I dok je rujan bio “samo” ponegdje rekordno topao – listopad je diljem Hrvatske, pri čemu je količina oborine bila manje iznimna od temperature, ali prilično neujednačena.
Podjednako raznoliko s oborinom te iznadprosječno toplo vjerojatno će biti i u studenome, a i zima djeluje sve manje “normalna”, piše Zoran Vakula za HRT.
Prema još neslužbenim podacima, koje klimatolozi DHMZ-a tek trebaju provjeriti, nakon već postignutih rekordnih vrijednosti temperature zraka na neke datume, te u nekim mjestima novih apsolutnih rekorda najviše dnevne temperature zraka u listopadu – i srednja temperatura zraka cijeloga listopada gotovo diljem Hrvatske najviša je u znanoj povijesti mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama počela još sredinom 19. stoljeća.
I to ponegdje za malo od dosadašnjih rekorda, samo 0,1 °C, kao primjerice u Gospiću, ali mjestimice i znatno – za više od 1 °C, kao primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Dubrovnik!?, piše Zoran Vakula
Inače, odstupanje od prosječne listopadske temperature zraka iz razdoblja 1991.-2020. godina je uglavnom od 3 do 4 °C. Koliko je to neuobičajeno možda dodatno opisuje spoznaja kako su u Maksimiru od prošlog rekordno toplog listopada hladnija bila samo 4 rujna u povijesti mjerenja, a ovogodišnji je listopad topliji od čak 23 rujna na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a
Hoće li studeno biti u studenom?
Prema trenutačno vrlo vjerojatnim pa čak i gotovo sigurnim prognozama – i prvo desetodnevlje studenoga bit će iznadprosječno toplo, a i u nastavku mjeseca je za sada mala vjerojatnost dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja.
Kao i diljem Hrvatske stabilnog i suhog pa nam se i dalje valja prilagođavati razmjerno čestoj kiši, češćoj i većinom obilnijoj na Jadranu i područjima uz njega. Pritom nas, kao i do sada, u ovoj odviše zagrijanoj atmosferi kod povremenih dolazaka vlažnijeg i hladnijeg zraka ne trebaju čuditi i olujni procesi – izraženiji pljuskovi, grmljavina, tuča…
Zima bez prave zime?
Iako su nedavne dugoročne prognoze davale nadu u zimsku temperaturu zraka blizu višegodišnjim srednjim vrijednostima – noviji izračuni povećali su vjerojatnost nastavka iznaprosječne topline, a hoće li i najnoviji – saznat će se uskoro. Promjene su moguće i kod kratkoročnijih prognoza pa kako neće kod mjesečnih i sezonskih, zaključuje Vakula.
D.M. /Foto pxll
