Bijelo ili crveno polje? Stručnjaci su složni: Obje varijante su povijesne, ali…

svibanj 2, 2019 maxportal
Share Button

Nakon što je policija upala u prostorije stranke Neovisni za Hrvatsku temeljem anonimne dojave zbog istaknute zastave s grbom s prvim bijelim poljem, javnost ponovno zaokuplja dilema je li taj grb hrvatski povijesni grb, kako što to tvrde čelnici stranke, ili je pak riječ o evokaciji NDH?



Dvoje povjesničara koji se bave heraldikom, dr. sc. Dubravka Peić Čaldarović iz Hrvatskog povijesnog muzeja i dr. sc. Mario Jareb iz Hrvatskog instituta za povijest, za tportal su iznijeli svoje viđenje upotrebe grba s prvim bijelim poljem

Dubravka Peić Čaldarović, koautorica knjige ‘Povijest hrvatskoga grba: Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća’, za tportal je opisala povijest hrvatskog grba s crvenim i bijelim poljima, tzv. šahiranog grba.

‘On se pojavljuje krajem 15. stoljeća u krugu Habsburgovaca, za vrijeme Maksimilijana I, i počinje se upotrebljavati kao grb vladara koji pretendira da uskoro vlada hrvatskim prostorom. To je vrijeme osmanlijskih napada na Europu, vrijeme u kojem je Hrvatska bila na granici tih svjetova te prva na udaru i kao branik kršćanstva’, pojašnjava.

Pritom crveno-bijela polja predstavljaju grafičku modifikaciju utvrde, a ne šahovsko polje, kako se mislilo, jer to asocira na sintagmu koja se koristi za Hrvatsku kao predziđe kršćanstva. Iz toga najranijeg doba pojavnosti šahiranog grba mogu se naći obje varijante, i ona s početnim bijelim i s početnim crvenim poljem.

‘U to vrijeme to nije imalo nikakvo značenje. Ovisilo je o materijalu od kojeg je bio napravljen grb. Ispunjeno polje iz tehničkih razloga moralo je biti prvo, ispunjeno polje daje boju, ono što nije je rupa i ostaje bijelo…’, objašnjava Peić Čaldarović.

Pozadina većine interpretacija i davanje značenja početnom polju imaju političku pozadinu. Naime, prvi put kada je zakonski propisano kako treba izgledati šahovnica jest u doba NDH. Tada je određeno da je prvo polje bijelo. ‘Da se ne bi mijenjao simbol koji je od srednjovjekovlja i jako je star, i nakon NDH radi se ta distinkcija i nepisano je pravilo bilo nakon 1945. da grb dolazi s prvim crvenim poljem uz socijalističke dodatke.

  1. Najstariji grb u Innsbrucku – prvo polje je bijelo
  2. Na onome iz 1512. – prvo polje počinje crvenim
  3. U Fojničkom grbovniku iz 17. stoljeća – bijelo
  4. Na krovu crkve Sv. Marka iz 1880. – bijelo
  5. U Kraljevini Jugoslaviji s prvim crvenim poljem
  6. U NDH od 28. travnja 1941. s prvim bijelim poljem
  7. Od 1947. novi grb komunističke Hrvatske – crveno
  8. Od 30. 05. 1990.  do 21. 12. 1990. i bijelo i crveno
  9. Od 21. 12. 1991. do danas – crveno polje 

Kada je Hrvatska izlazila iz Jugoslavije, onda je spontano i neslužbeno socijalistički grb s prvim crvenim poljem zamijenjen šahovnicom s bijelim poljem jer je vjerojatno to došlo od naših emigranata’, tvrdi naša sugovornica.

Za nju nema dileme – oba grba, i onaj s prvim bijelim i onaj s prvim crvenim poljem, povijesni su hrvatski grbovi. To su varijante koje su ovisile o pojedinom umjetniku i izvođaču te nemaju značenje sve dok nisu zakonski propisane, a tako je bilo u NDH. Naš službeni grb danas je propisan zakonom i ono što odstupa od onog što je propisano zakonom je nepravilno’, zaključuje Peić Čaldarović.

Jareb: Onda grb s crvenim poljem možemo smatrati komunističkim

Mario Jareb, autor knjige ‘Hrvatski nacionalni simboli‘, kaže nam da zastava zbog koje je intervenirala policija nije ni po čemu sporna te se slaže da su oba grba povijesna.

Kaže kako ne treba grb s početnim bijelim poljem povezivati s NDH-om jer je ta država imala grb koji se osim od štita sa šahovnicom sastojao i od slova ‘U’ s tropletom.

‘Grb s prvim bijelim poljem nije grb NDH, to je važno. Isto tako bismo onda mogli reći da je grb s prvim crvenim poljem jugoslavenski jer je bio unutar grba Kraljevine Jugoslavije ili da je komunistički jer je bio u sastavu grba Socijalističke Republike Hrvatske. To je ta razina argumentacije’, napominje Jareb.

Prvo bijelo polje korišteno je nebrojeno puta u vrijeme Austro-Ugarske, a tu je i grb na Crkvi svetog Marka u Zagrebu, na čijem je krovu onaj s prvim bijelim poljem.

‘Ne možemo tako gledati na taj grb jer ga je NDH imao kao dio svojeg grba. Što ćemo s crkvom sv. Marka ili bezbroj drugih primjera?!’, pita se Jareb i podsjeća da je i nekadašnja zastava Sveučilišta u Zagrebu iz 1907. imala grb s prvim bijelim poljem.

‘I krunidbena zastava posljednjeg Habsburgovca koji je vladao Hrvatskom, Karla IV, dolazi s prvim bijelim poljem. Možemo navoditi stotine primjera. Imamo i jednog i drugog i stvarno je besmisleno tvrditi da je grb s prvim bijelim poljem, zbog toga što je bio ukomponiran u simbole NDH, neprihvatljiv grb.

Zakon o grbu i zastavi propisuje izgled i uporabu službenih simbola RH, ali ne govori ni o kakvim drugim simbolima. Nije ništa zabranjeno. Onda bi trebalo mijenjati ili zabranjivati stotine povijesnih grbova’, zaključuje Jareb.

R.I. /Foto:press

 

Komentari
Share Button