Na portalu Index branitelji se ubijaju, a Mislav Bago i Kika umiru

25 kolovoza, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Mislav Bago s ovog svijeta otišao je 18. kolovoza.  Beživotno tijelo nađeno je to jutro u Martićevoj ulici u Zagrebu ispod stana u kojem je živio. Smrt poznatog novinara, rasprava o tome je li riječ o suicidu ili nečem drugom te komemoracija i pogreb u Zagrebu potpuno su zagušili medijski prostor.



Isti mjesec ili koji dan ranije, preminuli su Viktor Žmegač, Milan Kruhek, Nikša Bareza, Stjepan Fučkar, Ivica Kunčević, Krešimir Fijačko, Antun Masle (…) koji su ostavili veliki trag u kulturnom i javnom životu Hrvatke i dostojanstveno su, bez nepotrebne žuči, ispraćeni s ovog svijeta.

Njihov doprinos  je neusporediv, a nismo primijetali da su im na komemoracijma ili pogrebu bili predsjednik ili premijer, (osim ministrice Obuljen Koržinek), da se o njihovom doprinosu i značaju za hrvatsku kulturu toliko pisalo.

Odmah po vijesti o smrti Mislava Bage dio medija prenio je informaciju da je počinio suicid. Iako nije bilo službenih informacija o načinu smrti, iz objava brojnih prijatelja upućenih u taj tragičan čin jasno je da je “Mislav Bago s ovog svijeta otišao po vlastitom izboru”.  Tekst Romana Bolkovića “Bago sinoć nije smio biti sam”, približio je prirodu smrti pok. Mislava Bage.

Trenutno nije poznato je li ostavio oproštajno pismo, a vjerujemo da bi se doznalo da ono postoji. U međuvremenu smo primili prepričana izvješća s uviđaja pa su nam potpunije informacije o tom tragičnom događaju. Ništa romantično ni avanturistično o tome nema. Dapače.  Tajnu smrti Mislav Bago je odnio u grob.

S desničarskih portala i nekih javnih osoba dolazile su objave da “javnost ima pravo znati  istinu o nasilnoj smrti Mislava Bage”.

Zamislite ovakav naslov “MB počinio samoubojstvo bacivši se s vrha zgrade. Pročitajte što kažu njegovi najbliži”, pisao je jedan komentator i postavio pitanje: “Da je MB, pokojni gradonačelnik Bandić, izgledno ja da bi se takav naslov pojavio.  U ovom slučaju nije.”

Bilo je i, blago rečeno, šokantnih komentara da “njegov život nije vrijedio pišljiva boba”, spominjani su konkretni poroci i prozivani oni koji žale za njim, a za života mu nisu pomogli. Kao da je Bago bio socijalni slučaj ili osoba kojoj je trebao skrbnik?

Gori su bili jedno LGBT aktivisti koji su nakon Bagine smrti objavili njihove navodne privatne razgovore i post mortem ga željeli outati. 

Na društvenim mrežama objavljen je odgovor  šefa Indexa Matije Babić  koji je u odgovoru na pitanje zašto ne pišu o suicidu Mislava Bage napisao:

”Glupo lešinarsko smeće, o nekim uzrocima smrti ne pišemo ne zato što ”nemamo muda” ili ”ne smijemo”, nego zato da ne motiviramo vašu djecu da naprave slično kad ih prebaci ili požele pažnju.  Svijet koji dijelimo s vama je baš gadno mjesto, nije čudno da nemjerljivo bolji i veći od sva nekad s njega požele pobjeći”, napisao je Matija Babić.

 

Na sličan način kako su izvještavali o smrti Mislava Bage činili su i slučaju tragedije mlade srpske youtuberica,  Kristina Đukić, poznate kako Kika.

“Preminula 21-godišnja srpska youtuberica Kristina Đukić”, “Završena istraga: Objavljen uzrok smrti influencerice Kristine Đukić ” naslov je portala Index. Iako u tekstu nigdje nije spomenuto da je riječ o suicidu ispod članka je  preporuka da “suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta u RH” i navedeni brojevi za psihološku pomoć  što upućuje na da je riječ o suicidu.

Vlado Gotovac: “O istome uvijek isto”

U njenom slučaju iz Višeg javnog tužilaštva Srbije potvrđeno je da je riječ o trovanju opojnom drogom MDMA i lijekom bromazepam te da je prije smrti u dva navrata pokušala izvršiti samoubojstvo,

Da Index kao portal nije dosljedan u obradi tih tema lako je potvrditi. Na Googleu je dostupna serija tekstova u kojima su, npr. branitelji počini suicid i o tome su izvještavali ne razmišljajući hoće li nekoga motivirati da napravi slično.

Evo nekih naslova: “U Bjelovaru se ubio branitelj!” ; “Osijek: Samoubojstvo branitelja“; “Branitelj se nije ubio zbog Latinice nego zbog suđenja Gotovini“;  “Muškarac počinio samoubojstvo u riječkom ujedu za obranu” (…)

“O istome uvijek isto”, rekao bi Vlado Gotovac.

