U emisiji HTV-a Otvoreno na temu porezna reforme govorili su su ministar financija Marko Primorac, saborski zastupnik (SDP) Branko Grčić, gradonačelnik Dubrovnika (HDZ) Mato Franković i saborski zastupnik (Možemo!) Damir Bakić.
Primorac: Plaće će rasti svima
Ministar financija Marko Primorac rekao je kako planirano povećanje plaća ne ovisi baš sve o jedinicama lokalne samouprave.
“Plaća će svakako uslijed ovog rasterećenja rasti svima. Kada govorimo o plaćama, o obračunu plaće i rasterećenju plaće, mi smo formulirali i konceptualizirali ovaj reformski iskorak kroz tri stupa. Jedan stup je doprinosi za mirovinsko osiguranje (prvi stup), drugi stup odnosi se na povećanje osnovnog osobnog odbitka i odbitka uzdržavane članove obitelji i treći stup je spajanje prireza i poreza na dohodak”, objasnio je ministar.
“Kroz drugi stup – povećanje osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove rast će, kao što je to i u prethodnim krugovima porezne reforme bilo, plaća onima koji imaju srednje i više plaće. Što se tiče građana s nižim primanjima, onima koji su nažalost uvijek ostajali po strani u tim iskoracima, sada smo pronašli jedan novi mehanizam.
To je smanjivanje osnovice za doprinose za mirovinsko osiguranje i na taj način kroz ovaj reformski iskorak rast će plaće i onima s najnižim plaćama, a to je dominantno bio i cilj ovog zahvata. Treći stup nema izravno veze s povećanjem plaće, odnosno rasterećenjem plaće. To je onaj stup koji je prepušten jedinicama lokalne samouprave. On ima nekoliko svojih podciljeva – jedan je rasterećenje, odnosno pojednostavljenje sustava – umjesto dva nameta imate jedan”, dodao je.
“Osim toga, cilj je povećanje fiskalne autonomije jedinice lokalne samouprave i cilj je povećanje fiskalne decentralizacije. Jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj su i do sada imale nekoliko različitih poreza na koje su mogli utvrđivati porezno opterećenje u određenim stopama, u određenim rasponima koje je utvrdila središnja država. Sada će to moći i za porez na dohodak.
Porez na dohodak je dominantno izvor financiranja jedinica lokalne samouprave, pa recimo to tako da su one utvrđivale većinu tih stopa za većinu tih lokalnih poreza, a za porez na dohodak koji im čini otprilike oko 80% poreznih prihoda, stopu je, i sve ostale elemente oporezivanja, utvrđivala središnja država. I onda naravno kod svakog kruga rasterećenja dolazi do tih, mi to kažemo, negativnih okomitih eksternalija, gdje zapravo središnja država nešto čini, rasterećuje, a jedinice lokalne samouprave snose na neki način teret tog rasterećenja, jer građani plaćaju porez na dohodak u lokalnim jedinicama i to je njihov prihod”, istaknuo je Primorac.
Grčić: Što očekivati od tri stupa porezne reforme?
Branko Grčić (SDP) u Otvorenom je iznio kritike na račun porezne reforme te pojasnio što se po njemu može očekivati od ova tri stupa porezne reforme.
“U ovom dijelu u kojem se ukida prirez na porez na dohodak treba očekivati da će lokalne samouprave, u okviru ovih ponuđenih povećanih stopa poreza na dohodak, napraviti kompenzaciju. To znači da definitivno ne treba očekivati da će po tom osnovu uopće plaće rasti”, rekao je.
“Druga stvar je ova priča oko osobnih odbitaka gdje je pomak minimalan, dakle tu se svega 30-40 eura povećava osnovica osobnog odbitka i ne treba očekivati isto tako veliko povećanje plaća. Kao što smo čuli, tek nekakva jednoznamenkasta povećanje plaće, čini mi se u prosjeku sedam eura. Raspon je opet vrlo uzak i jednostavno znači nedovoljno povećanje plaća, dodao je.
“I ono treće, gdje se u startu možda čak i složio s ovim što ministar govori da je to možda bio jedini način da se najmanje plaće u državi ipak nešto korigiraju. Međutim, ne bih se složio s metodom. Mi se sad odričemo zapravo jednog dijela uplata doprinosa, koje su bile vezane za ime i prezimena, i država na sebe preuzima te uplate. Kad gledate naš mirovinski sustav, on je poprilično razoren u ovom trenutku. Mirovine su izuzetno male, svako diranje u sustav dodatno stvara određene nestabilnosti i niti ovo neće puno pomoći.
Osim toga, činimo cijeli sustav oporezivanja složenijim nego što je on dosad bio. A efekt je negdje u prosjeku povećanja tih najmanjih plaća na koje se sada ne plaća porez na dohodak niti prirez, nekih 17 eura. Znači, u rasponu od 1 do 40 eura. Prosjek je 17 eura, vi ste to pokazali na prezentaciji, ali od jedan do 40 eura je po onoj skali koju ste pokazali. Ni tu nema nekog velikog pomaka”, naglasio je Grčić.
Bakić: Utjecaj ukidanja prireza u gradu Zagrebu
Damir Bakić rekao je kako su porez na dohodak i prirez su prihodi lokalne samouprave, dakle prihodi gradova.
“Gradovi ovim potezom ostaju bez prihoda po dvije osnove. Prvo, uklanjanjem prireza i drugo, smanjenjem ukupne mase oporezivog dohotka, jer se naravno povećava osobni odbitak.
Kad govorimo samo o uklanjanju prireza na godišnjoj razini, to za grad Zagreb znači oko 130 milijuna eura. Kad govorimo o smanjenju ukupne mase, dakle porezne osnovice na koju se porez plaća, naravno ovaj čas je vrlo teško dati preciznu kalkulaciju, jer su potrebni precizni podaci, ali po našim procjenama radi se od 40-50 milijuna eura. Jedno s drugim je apsurdno veliki novac, ali bit će najbolje da kažemo ovako: jedno i drugo za grad Zagreb znači jedan i pol mjeseca redovitih gradskih prihoda. Dakle, ovim potezima grad Zagreb bi, ne učini li ništa, ostao bez jednog i pol mjesečnog redovitog prihoda”, objasnio je.
“Naravno, u toj situaciji nema ni govora o nekom povećanju lokalne autonomije, kako kaže ministar, dakle nema govora o fiskalnoj autonomiji, o nekom povećanju fleksibilnosti. Mi evidentno ne možemo dopustiti da smanjimo razinu ili obuhvat komunalnih usluga, da smanjimo obuhvat obnove infrastrukture, izgradnju vrtića, sve što gradske funkcije jesu.
Mi ćemo morati kompenzirati taj prihod. Jedino kako ga možemo kompenzirati, možemo kompenzirati ovaj dio koji nastaje uklanjanjem prireza, i to tako da podignemo stope poreznog dohotka do maksimalne mjere koju je danas Vlada deklarirala. Plaće će se povećati Zagrepčanima po drugoj osnovi. Ta osnova po kojoj se plaće povećavaju povećanjem osobnog odbitka ona svakako ostaje. Mi moramo kompenzirati izgubljeni prihod. Moramo se savjetovati s koalicijskim partnerima i u konačnici je to odluka koju donosi Gradska skupština. No jasno je da s ovako velikim prihodnim gubitkom niti jedna lokalna samouprava ne može opstati”, naglasio je Bakić.
Franković: Izgubili smo fokus na ono što je bitno – na građanina
Gradonačelnik Dubrovnika (HDZ) Mato Franković, koji je u svojem izbornom programu obećao da će ukinuti prirez koji je u tom gradu 10 posto rekao je kako cijelo vrijeme slušamo o tome kako će kroz ovu poreznu reformu gradovi izgubiti.
“Razni gradonačelnici plaču nad svojom sudbinom. Razmišljajući o svemu, a znajući zapravo koja je bit porezne reforme, a to je da oni koji imaju najmanje plaće dobiju više, izgubili smo fokus na ono što je bitno, a to je na građanina, na čovjeka i počeli smo razmišljati sami o sebi i to je vrlo, vrlo loše. I onda kada čovjek vidi da nas nazivaju nas, gradonačelnike, lokalnim šerifima i slično, zapravo, iz ovakvog ponašanja pojedinih gradonačelnika imaju puno pravo to raditi”, istaknuo je.
“Apsolutno se ne slažem s ovim što je prethodno izneseno vezano za grad Zagreb pa i za sve ostale gradove u Hrvatskoj. Prirez je porez na porez i došlo je vrijeme da se on ukine. Jednako kao što je došlo vrijeme da i jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi, revidiraju cijeli niz svojih programa, onih koji imaju socijalne komponente ili oni koji nemaju nikakve komponente i zapravo se usmjere direktno na građanina onog kojemu je pomoć potrebna na ovaj ili onaj način, nadstandardne usluge dapače, u onoj mjeri u kojoj jedinice lokalne samouprave to mogu ispoštovati.
Na taj način bježimo od onoga što se godinama nosilo kroz program raznih gradonačelnika, a to su populističke mjere – daj gratis ovo, daj ovo, daj ono i na takav način su se trošili proračunski prihodi”, rekao je Franković.
Dodao je kako iz svog šestogodišnjeg iskustva zna da niti jedna Vlada dosad na ovaj način nije pratila razvoj jedinica lokalne samouprave.
“Cijeli niz poreznih reformi od 2017. do danas povećao je značajno prihode jedinica lokalne samouprave. Paralelno su nam omogućili cijeli niz dodatnih prihoda kroz neke druge zakonske akte – zakon o žičarama, pa što se tiče Dubrovnika prihod od ‘cruise’ takse, očekujemo i eko taksu od zakona u turizmu. Imamo dakle neke nove prihode koje smo dobili pa postoji cijeli niz elemenata kako i na koji način konsolidirati proračune jedinica lokalne samouprave.
Također tu je i razvojna komponenta i ona je ta koja najviše pokreće gradove i mijenja gradove. Ona u Hrvatskoj ide uz jaku podršku Vlade kroz razne programe financirane EU fondovima, ali i paralelno sufinancirane nacionalnim sredstvima. Vidimo u Zagrebu autobuse, tramvaje, vidimo u Dubrovniku i drugim gradovima aglomeracije. To je uistinu velika razvojna komponenta.
Moramo biti realni i ako nam je cilj i fokus građanin i ako smo mi izabrani da bi služili građanima ne možemo biti protiv one mjere koja donosi veći prihod građanima, bilo to euro-dva, pet 50 ili 55 oni su veći i to je važno. Ne treba plakati nad svojom sudbinom jer eto izgubit ćemo neke novce. Nema veze, snaći ćemo se jer smo izabrani da se snađemo”, naglasio je Franković.
‘Grad Zagreb ne može bez odgovarajuće kompenzacije’
Ministar Primorac se osvrnuo na teze koje je iznio Bakić.
“Mislim da je jako važno i u javnosti to demistificirati i pojasniti građanima da znaju što se događa. Što se tiče spajanja prireza i poreza na dohodak, tu grad ne gubi ništa. Dakle, to je teza koja jednostavno ne stoji. Grad Zagreb je do sada imao stopu poreza na dohodak i imao je maksimalni prirez. Sada će umjesto poreza na dohodak i maksimalnog prireza moći imati maksimalnu stopu poreza na dohodak. Ostat će na istome i građanima će biti isto opterećenje s tog osnova. Nemojte zaboraviti da još uvijek imamo dva stupa po kojima svakako ljudima rastu plaće”, istaknuo je Primorac.
Bakić je odmah odgovorio Primorcu.
“Mi ne pristajemo na tezu da je ovo prilika da gradovi budu konkurenti, da se time povećava konkurentnost lokalne samouprave. Mi takvu konkurentnost niti mislimo da je dobra, niti je želimo. Mi želimo imati subvencionirani gradski prijevoz, mi želimo imati subvencionirane cijene vrtića, mi želimo izgraditi nove vrtiće, mi želimo izgraditi, odnosno obnoviti infrastrukturu, mi želimo da svi građani Republike Hrvatske, kad dođu u Zagreb, mogu platiti tu subvencioniranu tramvajsku kartu, da se s tom subvencioniranom tramvajskom kartom mogu odvesti do gradske bolnice, koju nemaju u svom gradu, do gradskog muzeja, kojeg nemaju u svom gradu, da njihova djeca, kao što učenici ili studenti ovdje, da mogu dobiti stipendiju grada Zagreba.
Dakle, nisu stvari tako jednostavne kako se ponekad žele prikazati. Grad Zagreb naprosto ne može bez odgovarajuće kompenzacije”, naglasio je.
Grčića muči što će se još veći iznos mirovina financirati iz proračuna, a to znači prije svega iz PDV-a. Objasnio je zašto je to problem.
“Prihodi od PDV-a su najizdašniji prihodi, tu nema uopće spora. Međutim, PDV u svojoj osnovi je regresivni porez. Što to znači? U većem postotku on sudjeluje u oporezivanju ljudi s manjim dohotkom. I onda što ste dobili? Na jednoj strani dobijete, na drugoj strani izgubite plaćajući taj PDV po višoj stopi. Plaće moraju biti u fokusu bilo koje vlasti i bilo kojeg poduzetnika. Zašto? Zato što mi enormno zaostajemo za Europom u svakom pogledu, a najviše kroz tržište rada.
Dakle, i ne samo tržište rada jer se indirektno onda pojavljuju problemi u drugim segmentima. Niske plaće, niske mirovine, niski dohoci. Znači jedan pojačani trend prodaje imovine ljudi. U mom okruženju, Dalmaciji, u Primorju, više od 50 posto kupoprodaja imovine u prošloj godini obavljali su stranci po enormnim cijenama. To znači da onda svima rastu cijene kvadrata”, rekao je.
Franković je još jednom istaknuo da u Dubrovniku neće dići porez na dohodak.
“Jedinice lokalne samouprave imaju cijeli niz načina kako povećati svoje prihode. Samo moramo biti dovoljno vješti. Evo, kolega Bakić je dao neke primjere na sami zakon, a ja bih mu dao neki prijedlog.
Naime, grad Zagreb je sve više i više turistički grad koji posjećuju brojni izletnici. Postoji li u gradu Zagrebu prihvatno mjesto za autobuse, gdje će ti autobusi doći, gdje će iskrcati goste itd. I od toga može dobiti određeni prihod”, naveo je primjer Franković.
R.I. /Foot: hrt
