Diplomacija na hrvatski način: Grlić Radman sa Đukanovićem, a ni slova o morskoj granici i jedrenjaku „Jadran“!?

lipanj 8, 2020 maxportal
Share Button

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prošli je tjedan sa svojom svitom posjetio Crnu Goru. Susreo se tamo sa crnogorskim šefom države Milom Đukanovićem, kolegom Srđanom Darmarovićem, kao i predstavnicima crnogorskih Hrvata.



Vizita je prošla u revijalnom tonu uz izljeve podrške, gotovo na rubu ekstaze, našeg ministra crnogorskim aspiracijama za EU članstvo. Puno fraza i općenitih, praznih riječi, bez namjere hrvatskog izaslanstva da se dotakne neuralgičnih točaka u bilateralnim odnosima, a ima ih.

Prema onome što su izvijestili crnogorski tiskani mediji i portali, ni slovo nije posvećeno problemima granice na moru, kao ni pitanju vlasničkog statusa školskog broda „Jadran“ . U oba slučaja samo je jedna konstanta – oni u Podgorici ne pokazuju ni zrno volje da se ta pitanja konačno razriješe.

Hrvatska i Crna Gora se gotovo 20 godina ne mogu dogovoriti o razgraničenju na moru kod Prevlake. Dvije zemlje su, istina, sklopile Privremeni sporazum 2002. godine. Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake, odnosno rt Oštro i uzak pojas mora uz Prevlaku te u taj dio mora pred obalom Hrvatske ne smiju ploviti hrvatski policijski brodovi, kao ni brodovi HRM-a, a tu ni naši ribari ne smiju loviti. S druge strane balade, Crnoj Gori ostao najveći dio ulaza u Boku kotorsku. Taj ugovor, prema svim parametrima, spada u takozvane nepravične ugovore. Kako je u više navrata upozoravao bard hrvatske diplomacije Davorin Rudolf, nijedna suverena država koja drži do sebe ne bi na takav aranžman pristala.

Tim sporazumom Hrvatska je odustala da, sukladno međunarodnom pravu, morska granica ide sredinom Boke kotorske, a unutrašnje vode Boke kotorske postale su tako defacto – crnogorske. Posve neobičan sporazum.

Sukladno uzusima međunarodnog prava, ono što je privremeno s protokom vremena prije ili kasnije prijeđe u trajni režim. Zagreb, u ovom slučaju aktualni ministar diplomacije Grlić Radman, nije pokazao interes da se pokrene međunarodna arbitraža oko razgraničenja na ulazu u Boku kotorsku. Na tu temu međunarodna komisija Hrvatske i Crne Gore već se 5 godina nije ni sastala.

Ne samo to, nije šefovi hrvatske diplomacije ne pokazuju ni interes da se konačno definira vlasništvo otetog jedrenjaka „Jadran“. Doduše, tu je nešto pokušavao sada već bivši ministar obrane Damir Krstičević, ali pokazalo se na posve krivi način gdje se išlo prema receptu zajedničkog korištenja broda, a koji je podrazumijevao da brod malo plovi pod hrvatskom, a potom pod crnogorskom zastavom. To je viđenje bilo totalno u suprotnosti sa svim pravim i međunarodnim pravilima, jer brod ne može vijoriti dvije državne zastave. I u ovom slučaju pokazalo se ne samo neznanje, nego i kolebljivost jer nije bilo odlučnost hrvatske strane da se pitanje broda postavi pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu ili neko drugo međunarodno arbitražno tijelo.

Ni Crna Gora, koja želi što prije u EU, ni Hrvatska, ne insistiraju da se što prije krene u međunarodnu arbitražu o Prevlaci. Sve ukazuje na to da će privremeni sporazum iz 2002. godine u određenom trenutku dobiti karakter trajnog međudržavnog sporazuma s kojim se Hrvatska još jednom odrekla dijela svog mora.

Kao što je poznato, Hrvatska se radi EU-a odrekla isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu (ZERP). Zaboravilo se da je nekadašnji povjerenik za proširenje Olli Rehn poručio hrvatskoj Vladi kako se mora odlučili: ili EU ili ZERP. Odustajanjem od ZERP-a Hrvatska je dobila suglasnost Italije i Slovenije za ulazak u EU. Zagreb iz nekog mazohističkog razloga Podgorici ničim ne uvjetuje ulazak u EU. Što je za naše šefove diplomacije jednostavnije riješiti granicu ili brod „Jadran“? Ili su, poznajući „sposobnosti“ hrvatske diplomacije, obje teme nerješivi rebus?

Hoćemo li Crnogorcima u paketu pokloniti dio hrvatskog mora (s naglaskom na vrijedni dio epikontinentalnog pojasa te područje s mogućim nalazištima plina i nafte) i iz Splita oteti brod „Jadran“? Crnogorci su budno pratili hrvatsko-slovensku trakavicu oko Savudrijske vale i brzo zaključili da mogu računati na sistematsku slabost Hrvatske u bilateralnim odnosima. Kad su popustili Slovencima, a što ne bi i nama – koordinate su ponašanja onih u Podgorici.

Bilo kako bilo, teško da ćemo gledati film u kojem će crnogorsko pristupanje EU Hrvatska tvrdo uvjetovati konačnim definiranjem morske granice i povratkom otetog broda „Jadran“. Brzo smo zaboravili crnogorske rezerviste iznad Dubrovnika.

M.Marković/Foto: gov.hr

 

Komentari
Share Button