Na dvoru cara Mila: Milanović kod Đukanovića ni slova o otetom brodu ‘Jadran’ i granici na moru?

lipanj 23, 2020 maxportal
Share Button

Umjesto jednog od brojnih brodova koje Crna Gora ima od flote nekoć goleme JRM, brod „Omiš“ predsjednika Zorana Milanovića pred ulazom u Bokokotorski zaljev dočekao je običan, na moru jedva uočljiv – gumenjak Mornarice vojske Crne Gore. 



Taj je brodić ophodni brod HRM-a dopratio do Tivta odakle je hrvatsko izaslanstvo nastavilo dalje put za Cetinje.

Poznato je da se mala Crna Gora domogla više od 80 posto flote JRM-a, čije je brodovlje, do 1991. godine, mahom bilo bazirano u hrvatskim lukama. Istine radi, Crna Gora u vojnom proračunu bivše SFRJ sudjelovala sa mizernih 2,5 posto.

Doduše, ima Crna Gora dostojniji brod za pratnju hrvatsku šefa države, na primjer nedavno remontirani ophodni brod P-105 „Durmitor“.  Brod je u plovnom stanju, posve remontirani i opremljen. No, „kvaka“ je u tome što se radi  nekadašnjoj raketnoj topovnjači RTOP-405 čija je matična luka, prema Flotnoj listi JRM-a,  Lora u Splitu. I ovaj događaj sa pratnjom broda hrvatskog predsjednika ukazuje da su crnogorski političari svjesni svoje nečasne prošlosti koja svako malo na površinu izbije kao živa voda. 

Hrvatski šef države pružio je našim južnim susjedima podršku na njihovom putu prema EU. To je u redu, no pod kojim uvjetima. Sa Crnom Gorom imamo nedefinirano pitanje razgraničenja na moru. Sadašnji, još uvijek privremeni granični režim koji traje gotovo 20 godina, a koji je za Hrvatsku izrazito nepovoljan,  može prijeći u trajni sporazum.

Svaki privremeni režim, prije ili kasnije,a  s protokom vremena, može po uzancama međunarodnog prava dobiti status trajnog režima. Podsjetimo, dvije zemlje sklopile su Privremeni sporazum davne 2002. godine. Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake odnosno rt Oštro i uzak pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Boku kotorsku.

Tim dokumentom cjelokupni morsku prostor ulaza u Bokokotorski zaljev pripao je Crnoj Gori, umjesto da morska granica ide sredinom ulaza u Boku kotorsku, kako je pravilo po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. Hrvatska i Crna Gora još nisu usuglasile način kako doći do konačnog razgraničenja, niti se time oni na Zrinjevcu previše zamaraju. Treba li reći da se međudržavna komisija za ovo pitanje već godinama ne sastaje. Hrvatska ni jednom gestom ne pokazuje da će zaustaviti ulazak Crne Gore u EU ukoliko se ne riješi pitanje razgraničenja na moru. Što se čeka s arbitražom?

Drugo, ne manje važno pitanje, je sukcesija vojne imovine bivše SFRJ. Crna Gora je od prodaje nekad goleme flote JRM-a zaradila, prema neslužbenim procjenama, preko 200 milijuna eura. Uz to, Hrvatska je izravna žrtva crnogorske ratne agresije 1991. godine, kao i žrtva njihove kriminalne prodaje hrvatske imovine.

Na koji način oni u Podgorici misle obešteti hrvatske građane za otetu i prodanu imovinu iz hrvatskih luka? U ovom paketu goruće je pitanje definiranje vlasništva nad školskim jedrenjakom „Jadran“ čija je matična luka, također, Lora  u Splitu. 

Sudeći prema izvještajima crnogorskih medija, Milanović nije svome domaćinu Milu Đukanoviću postavio pitanje povratka tog slavnog broda. I poznati beogradski vojni komentator Miroslav Lazanski je svojevremeno ironično upitao tko je i kada Crnoj Gori poklonio čuveni školski jedrenjak „Jadran”. 

Znakovita je informacija da se „Jadran“ cijelu zimu i proljeće nalazi na vezu u luci Bar. Premda smo i kalendarski službeno zakoračili u ljeto i tople dane, „Jadran“ ne isplovljava. Kako se može čuti, postoje problemi sa popunjavanjem posade broda. Hoće li hrvatska strana inzistirati na povratku „Jadrana“ u Split, a kao uvjet za podršku Podgorici i njezinim EU aspiracijama?

Ako je suditi po odjecima Milanovićeve revijalne posjete Crnoj Gori – neće.

Zašto Podgorici uporno pružamo podršku na njihovom putu prema EU? Bezrezervna je bila i naša podrška u procesu crnogorskog puta prema NATO-u…. Čemu bezuvjetna podrška? Zašto uporno bičujemo sami sebe? I otac psihologije Sigmund Freud bio bi u ozbiljnoj dilemi kako odgovoriti na to pitanje.

Hrvatska se na putu  u EU odrekla isključivog ribolovno-zaštitnog pojasa  i djela mora  u Savudrijskog vali, samo od sebe nameće se pitanje – čega se će i hoće li uopće, zarad dobrih odnosa sa Hrvatskom, odreći Crnogorci?

M.Marković/Foto: uredpredsjednika

 

Komentari
Share Button