potrošače.

Teško je danas sa sigurnošću predviđati situaciju s cijenama plina no usudila bih prognozirati da ćemo imati konkurentnije uvjete u odnosu na druga tržišta, a ono što je danas najvažnija stavka i dodatnu sigurnost u opskrbi.

Počelo se spekulirati da se u Hrvatskoj razmišlja o pokretanju burze plina. Kako gledate na tu inicijativu, koliko je realna, a u konačnici i smislena u datim okolnostima? Da li je to uopće usporedivo s nečim poput TTF-a i Baumgartena?

Podržavamo inicijativu pokretanja plinske burze u Hrvatskoj. Pokretanje plinske burze bi rezultiralo pozitivnim promjenama za sve sudionike tržišta plina, od trgovaca plinom do krajnjih kupaca odnosno hrvatskih potrošača plina. Plinska burza bi privukla veći broj trgovaca plinom na naše nacionalno tržište, što bi posljedično rezultiralo većom ponudom, odnosno odabirom za kupce plina.

U tim okolnostima bi svi sudionici tržišta plina imali uvid u cijene plina kojima se trguje na burzi koja je lokacijski bliža, što bi bio značajan pomak s obzirom na ti da se trenutno prilikom ugovaranja prodaje plina cijene referiraju najčešće na austrijsku burzu CEGH ili nizozemsku burzu TTF.

Nova plinska burza u našoj regiji omogućila bi još jedan oblik arbitraže među državama, što bi potaknulo maksimalno korištenje kapaciteta transportnog sustava, a to može dovesti do smanjenja cijena transporta. Plinska burza je ujedno i preduvjet za tranziciju Hrvatske iz konačnog odredišta za plin iz Mađarske i Slovenije, u plinsko čvorište te mjesto arbitraže za hrvatske kupce te kupce iz regije zainteresirane za korištenje LNG terminala.

Pokretanje plinske burze u Hrvatskoj će svakako biti još jedan korak k daljnjem razvoju i unaprijeđenu plinskog tržišta, što su ključne postavke i preduvjeti za konkurentno i likvidno tržište plina.

Možete nam reći par riječi o vašim ukupnim energetskim operacijama – gdje ste sve, s čim, koliki udio vam je Hrvatska?

Naša baza je domaće tržište iako u Hrvatskoj ostvarujemo tek 20% našeg prihoda. Imamo jako lijep portfelj u Italiji i Mađarskoj, gdje opskrbljujemo i prodajemo plin drugim opskrbljivačima i krajnjim kupcima. Osim toga, prisutni smo na burzama u Austriji, Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj kojima kreiramo dodatnu vrijednost našem portfelju.

Putem naše tvrtke u Švicarskoj ostvarili smo partnerske odnose s trading kompanijama i bankama te si osigurali proizvode koje na žalost ni danas ne možemo dobiti kod domaćih banaka a vezano na hedgiranje (premošćivanje rizika, op.a) i financijsko hedgiranje.

Nedavno je objavljeno da ste potpisali sporazum o suradnji s Avenirom britansko-norveškom tvrtkom koja posluje na ‘small-scale’ LNG tržištu?

Tako je, to je segment poslovanja koji dosad u Hrvatskoj nije postojao, no prošle smo godine pokazali da u Hrvatskoj imamo znanje i tehničke mogućnosti i za njega. Radi se o opskrbi LNG-jem korisnika izvan plinovodne mreže, prije svega brodova i kamiona s pogonom na LNG te manjih industrijskih pogona. Potreba postoji u zemljama regije, vjerujemo da je potencijal velik, ali to tržište s našim partnerom tek trebamo istražiti.

PPD je lani ostvario veliki skok prihoda što vas stavlja na 2. mjesto po ukupnim prihodima, iza Ine. Za očekivati je da ćete već ove godine postati lideri. Kako komentirate takav rast, koliko je on uzrokovan nekim naporima i poslovnim modelom same tvrtke, a koliko nekim objektivnim okolnostima na energetskom tržištu. U konačnici, koliko taj rast cijena utječe na vašu profitabilnost, a koliko na drugoj strani iziskuje neka veća financijska naprezanja?

Velikim dijelom porast prihoda uzrokovan je velikim porastom cijene energenata. No, to za nas znači da smo trebali uložiti značajno veća obrtna sredstva da bismo mogli poslovati i skladištiti plin i time osigurati isporuke svojim kupcima. Tijekom 2021. i 2022. godine cijena plina ekstremno je rasla. Početkom 2021. g. prosječna cijena plina na plinskim burzama iznosila je oko 19 EUR/MWh dok je sredinom rujna 2022. dosegnula 315 EUR/MWh.

No, moram istaknuti da je rast prihoda PPD-a također rezultat razvoja poslovanja na LNG tržištu uz istovremeno izniman rast prodaje plina na drugim europskim tržištima, na kojima ostvarujemo 80% svojih prihoda.

Hoćemo li biti lider, nije nam u fokusu. Zbog općeg porasta cijena, prihodi svima rastu. Naš je glavni cilj zadržati stabilnost poslovanja i sigurnost opskrbe naših kupaca u ovom vrlo izazovnom razdoblju.

Foto: PPD




Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •