Na današnji dan četnici su počinili jedan od najvećih pokolja nad Hrvatima

1 listopada, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Na današnji dan, 1  listopada  1942. godine,  četnici popa Momčila Đujića izvršile su pokolj nad hrvatskim pučanstvom Gata u zaleđu Omiša. Ubijeno je 96 osoba, od kojih osmero djece, a selo je spaljeno.



Pokolj u Gatima jedan od najvećih pokolja dogodio u NDH.  Zločin se dogodio u zoru 1. listopada 1942. godine u selu koje se nalazi  svega nekoliko kilometara od Omiša, središta Velike župe Cetina u NDH.

Ujutro 1. listopada 1942. u Gatu se spustilo 150 četnika pod vodstvom zapovjednika Mane Rokvića.  Dovezla ih je talijanska vojska.

U Gatima se i dandanas priča kako su silovali djevojke i žene, živima oči vadili. Noževima i bajunetima sjekli sve pred sobom, ljude bacali u kuće i onda im domove zapalili pjevajući i veseleći se uz krikove gorućih tijela.

Najmlađa žrtva bila je beba od devet mjeseci, najstarija žena od 87 godina.

Jedan od rijetkih koji su preživjeli taj krvavi četnički pohod bio je tada 9-godišnji Andrija Pivčević. Četnici su ga izboli na devet mjesta, ali je čudom preživio. Upravo je on bio jedan od glavnih svjedoka na suđenju Draži Mihailoviću 1946. godine u Beogradu.

“Četnici su nas 12 polijegali kod seoskog puta i počeli ubijati. Pokušao sam otrčati, no pogodilo me iz puške u debelo meso i pao sam. Jedan se nadvio nad mene i pitao me čime da me ubije – nožem ili metkom?

Molio sam da me pusti, da sam jedinac u matere, a on me krenuo bosti bajunetom. Rukom sam zaustavljao bodež. Vidjela su se i crijeva iz rane na trbuhu. Vidio sam kako nabija i bebu na bajunet”,  ispričao je Pivčević.

“Pet uri san se pravija da san mrtav. Leža san pokriven leševima. I odjedanput se leš do mene diga, kad vidin Miju Bašića koji je isto glumija da je mrtav. Nekih pesto metara san moga odat, a onda san, kad mi se iscidila krv, lega. Tu me naša Mijo Očašić koji mi je da tri kacijole mlika da se okripin i odveja me materi s kojon san doša do naše kuće di mi je mrtav leža otac i još njih pet, šest”, pričao je Andrija 2012. godine za Slobodnu Dalmaciju.

“Na suđenju u Domu garde na Topčideru, protiv Draže smo svidočili ja i Marija Borovac kojoj su zaklali muža i sina. Tri smo dana bili u Beogradu, iako je samo suđenje trajalo, čini mi se, tri miseca, a Draža se branija da je za sve kriv Momčilo Đujić i da on ništa nije zna”, pričao je Pivčević tada.

U međuvremenu je sud u Beogradu poništio ovu presudu iz srpnja 1946. kojom se Mihailovića osuđuje na smrt.

Draža Mihailović tako je sredinom 2015. godine proglašen nevinim, odnosno rehabilitiran je, što je samo nastavak srpske revizionističke politike kojom se četničke zločince pokušava prikazati kao borce protiv fašista i nacista, a ne kao njihove saveznike, što su realno bili.

Danas će se u 10:30 održati komemoracija pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Zorana Milanovića.

Predsjednik  Milanović  je prošle godine osobno nazočio komemoraciji u spomen na žrtve četničkog pokolja

“Za Gata sam čuo od svog pokojnog djeda, kao i za pokolj koji se dogodio u selu Otok, u neposrednoj blizini. Krivo je ljudsko zlo. Smetalo ih je što su ovdje djelovali partizani. Da stvar bude sve još nadrealnije, mjesec dana prije toga potpisali su ugovor s vlašću NDH i došli ovdje ubijati Hrvate.”, rekao je Milanović u govoru.

“Taj narod to nije zaslužio. I zato je trebalo stati u zaštitu. Odatle moje dječje pitanje djedu: Gdje ste bili vi, partizani? Vaša kuća su vaše najveće svetinje. Ja nisam religiozan, ali znam što vam znači Bog, crkva, domovina. Meni domovina mnogo znači. Ovo se više nikada neće dogoditi”, naglasio je Milanović.

“Povijest je bila strašna, mora se znati tko je za to odgovoran: naredbodavci, izvršitelji, nacisti koji su to radili hladnokrvnije i brutalnije. Dragi prijatelji, mještani Gata, laka im hrvatska zemlja, neka ih Bog čuva”, kazao je Milanović.

Krajem listopada 1942. četnici su napravili i veliki pokolj u Biteliću u blizini Sinj gdje je ubijeno 29 Hrvata. Većina je usmrćena nožem.

M.M. /Foto: public domene


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •