Kako nas varaju: Gdje su nestale kovanice od jedne lipe i zašto nam ih ne vraćaju u trgovinama

listopad 19, 2017 maxportal
Share Button

U optjecaju bi trebalo biti tridesetak kovanica od jedne lipe po svakom stanovniku Hrvatske, no činjenica je da ih blagajne nemaju.



U zemlji je 126 milijuna kovanica od jedne lipe i 84 milijuna onih od dvije lipe, a kad bi se ti novčići ravnomjerno podijelili građanima Hrvatske, svatko bi dobio po 50 novčića, piše Slobodna Dalmacija

Znamo da je ta masa kovanica teška 166 tona, što je težina 22 prosječna afrička slona. Da nam se zemljom kreće takvo krdo slonova, vjerojatno bi ga netko i vidio. Ali, kad krdo raspršite u malešne kovanice na kojima su kukuruzi i vinova loza, odnosno kovanice od jedne lipe kojih je 88 tona i dvije lipe, kojih je 78 tona, onda postaje nevidljivo.

Potpisnica ovog teksta nekoliko je puta vidjela taj najsitniji sitniš u cijelom svom životu, a blic anketa s kolegama i poznanicima dala je slične rezultate. Samo je kolega koji kupuje u jednom njemačkom lancu kazao da mu svaki put uzvrate kovanicama od jedne i dvije lipe.

Svi kupujemo u trgovinama proizvode koji koštaju određenu svotu kuna i još po 49, 58 i 99 lipa. Nezaokruživanje cijena psihološki je trik koji bi trebao potaknuti kupnju jer se nešto čini jeftinijim kad košta 2,99 kuna ili 299 kuna nego kad je cijena zaokruženih tri ili 300 kuna. Čini se jeftinijim, ali se naplaćuje kao da je cijena zaokružena, jednu ili dvije lipe nam ne uzvraćaju. Ruku na srce, rijetki je i traže.

Da je traže, možda kovanice od jedne i dvije lipe ne bi bile kao Nessie, ono čudovište iz Loch Nessa, jezera na sjeveru Škotske. Rijetki se zaklinju da su vidjeli Nessie, a mnogi je traže stoljećima… Po nekim procjenama kupci tako godišnje ostave svojih od milijun do dva milijuna kuna trgovcima. Lipa po lipa koju ostave u trgovinama plaćajući račune koji završavaju na 59 ili 99 lipa znače veliku svotu na godišnjoj razini.

Kad smo pitali Hrvatsku narodnu banku (HNB) gdje su te silne lipe, tih 210 milijuna kovanica od jedne i dvije lipe na koje otpada 12 posto svih kovanica u zemlji, kazali su nam sljedeće:

– Ako gledamo količine kovanog novca apoena jedne i dvije lipe u optjecaju, navedene količine mogu biti raspoređene u blagajnama banaka, blagajnama trgovačke mreže i ostalih poduzeća, novčanicima i štednim kasicama građana Republike Hrvatske i ostalih zemalja, a određene količine su vjerojatno završile neraspoređene i odbačene.

Svakako treba uzeti u obzir i da je Hrvatska turistička zemlja, time postoji i mogućnost da je dobar dio kovanog novca iznesen iz zemlje, iako je to nemoguće kvantificirati. Vjerojatno kad bismo svi cijenili i ove najmanje apoene i redovno ih uzimali, odnosno njima plaćali u trgovinama, tog osjećaja pomanjkanja ne bi bilo – navodi Dejana Rebernik iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.

Objašnjava nam da trgovci za potrebe poslovanja redovno naručuju od svojih banaka određenu strukturu apoena, pa tako i onih najmanjih. U gotovinskim centrima banaka i HNB-a raspoložive su dostatne količine gotovog novca svih apoena, a HNB prosječno godišnje za podmirivanje potreba optjecaja kovanog novca izda oko sto milijuna komada kovanog novca, a ove su godine u optjecaju ubacili nove količine kovanica od jedne i dvije lipe.

– HNB je krajem 2016. godine donio odluku o proizvodnji dodatnih količina kovanog novca od jedne i dvije lipe te je iste otkovao i pustio u optjecaj tijekom siječnja 2017. godine s oznakom godine kovanja 2009. godine – kažu u Direkciji za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.

Dok Talijani od iduće godine više neće koristiti kovanice od jednog i dva centa, a pet centi bit će im najsitnije kovanice, te će sve cijene biti zaokružene, dotle neke članice EU-a razmišljaju o istom potezu, a drugdje, u Belgiji, Finskoj, Nizozemskoj i Irskoj, cijene često zaokružuju da bi se izbjeglo korištenje sitnih kovanica.

Zaokruživanje cijena ne običava se samo zbog potrošača, nego i činjenice da je proizvodnja takvog novca skupa, jednako kao i baratanje tim kovanicama.

Iz Hrvatske narodne banke ističu da je prosječna cijena izrade jedne kovanice 22 lipe. U kovanicama je u zemlji trenutačno više od milijarde kuna. Točno 1,4 milijarde kuna vijede sve kovanice kuna i lipa u zemlji.

– Prosječna cijena izrade svih apoena kovanog novca kune i lipe za razdoblje 1994. godine do 2016., po jednom komadu kovanog novca (pločice i otkov), iznosila je 22 lipe, dok ukupno plaćena cijena izrade iznosi 33 posto nominalne vrijednosti ukupno izrađenog kovanog novca. Pritom je cijena izrade kovanog novca od jedne lipe uobičajeno bila 7,7 puta veća od nominalne vrijednosti, dok je cijena izrade apoena od dvije lipe bila 4,4 puta veća od nominalne vrijednosti – veli Dejana Rebernik.

Možete i u zatvor…​

Neki lipe bacaju jer su im presitne da bi se bavili njima, drugi ih uništavaju i buše koristeći ih kao matice… Sve su to prekršaji zbog kojih se može zaglaviti iza rešetaka. Iz HNB-a kažu da je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana za osobe koje na javnome mjestu namjerno unište, oštete ili omalovažavaju domaći novac u optjecaju.

Milijarde u lipama​

2,28
milijardi kovanica vrijednih 1,4 milijarde kuna bilo je u optjecaju krajem rujna
1,74
milijarde komada svih kovanica su lipe na koje otpada 77 posto ukupne količine kovanica u optjecaju

Pune vreće​

1 lipa – 126 milijuna kovanica vrijednih 1,3 milijuna kuna
2 lipe – 84 milijuna kovanica vrijednih 1,7 milijuna kuna
5 lipa – 365 milijuna kovanica vrijednih 18 milijuna kuna
10 lipa – 532 milijuna kovanica vrijednih 53 milijuna kuna
20 lipa – 405 milijuna kovanica vrijednih 81 milijun kuna
50 lipa – 236 milijuna kovanica vrijednih 118 milijuna kuna

Nisu ni jeftine​

22 lipe – prosječna cijena jedne kovanice
7,7 lipa stoji proizvodnja kovanice od jedne lipe

R.I. /foto:press

 

Komentari
Share Button