Jergović: Putin o Ukrajincima govori isto što i Šešelj o Hrvatima

23 veljače, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Kako iznova napisati već napisane priče? Miljenko Jergović je novu zbirku “Trojica za kartal” nazvao remasterirani Sarajevski Marlboro. O književnosti i politici Jergović je govorio za N1 televiziju



“To su posve druge priče, ali je ista kosntrukcija knjige i pokušaj da se ista knjiga napiše 27 godina kasnije iz nekog potpuno drugog iskustva i s nekim velikim vremenskim odmakom. Moja prevoditeljica na poljski me bila zamolila bih li mogao napisati priču koja će biti neka vrsta dodatka za poljsko izdanje Sarajevskog Marlbora. Rekao sam da to ne mogu, toliko je vremena prošlo, ja sam se promijenio, sve se promijenilo.

No ona je ustrajala i nakon što je treći put predložila, ja sam počeo misliti o tome kako bi ta knjiga, kako bi Sarajevski Marloboro izgledao da ga je pisao dvostruko stariji čovjek s nekim odmakom od xy godina. U trenutku kad sam shvatio da imam 54 godine, a da sam knjigu pisao s 26, 27 godina, cijela stvar me krenula privlačiti i onda sam prevoditeljici napisao tri priče i onda se više nisam zaustavljao dok nisam napisao iznova cijelu knjigu, opet ponavljam, od drugih priča”, rekao je Jergović.

U “Trojici za kartal” ga je, kaže, jako zanimala i bila silno izazovna poliperspektivnost.

“Kakva je perspektiva u glavi nekog Srbina u Sarajevu ’92., ’93., ne Srbina koji je, kako bi se reklo asimiliran u svijet susjeda, nego Srbina koji živi unutra, a svijest mu je na vanjskim rubovima opsade. Kakva je svijest ljudi koji se plašđe, ljudi koji su ludi, koji su prethodno doživjeli neku veliku nesreću. Kako taj lik izgleda, misli, osjeća. To je neka važna tema u ‘Trojici za kartal’. Pokušajte zamisliti tih tristotinjak tisuća ljudi koji su živjeli u gradu pod opsadom i koji su činili obruč oko opsade. Zamislite sav taj svijet i njihove hotimične i nehotimične pojedinačne veze. Vezu nekog snajperista i onog u kojeg taj snajperist puca. Kakav bi njihov odnos mogao biti da, recimo, nije bilo rata. Tko bi bili ti ljudi”, rekao je Jergović.

Heroji obrane za njega nisu oni u uniformama već obični ljudi.

“Teško je govoriti o herojima. Tridesetak godina nakon početka opsade Sarajeva rekao bih da su heroji obrane, kao i heroji obrane bilo kojeg grada u BiH i u Hrvatskoj, zapravo ljudi koji su zaštitili svoje susjede. Ja mislim da su ti ljudi heroji. Znali bi zaštiti svoje susjede i oni s puškom, kao i oni bez puške. Ne vidim da tu ima veze je li netko bio u uniformi ili ne”, rekao je.

U jednoj od novih priča piše o dva umirovljenika koji pod opsadom izražavaju homoerotsku ljubav. Bi li mu to palo na pamet napisati devedesetih?

“To bi. Tu nema ničeg čudnog iako je taj homoerotski motiv u onom vremenu 80-ih i početkom 90-ih bio drugačije doživljavan nego danas i moram priznati da je na neki način bio i zanimljiviji. Uvijek je zanimljivije ono što je pod presijom, ono što ljude izlaže nasilju drugih ljudi. Danas je, srećom, postalo manje-više obično i gotovo pa svakodnevno govoriti o različitim aspektima homoerotske ljubave u različita vremena. Još devedesetih je to kod nas bio jako skriveni, jako opasni motiv, ali svejedno prilično već prisutan, nešto što je probijalo u život i nešto čega se ja na određeni način i sjećam u komunikaciji ljudi za vrijeme opsade”, ispričao je.

Komentirao je i političku krizu u Bosni i Hercegovini. Zašto se stvari praktički vrte u krug još od Daytona?

“Vrti se zapravo u krug 30 godina, samo srećom od ’96. godine više nema rata i više, nadam se, ne postoji mogućnost rata. I čini mi se da je to jedina dobra stvar u svemu tome i najvažnija stvar u svemu tome. Teritorijalni preustroj BiH teško bi se mogao proizvesti bez dramatičnih okolnosti, da ne kažem bez rata. Srećom, rata ne može biti, dakle, teritorijalnog preustroja ne može biti.

Izborni zakon se sasvim sigurno mora promijeniti, na način da simboličke predstavnike jednoga naroda ne izabiru predstavnici drugoga naroda. Drugo je pitanje kako do toga doći i na koji način se može harmonizirati vlast i funkcioniranje političkih elita u jednoj zemlji u kojoj postoje nacionalno politička predstavništva tri naroda koja moraju tom zemljom vladati. Pritom, tom zemljom bi trebali vladati i predstavnici nekih vrlo konkretnih ljudi, ili kako se zna govoriti – građana.

Mislim da nikome u BiH nije u interesu da to bude nestabilna zemlja, zemlja u kojoj dio njezinih građana ne priznaje njezinu vlast. Recimo da važan dio njezinih građana nije predstavljan u organima vlasti, a to je ona opasnost koja u BiH neprestano prijeti. Prijeti ta mogućnost da neka vlast uspostavi većinu, ali da dobar dio građana, prevelik dio građana BiH ne bude predstavljen u vlasti. Nije smisao demokracije isključivanje nekoga”, rekao je Jergović.

Upitan kako komentira izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o BiH koje u Sarajevu žestoko odjeknu, Jergović je odgovorio:

“O tome mi je malo mučno govoriti jer o tome na različite načine govorim 30 godina i 30 godina komentiram izjave hrvatskih predsjednika i premijera o BiH, o bh. narodima i o bh. identitetima i nažalost u tome se do ovog trenutka ništa značajno nije promijenilo, osim što, malo-pomalo, bh.

Hrvati nestaju iz BiH. Vrijedi promisliti tko sve, zbog čega i na kakav način, snosi odgovornost za to. Ja se ne mogu sjetiti niti jednog jedinog predsjednika RH koji je bh. Hrvatima pomagao u svojim izjavama.”

U posljednje vrijeme je stav u političkom Zagrebu da je Milorad Dodik saveznik Hrvata u BiH, a posebno javno to ističe predsjednik Milanović.

“Valjda to dovoljno skandalozno zvuči da se to tek tako olako izgovara. Mislim da bh. Hrvati nemaju saveznika u BiH, ali da bh. Hrvati ni ne trebaju tražiti saveznike u BiH jer te vrste savezništava nikad ne završavaju dobro. Završavaju na krvav način, stvarnim ili simboličnim ratom protiv nekog trećeg”, kazao je.

Za odcjepljenje Republike Srpske misli da je neizvedivo.

“Iz niza razloga, od kojih se najjednostavniji i najočigledniji tiču zemljopisne karte. Pogledajte kako izgleda karta i nakon toga zaključite što bi se tu od čega moglo odcijepiti”, rekao je pa komentirao ideju “srpskog sveta”:

“Može biti Srbija do Tokija, ali taj svijet do Tokija bi trebao na to pristati.”

“Putin o Ukrajincima govori istu stvar koju je Šešelj govorio o Hrvatima”

“Mislim da je slučaj Ukrajina sa slučajem BiH ili slučajem Hrvatska prije 30 godina na simboličkoj razini usporediv, ali na svakoj drugoj razini potpuno neusporediv. Ono što je slično, i što je mene uznemirilo i potreslo dok sam od riječi do riječi slušao Putinov govor, on je Ukrajincima odrekao pravo na nacionalni identitet. On je manje-više rekao da su Ukrajinci preobraženi Rusi, da su nastali iz ruskog naroda. Uskratio im je pravo na zemlju jer da je zapravo istok Ukrajine Lenjin darovao Ukrajincima, Lenjin je izmislio Ukrajinu, a zapad zemlje je Staljin oteo Nijemcima.

Kad tako idemo korak po korak i ponavljamo sebi što je Putin izgovorio o Ukrajini i Ukrajincima, i ako se malo prisjetimo što je o nama govoreno prije 34, 35 ili prije samo 30 godina, vidjet ćemo da Putin o Ukrajincima govori istu stvar koju je Šešelj govorio o Hrvatima. Hrvati i Hrvatska iz te Šešeljeve perspektive ne postoje, svi su u stvari pokatoličeni Srbi i ustaše. Kao što Putin kaže da su Ukrajinci, osim što su Rusi, su i nacisti”, komentirao je Jergović.

Ističe da je veliki problem što se govori da je Putin lud čovjek.

“Tako se govorilo i za Radovana Karadžića ’92. godine. Upravo to je najgore u cijeloj priči što sad po američkoj štampi i kojekuda se o Putinu govori kao o luđaku. Ja mislim da je Putin, na našu žalost, vrlo racionalno procijenio situaciju. Po mom osjećaju je mislio o tome što recimo jednom Europljaninu ili Amerikancu ovog trenutka više vrijede – to da njegovo centralno grijanje radi i da ima nafte na benzinskoj pumpi ili to da NATO zaštiti Ukrajinu. Svakome je važnije centralno grijanje i nafta.

Hrvatski predsjednik Milanović danima šuti, a još prošli tjedan je kritizirao Ukrajinu?

“Milanović se svađa s Plenkovićem i on se na jedan vrlo nezgodan, tužan i ružan način psovao s Plenkovićem preko sudbine Ukrajine i sad naravno šuti jer nije u prilici da ispali neki štos koji bi Plenkovića dovoljno pogodio po pitanju Ukrajine jer je sad u poziciji kad on tim štosom ne raspolaže. Malo je smiješno da mi uopće o tome govorimo kao o nečem ozbiljnom jer to je sve skupa vrlo neukusan oblik komunikacije između naših elita”, komentirao je Jergović.

R.I. /Foto: pxll


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •