U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Koja bi stranka pobijedila da su danas izbori, kako građani vide vodeće hrvatske političare, kome pada popularnost, a tko raste donosi i analizira Damira Gregoret.
HDZ nastavlja negativan trend
Novi CRO Demoskop donio nam je neka iznenađenja u poretku stranaka. Treća snaga, ispred MOST-a i raspadnutog Živog zida i dalje je nezavisna lista Mislava Kolakušića dok HDZ ostaje vodeća stranka koju bira nešto više od četvrtine ispitanika. Njihov negativan trend nastavlja se i ovoga mjeseca.
Kontinuirano, proteklih pola godine HDZ bilježi pad. U odnosu na lipanj pali su za postotni poen. Slučaj HDZ-ova političkog tajnika i ministra u Vladi sigurno je imao utjecaja.
Na krilima rezultata EU izbora SDP nastavlja rasti i treći mjesec zaredom. Sada ih bira 21,5 posto ispitanika. Ovo je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.
Živi zid nastavlja padati
Nakon nevjerojatnog javnog iznošenja stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid nastavlja padati i sada je na 4,3 posto. Istu potporu ima i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koja je zadržala istu potporu kao i prošlog mjeseca.
Rastu HSS i HNS. Obje su stranke iznad tri posto, a HNS je poene skupio na javnoj prozivci ministra Kuščevića, iako su i dalje s njim u koaliciji i Vladi.
Ostale su stranke ispod 2 posto. HRAST raste na 1,9 posto, a stranka Ruže Tomašić pada s lipanjskih 2,2 posto na 1,7 posto. Zajedno bi se kao Suverenisti mogli približiti pragu.
(Ovdje treba napomenuti da Suverenisti nisu predstavljeni kao platforma iako su već najavili da će i na parlamentarne izbore izaći isto kao i na izbore za Europski parlament. Agenecija “2×1 komunikacije“, na zahtjev Maxportala, uvrstila ih je u anketu i po dosad obrađenih oko 70 posto anketa, rezultati su osjetno drugačiji nego u ovoj anketi).
Ostalih je 3.4 posto, a ima i neodlučnih gotovo 12 posto.
Najslabiji rezultat za predsjednicu posljednje dvije godine
Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, dovelo je prvi put Lovru Kuščevića na vrh ove ljestvice (8,3 posto).
Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, dovelo je prvi put Lovru Kuščevića na vrh ove ljestvice (8,3 posto).
Blago pada i premijer Andrej Plenković, ali je i dalje na drugom mjestu. Kandidatura za Pantovčak Zorana Milanovića dovela je na treće mjesto, ali vidimo da s potporom od 5,9 posto kaska i za predsjednicom i za premijerom.
Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i namjerava privući birače svojom strankom, značajno je narastao rejting – 4 posto ispitanika njega bira kao najpozitivnijeg političara.
Bivši sudac i više nego ambiciozni političar Mislav Kolakušić na sličnoj je razini kao u lipnju, baš kao i šef SDP-a Davor Bernardić (2,8 posto). Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić bira nešto iznad 2 posto ispitanika.
A u top deset našao se i ministar financija Zdravko Marić, ali i službeni kandidat za Pantovčak Miroslav Škoro, no on je najpozitivniji za 1,7 posto birača. A ‘Nitko’, on je i dalje najčešći odgovor. Da baš nitko od političara nije pozitivan, smatra više od petine ispitanika.
Plenković i dalje najnegativniji
Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, dovelo je prvi put Lovru Kuščevića na vrh ove ljestvice (8,3 posto).
No, iako je treći najpozitivniji, Zoran Milanović očito i dalje dijeli ispitanike, pa je na istoj poziciji i na ovoj ljestvici (7,3 posto). Narastao mu je postotak negativnog doživljaja u odnosu na lipanj. Tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,5 posto.
Baš kao i Ivan Vilibor Sinčić, i dalje čelnik urušenog Živog zida (3,2 posto). Nešto manje birača negativno ocjenjuje Milorada Pupovca (3,1 posto), aktualnu predsjednicu (2,5 posto) i Davora Bernardića (2,4 posto), ali i dalje su u top deset najnegativnijih.
Tu su i Milijan Brkić (2 posto) i Goran Marić (1,8 posto) koji je ovoga tjedna i premijeru morao objašnjavati imovinske odnose. 13,3 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni. Zanimljivo je i kako među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te tri iz oporbe (od čega dva iz SDP-a).
Prije odlaska na ljetni odmor građani nisu naklonjeni Vladi, Pantovčaku i Saboru. Ne bi baš pali, ali nema ni petica, a ni četvorki.
Najvišu ocjenu, čistu trojku, građani daju radu Ureda Predsjednice, ali u odnosu na lipanj petica je manje, pa je i ova prosječna ocjena nešto slabija. Prema biračkom tijelu HDZ-ovci je najbolje ocjenjuju i to s vrlo dobar četiri. Blagi pad bilježi i Vlada, a ocijena ostaje dovoljan dva.
Prema biračkom tijelu HDZ-ovci daju najbolje ocjene, ali rad koalicijske Vlade ocjenjuju s dobar tri. Sabor ostaje tradicionalno najlošije ocijenjen, mršava dvojka, ali uoči skorašnje ljetne stanke čak nešto i podebljana.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca od 1. do 5. srpnja 2019. na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
R.I. /Foto:rtl
