Lazanski je 2014. godine predvidio rat u Ukrajini: “13 dana i Barak Obama”

5 ožujka, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Sinoć sam na televiziji po treći put gledao američki film “13 dana” s Kevinom Costnerom u glavnoj ulozi. Velika raketna kriza oko Kube 1962. godine. Sovjeti su tajno isporučili i instalirali na Kubu rakete SS-4 s nuklearnim bojevim glavama, koje do Washingtonastižu za manje od pet minuta.



Predsjednik John F. Kennedy riskirao je nuklearni rat sa Sovjetskim Savezom, ali kriza je riješena dogovorom. Amerikanci su ukinuli pomorsku blokadu Kube, obećali da je neće napadati i najavili Moskvi da će povući rakete Jupiter i Tor iz Turske za šest mjeseci dok su Sovjeti zauzvrat povukli projektile SS-4 s otoka.

Tijekom tih 13 dana 1962. godine svijet je bio na rubu atomske kataklizme, a Sjedinjene Američke Države odlučno su pokazale da neće dopustiti neprijateljske projektile u svom dvorištu, u svojoj sferi interesa.

Bi li Washington danas postupio na isti način, kada bi, primjerice, Rusija odlučila isporučiti i instalirati rakete koje lete u Washington za pet minuta? Apsolutno sam siguran da bi Amerika učinila isto kao 1962., jer kada neprijatelj ima rakete pet minuta od vašeg glavnog grada, onda nemate slobodu političkog ili diplomatskog djelovanja. Imaš pištolj na glavi, ucjenjuje te.

Američki predsjednik Barack Obama konačno ima priliku opravdati Nobelovu nagradu za mir koju je dobio. Ima priliku zaustaviti proces koji neminovno vodi u rat u Europi. Ima priliku zaustaviti nepotrebno i suludo širenje NATO-a na postsovjetskom prostoru, zaustaviti izlazak NATO-a na gotovo sve ruske granice, obuzdati birokratsko-militarističku oligarhiju u Bruxellesu, koja jedini smisao vidi u širenju saveza i zadržavajući svoja mjesta.

Kažu da je suvereno pravo Ukrajine da bira hoće li ući u NATO ili ne. Kako to da Kuba nije imala suvereno pravo izbora hoće li na svom teritoriju imati sovjetske projektile ili ne? Amerika nije dopustila sovjetske projektile na Kubi, Rusija bi trebala dopustiti američke projektile u Ukrajini. Sovjetski let traje pet minuta, američki od Ukrajine do Moskve traje manje od pet minuta.

Zapad već duže vrijeme gura Rusiju iza zida. Moskva se nema kamo povući, stvari polako idu preko ruba kada povratak više nije moguć. Rusija je zahtijevala da sa Sjedinjenim Državama i NATO-om sudjeluje u izgradnji i upravljanju američkim proturaketnim štitom u Poljskoj i Rumunjskoj. Bila je odbijena. Rusija je tada zatražila od Sjedinjenih Država i NATO-a da pismeno jamče da američki proturaketni štit nije usmjeren protiv Rusije. Rusija je odbijena, ne žele davati jamstva, čak ni na običnom papiru. Žele i žele da im Rusi vjeruju! Izravno lažu Rusima i još im se smiju u lice.

Američki projektili bit će smješteni u američkim bazama u Rumunjskoj i Poljskoj, koje bi navodno mogle presresti iranske i sjevernokorejske interkontinentalne rakete. Osim što ni Pjongjang ni Teheran još nemaju rakete takvog dometa, osim što geografija kaže da bi Sjeverna Koreja, ako bi ispalila projektile na američki teritorij, to radila preko Pacifika, a ne preko kineskog ili rumunjskog teritorija.

U američkim bazama u Poljskoj i Rumunjskoj bit će smještene rakete koje mogu oboriti ruske kopnene interkontinentalne rakete u početnoj fazi leta, odmah nakon lansiranja. Time je obezvrijeđen i praktički devastiran ruski sustav nuklearnog odvraćanja koji se temelji na interkontinentalnim zemaljskim projektilima.

Osim toga, američke rakete u bazama u Poljskoj i Rumunjskoj bit će modularnog tipa, a za manje od deset minuta na lansere se umjesto raketa presretača mogu postaviti ofenzivne rakete koje će pogoditi gradove ili industrijska središta. Lanseri mogu ispaliti obje vrste raketa.

U toj situaciji Rusija nema učinkovitu moć prvog ili drugog kopnenog nuklearnog raketnog udara. To Moskvu dovodi u situaciju da nema slobodu političkog i diplomatskog djelovanja. Ima pištolj na glavi. Baze za taj “pištolj” dali su Poljaci, koji svoj novi zapadni identitet grade na izrazitoj rusofobiji, i Rumunji, koji sanjaju o velikoj Rumunjskoj, odnosno ujedinjenju s Moldavijom.

Rumunji, čiji su vojnici u Drugom svjetskom ratu zajedno s Wehrmachtom osvojili Krim pa su rumunjski vojnici na spomenik slavnom ruskom admiralu Nahimovu, na zgražanje čak i časnika Wehrmachta, podigli rumunjsku zastavu, jer se barem spomenici poštuju.

Rusi takve stvari nikad ne zaboravljaju, njemačka opsada Staljingrada probila se upravo na dijelu fronte koju je držala rumunjska vojska.

Kada je Zapad odbio sve ponude Rusije u vezi s raketnim štitom u Europi, Moskva je odlučila odgovoriti na američki raketni štit u Rumunjskoj i Poljskoj postavljanjem svojih projektila “Iskander” na Krimu i u Kalinjingradskoj regiji. Vojno sasvim logični potezi

S Krima najnovije verzije “Iskandera” mogu doseći u Rumunjsku, s područja Kalinjingrada pokrivaju dio Poljske.

A sada, nakon svega, američki Kongres usvaja prijedlog zakona o novim sankcijama Rusiji, uz istovremeno ovlaštenje predsjednika Obame da Ukrajini pošalje vojnu pomoć u iznosu od 350 milijuna dolara. Spirala konfrontacije se steže, Kijev se naoružava i sprema za veliki rat protiv Rusije.

Jastrebovi s Capitol Hilla to podržavaju, NATO zvecka oružjem na ruskim granicama. Moskva traži jamstva od Bruxellesa da Ukrajina neće ući u NATO, Bruxelles odbija dati ta jamstva. Status vojne neutralnosti Ukrajini bi omogućio povratak Donbasa na svoje granice. Bez vojno neutralne Ukrajine, bez strateškog kompromisa s Rusijom, Europa klizi u rat.

Na ovim stranicama 2007. godine, odmah nakon poznatog govora Vladimira Putina u Münchenu, napisao sam da dolazi faza novog hladnog rata. Gotovo nitko nije vjerovao.

Tekst  “Trinaest dana i Barak Obama” je izvorno objavljen u Politici 16. prosinca 2014. godine


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •