U Hrvatskoj 1,64 milijuna zaposlenih, 5.000 više nego godinu ranije. Na burzi 154.000

travanj 14, 2019 maxportal
Share Button

U Hrvatskoj je u zadnjem tromjesečju prošle godine bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je oko pet tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao za 46 tisuća, na 154 tisuće osoba, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).



DZS rezultate Ankete o radnoj snazi, koja mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva, objavljuje u tromjesečnoj dinamici, a temelji se na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti.

Po podacima iz Ankete, u četvrtom je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na treći kvartal ( vrijeme turističke sezone) manje za 45 tisuća.

Usporedba broja zaposlenih na godišnjoj razini, u odnosu na četvrti kvartal 2017. godine, pokazuje da je u zadnjem lanjskom kvartalu zaposlenih bilo oko pet tisuća više.

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine iznosila je 46,6 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 1,3 postotna boda.

U odnosu na četvrto tromjesečje 2017. godine stopa zaposlenosti je u zadnjem lanjskom kvartalu blago porasla, za 0,3 postotna boda.

Stopa nezaposlenosti, koja je u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosila 8,6 posto, je na tromjesečnoj razini porasla za 1,3 postotna boda, dok je na godišnjoj snižena za 2,3 postotna boda.

Po podacima iz Ankete, u četvrtom je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bilo 3,526 milijuna radno sposobnog stanovništva (starijih od 15 godina), od čega je 1,798 milijuna aktivno, a 1,728 milijuna neaktivno stanovništvo.

Statistika pritom pokazuje da broj radno sposobnog stanovništva od zadnjeg tromjesečja 2017. iz kvartala u kvartal pada. Tako je u zadnjem tromjesečju prošle godine broj radno sposobnog stanovništva bio manji za tri tisuće, dok je u odnosu na zadnje tromjesečje 2017. godine manji za 14 tisuća.

Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu, u četvrtom tromjesečju prošle godine tako je iznosila 51 posto, što je za 0,6 postotnih bodova manje nego tromjesečje prije, a jedan postotni bod manje nego u zadnjem tromjesečju 2017. godine.

DZS je prve podatke iz Ankete o radnoj snazi objavio krajem ožujka u statistici u nizu, koja sadrži duže serije podataka te omogućuje i usporedbu na razini cijele godine.

U krajem prošlog tjedna objavljenoj analizi tih podataka analitičari Raiffaisenbank Austria (RBA) su zamijetili da zaokružena statistika na razini cijele 2018. godine “upućuje na poboljšanje indikatora Ankete o radoj snazi odnosno rast stope zaposlenosti s 45,8 na 46,9 posto te smanjenje stope nezaposlenosti s 11,2 na 8,3 posto”.

Po tumačenju analitičara RBA, pad prosječne stope nezaposlenosti u prošloj godini posljedica je prvenstveno smanjenja broja nezaposlenih (za 25,7 posto), dok je aktivno stanovništvo zabilježilo pad od 1,2 posto, na razinu od 1,807 milijuna (prosjek cijele 2018. godine).

U prošloj je godini prosječan broj zaposlenih zaposlenih zabilježio godišnji rast od 1,8 posto, dosegnuvši 1,655 milijuna, izračun je analitičara RBA.

“Iako podatak o rastu broja zaposlenih ohrabruje treba uzeti u obzir da broj zaposlenih raste po blagim stopama posljednjih pet godina te da je prosječan broj zaposlenih još uvijek na 6,5 posto nižim razinama u odnosu na 2008. godinu. Istovremeno broj nezaposlenih se nastavlja smanjivati četvrtu godinu za redom, dok su dvoznamenkaste negativne godišnje stope rasta prisutne posljednje tri godine”, navode iz RBA.

To je, dodaju, djelomično odraz emigracijskog trenda, ali i negativnih demografskih kretanja.

“Naime, tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva (devetu godinu za redom). Uz to, Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a”, istaknuli su analitičari RBA u nedavnom komentaru podataka iz Ankete o radnoj snazi.

R.I./Hina/Foto:ilustracija shutterstock

 

Komentari
Share Button