Stern je anketu proveo uoči posjeta britanskog kralja Charlesa III. Njemačkoj krajem ožujka. Mali postotak dio Nijemaca žudi za parlamentarnom monarhijom, a dvije skupine se posebno ističu.
Prema anketi časopisa Stern, osam posto Nijemaca željelo bi kralja ili kraljicu na čelu države, umjesto saveznog predsjednika. Savezni predsjednik u Njemačkoj, baš kao i kralj u Velikoj Britaniji, nema političku moć, a tu funkciju trenutačno obnaša Frank Walter Steinmeier.
Stern je anketu proveo uoči posjeta britanskog kralja Charlesa III. Njemačkoj krajem ožujka. Čak 89 posto ispitanika protiv je uvođenja sustava parlamentarne monarhije, piše Spiegel.
Među onima koji imaju nešto veće simpatije prema kralju kao čelniku Njemačke, prema brojnosti se nešto više ističu oni koji se svrstavaju na desnu stranu političkog spektra (njih 15 posto), ali i pristaše krajnje desnog AfD-a (njih 14 posto).
Najmanje je pak glasača Zelenih koji podržavaju ovakav državni ustroj (tri posto).
Posljednji njemački car bio je Vilim II., koji je 1918. godine, pred kraj rata, abdicirao s položaja njemačkog cara. Tim njegovim činom završava era Njemačkog Carstva i počinje nova era Njemačke (Weimarske Republike) u sasvim novom društvenom uređenju.
Vilim II. je njemački car i pruski kralj postao 1888. godine koja je u njemačkoj povijesti poznata i kao kao godina triju careva (Dreikaiserjahr). Dana 9. ožujka preminuo je car Vilimm I. Naslijedio ga je Fridrik III., no on je vladao samo 99 dana, umro je 15. lipnja u Potsdamu, od posljedica raka. Istoga dana, njegov sin Vilim, koji tada ima 29 godina, postaje njemački car i pruski kralj pod imenom Vilim II.
Car Vilim II. je bio dobar prijatelj prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, zato ga je vijest o njegovoj smrti 1914. šokirala. Austro-Ugarskoj je ponudio pomoć u uništenju Crne Ruke, srpske organizacije koja je bila odgovorna za atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda.
Što se tiče rata, Vilim ga nije zagovarao, o tome svjedoči i intenzivno dopisivanje između ruskog i njemačkog cara uoči rata. S druge strane, Vilim II. je dozvolio agresivno djelovanje Austro-Ugarske protiv Srbije, čime je izbio Prvi svjetski rat.
Car Wilim II. se nije dirao u vojna pitanja, a s vremenom je sve više gubio na značenju. Njemačka je u ratnim godina bila pod vojnom diktaturom, a cara se gotovo i nije ništa pitalo. Nakon ratnog poraza Vilim II. je znao da mora abdicirati. Zanimljivo je da je tadašnji kancelar Max von Baden proglasio 9. studenog 1918. Vilimovo abdiciranje, bez njegova znanja! S time završava monarhija u Njemačkoj, a car je bio prisiljen izjaviti i vlastito abdiciranje još u istom mjesecu.
Svrgnuti car sklonio se u egzil u Nizozemsku i živio u dvorcu Haus Doorn u Doornu gdje je i umro 1941. godine.
D.M. /Foto: public domene