 Wertherov efekt

Fenomen u kojem medijsko izvještavanje o samoubojstvima poznatih osoba dovodi do povećanja suicidalnog ponašanja prepoznao je sociolog David P. Phillips (1974.) te ga je nazvao Wertherov efekt.

Naziv dolazi od poznatog romana Goetheova romana  “Patnje mladog Werthera” u kojem protagonist počini samoubojstvo zbog nesretne ljubavi. Nedugo nakon objave romana približno 40 mladih ljudi oduzelo si je živote na vrlo sličan način kao mladi Werther u romanu. Ta morbidna pojava dovela je do zabrane romana u nekim državama poput Italije i Danske.

U svojoj studiji provedenoj između 1947. i 1968. godine Phillips je pokazao da se broj samoubojstava u SAD-u povećavao za 3,27% nakon što se u novinama New York Daily News objavi članak o samoubojstvu, dok se nakon objave članka u London Daily Mirroru broj samoubojstava u Velikoj Britaniji povećavao za čak 13,54%.

Nakon smrti  američke glumice Marylin Monroe (7. kolovoza 1962. ), i nakon što je  potvrđeno da se radi o samoubojstvu, u mjesec dana broj samoubojstavau SAD-u porastao je za 12%, a u Velikoj Britaniji za 10%.

Istraživanja pokazuju da slučaj Marylin Monroe nije jedini koji je doveo do povećanja broja samoubojstava te da glavnu ulogu kod tog fenomena ima medijsko izvještavanje.

Papageno efekt

“Znači li to da se o samoubojstvu ne bi smjelo pisati u medijima?”, pitaju se stručnjaci. Odgovor  je NE! Ispravno izvještavanje o suicidu može dovesti do efekta suprotnog Wertherovom – Papageno efekta, koji se odnosi na zaštitni utjecaj kojeg mediji mogu imati adekvatnim izvještavanje o problemu suicida.

Papageno je lik iz Mozartove opere Čarobna frula iz 18. stoljeća. Papageno je razmišljao o samoubojstvu sve dok mu drugi likovi nisu pokazali drugačiji način da riješi svoje probleme.

U medijskom izvještavanju iznimno je važno izbjegavati spominjanje detalja poput metode i mjesta samoubojstva, izbjegavati romantiziranje i idealiziranje samoubojstva kao jedinog rješenja problema.

Umjesto toga, mediji trebaju ponuditi informacije o znakovima upozorenja na rizik od suicida te kontakte i mjesta gdje se čitatelji mogu javiti kako bi potražili pomoć ako imaju suicidalne ideacije.

U literaturi se kao primjer navodi strah od vala samoubojstava nakon samoubojstva Kurta Cobaina. Izvještavanje o Cobainovu samoubojstvu uglavnom je bilo usmjereno na liječenje problema mentalnog zdravlja, prevenciju samoubojstva i patnje koju je Cobainova smrt prouzročila njegovoj obitelji. Akcija je dala rezultate – postotak samoubojstava je pao u  mjesecima nakon njegova suicida

Novinarski kodeksi 

Psiholog Alex Mesoudi sa Sveučilišta u Londonu preporučuje da novinari slijede vrstu smjernica koje Svjetska zdravstvena organizacija i drugi podržavaju za izvještavanje o bilo kojem samoubojstvu: budite krajnje suzdržani u izvještavanju o tim smrtima – izbacite riječ “samoubojstvo” iz naslova, nemojte romantizirati smrti i ograničiti broj priča.

Fotografije ili filmovi koji prikazuju takve slučajeve ne bi trebali biti javni

Razne zemlje imaju nacionalne novinarske kodekse koji se kreću od jedne krajnosti, “Samoubojstvo i pokušaj samoubojstva općenito se nikada ne smiju spominjati” ( Norveška ) do umjerenijeg, “U slučajevima samoubojstva, objavljivanje ili emitiranje informacija na pretjeran način da nadilazi normalne dimenzije izvještavanja sa svrhom utjecaja na čitatelje ili gledatelje ne bi se smjelo dogoditi.”

Mnoge zemlje nemaju nacionalne kodekse, medijske kuće  često imaju unutarnje smjernice u sličnom smjeru. Većina etičkih odluka prepuštena je pojedinačnim urednicima pojedinačnih novina.

U Kodeksu časti hrvatskih novinara navedeno je da se  “posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima”.

“Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava.

Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima”, degfinirano je  u Kodeksu časti HND-a.

M. Marković/Foto:Društvene mreže

Ako i sami prolazite kroz krizno razdoblje, imate suicidalne misli i potrebna Vam je pomoć, javite se na neki od navedenih kontakata:

  • Centar za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Rebro): 01/2376 470
  • Psihološku pomoć možete dobiti i na Hrabrom telefonu na broju 116 111.
  • SOS telefon za pomoć suicidalnim i depresivnim osobama  0800 123 123.
  • Hrvatska udruga za prevenciju suicida – HUPS u Virovitici 033/721-178

Telefonske linije anonimne i potpuno besplatne za pozivatelje.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •