Država će ove godine potrošiti 745 milijuna eura više nego što je prvotno planirano. Prihodi istodobno rastu još snažnije – za 853 milijuna eura.
Vlada je rebalansom državnog proračuna za 2026. povećala planirane prihode za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi eura, dok rashodi rastu za 745 milijuna, na 40,6 milijardi eura. Više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava usmjerava se na mirovine i mirovinska primanja, plaće u državnim i javnim službama te socijalne i rodiljne naknade.
Unatoč rastu rashoda, manjak državnog proračuna smanjuje se za 108 milijuna eura, s prvotno planiranih 4,123 milijarde na 4,016 milijardi eura. Vlada je rebalans u petak prihvatila i uputila u saborsku proceduru.
PDV donosi 676 milijuna eura više od plana
Povećanju proračunskih prihoda najviše doprinose porezni prihodi, koji se u odnosu na dosadašnji plan povećavaju za 527,6 milijuna eura, te doprinosi, koji rastu za 171,7 milijuna eura.
Posebno snažno rastu prihodi od PDV-a. Nova projekcija za 2026. iznosi 13,6 milijardi eura, čak 676 milijuna više nego što je dosad bilo planirano.
Ministar financija Tomislav Ćorić taj rast povezuje s osobnom i turističkom potrošnjom, investicijama te drugim komponentama domaće potražnje. Povećavaju se i prihodi od poreza na dobit.
S druge strane, prihodi od imovine smanjuju se za 29,2 milijuna eura, dok se prihodi od posebnih poreza i trošarina smanjuju za oko 226 milijuna eura.
Više od 600 milijuna za mirovine, plaće i naknade
Najveći dio dodatnih rashoda povezan je sa životnim standardom građana.
Prema Ćorićevim riječima, više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava koristi se za mirovine i druga mirovinska primanja, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalne i rodiljne naknade.
Kada se rashodi raščlane po pojedinim stavkama, za socijalne pomoći i naknade planira se 226,8 milijuna eura više, dok rashodi za zaposlene u obrazovanju rastu za 188,9 milijuna eura.
Dodatnih 163,9 milijuna eura odlazi na kamate povezane s upravljanjem javnim dugom, a 143,8 milijuna na podmirenje naknada za energente.
Najveći financijski plan nakon rebalansa ima Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ukupno 13,3 milijarde eura. Slijede Ministarstvo zdravstva s 5,3 milijarde te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s pet milijardi eura.
Još 245 milijuna za obranu, energetsku obnovu i promet
Uz izdvajanja koja izravno utječu na primanja i standard građana, rebalansom se dodatno povećavaju sredstva za razvojne projekte.
Za strateške i razvojne prioritete predviđeno je 245 milijuna eura više, prije svega za jačanje obrambenih sposobnosti, energetsku obnovu i prometnu infrastrukturu.
Više od 140 milijuna eura dodatno će se tijekom ove godine izdvojiti i za provedbu 11. Vladina paketa mjera za zaštitu životnog standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, donesenog zbog posljedica krize na Bliskom istoku.
Paket obuhvaća, među ostalim, mjere povezane s cijenama energije i zaštitom građana i poduzetnika od rasta troškova.
Lokalnoj samoupravi povećava se prostor za zaduživanje
Rebalans donosi promjenu i za gradove, općine i županije koje provode snažan investicijski ciklus, ponajprije projekte financirane kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Manjak konsolidirane lokalne države prema novoj projekciji raste sa 144 na 275 milijuna eura.
Zbog povećanih investicijskih potreba jedinicama lokalne i područne samouprave podiže se ukupno ograničenje zaduživanja s dosadašnjih pet na najviše šest posto ostvarenih prihoda poslovanja.
Državni proračun u minusu četiri milijarde, deficit opće države 2,9 posto BDP-a
Važno je razlikovati manjak samog državnog proračuna od deficita opće države koji se koristi za praćenje europskih fiskalnih pravila.
Manjak državnog proračuna prema novom planu iznosi 4,016 milijardi eura, odnosno približno četiri posto očekivanog BDP-a, i za 108 milijuna eura manji je nego u izvornom planu.
Kada se uključe lokalna država, izvanproračunski korisnici i ostale pravne osobe koje ulaze u sektor opće države, Vlada očekuje da će deficit opće države iznositi 2,9 milijardi eura, odnosno 2,9 posto BDP-a.
Time bi Hrvatska ostala ispod referentne europske granice od tri posto BDP-a.
Izvanproračunski korisnici, među kojima su Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HZZO, Hrvatske autoceste i željezničke kompanije, trebali bi zajedno ostvariti manjak od oko 58 milijuna eura.
Javni dug pada na 55,5 posto BDP-a
Udio javnog duga u BDP-u trebao bi se nastaviti smanjivati. Nakon 56,3 posto na kraju 2025. godine, Vlada očekuje njegov pad na 55,5 posto BDP-a do kraja ove godine.
Takvom smanjenju omjera pomaže i rast gospodarstva. Ministarstvo financija očekuje da će nominalni hrvatski BDP tijekom 2026. prvi put premašiti 100 milijardi eura, dok se realni gospodarski rast procjenjuje na oko 2,4 posto.
Država smanjuje plan zaduživanja u inozemstvu
Uz rebalans Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna kojima se mijenjaju planirani okviri zaduživanja.
Planirani iznos zaduživanja države na inozemnom tržištu smanjuje se za 1,5 milijardi eura, na najviše 7,6 milijardi eura. Planirane otplate glavnice državnog duga iznosit će oko 3,1 milijardu eura.
Istodobno se za izvanproračunske korisnike planirano zaduživanje povećava s 1,5 na 1,9 milijardi eura, dok planirane otplate glavnice rastu s 1,5 na 1,8 milijardi eura.
Rebalans i prateće zakonske izmjene sada idu u Hrvatski sabor.
Hina/Foto: Roman Synkevych/Unsplash
